Što Zapad može učiniti ako se Putin odluči za crveni gumb? 'Tri su opcije, i niti jedna ne uključuje nuklearno oružje'

Pitanje je i što Zapad trenutno radi da spriječi takav scenarij

Russian President Vladimir Putin speaks during his annual press conference in Moscow on December 18, 2014. AFP PHOTO / ALEXANDER NEMENOV (Photo by Alexander NEMENOV / AFP)
FOTO: AFP

Posljednjih tjedana se sve intenzivnije raspravlja o tome hoće li Vladimir Putin ili ne iskoristiti nuklearno oružje. Strahu od toga da bi Putin mogao iskoristiti nuklearno oružje su doprinijeli kako sve sporiji napredak njegove vojske u Ukrajini, tako i napad na Kerčki most.

Američki predsjednik Joe Biden prošlog tjedna je rekao kako je svijet najbliže “Armagedonu” od kubanske krize, a o nuklearnom oružju je govorio i NATO poručivši da bi, ako se Rusija odluči iskoristiti ga, to dovelo do “fizičkog odgovora Ukrajine, saveznika i samog NATO saveza”.

NATO je poručio i kako bi korištenje nuklearnog oružja imalo nezabilježene posljedice i ocijenio kako Moskva samo prijeti nuklearnim oružjem kako bi odvratila druge zemlje da direktno interveniraju u rat u Ukrajini. No, postavlja se pitanje koje bi mjere Zapad mogao iskoristiti odluči li se Putin za nuklearno oružje, piše Sky News.

Koje su opcije Zapadne koalicije?

Bivši ukrajinski ministar obrane Andrij Zagorodnjuk, rekao je da NATO ima par opcija dođe li do toga da se Putin odluči na nuklearno djelovanje. Za Foreign Affairs je napisao: “Zapadna koalicija bi vjerojatno rekla Kremlju da će direktno pogoditi ruske centre zračnim napadima i tako bi uništila vojna postrojenja i flotu u Crnom moru.”

Jedna od opcija je, kazao je, i prijetnja odsijecanja svih komunikacija elektronskim ratovanjem ili cyber-napadom protiv ruske vojske. Dodao je i da bi “razbijanje nuklearnog tabua” moglo izazvati i posljedice od Kine i Indije što bi bilo dodatni udarac Kremlju.

Što Zapad radi da spriječi napad?

Profesor Michael Clarke, bivši šef britanskog think tanka za obranu i sigurnost, kazao je da je Kremlj već upozoren na opasnosti do kojih može doći ako situacija eskalira. “SAD i tri ili četiri druge NATO zemlje su osobno kontaktirale Rusiju i ruski glavni stožer kako bi im rekli da na to ni ne pomišljaju.”

“Neće nam kazati što su rekli, niti bi trebali, jer oko ovoga mora postojati određena neizvjesnost. No čini se kako je rečeno da neće ostati pasivni”, dodao je. Kaže i da je rečeno kako odgovor Zapada ne bi bio nuklearan nego standardan te da Zapad ima svu potrebnu konvencionalnu moć da pogodi sve ruske nuklearne infrastrukture i postrojenja.

Clark tvrdi da je dio Zapadne poruke bio i: “Čak i ako pomislimo da ćete se odlučiti na nuklearku, ako vidimo pripreme, mogli bismo vas napasti.”

Treba li Zapad napraviti više?

Aleksandar Gabuev, viši istraživač pri Zakladi Carnegie za međunarodni mir, kazao je da su zadnji napadi Rusije na Ukrajinu podsjetnik da su najružniji trenutci ovog rata tek pred nama. “Odgovor Kremlja postaje sve nepravilniji, neproporcionalniji i destruktivniji”, kazao je.

“S obzirom na visoke uloge i emocije, prozor za diplomaciju će se vjerojatno otvoriti u najdramatičnijem trenutku, primjerice kad Putin počne s nuklearnom pripremom, što će biti vidljivo NATO savezu i što će uključivati puno signala iz Moskve”, dodao je.

Ocijenio je da će tek tada Ukrajina i Zapad biti uvjereni da su pregovori potrebni. Dodao je da će ti pregovori morati uključivati Putina i Bidena jer “Kremlj samo njega smatra stvarnim šefom opozicijske koalicije”.