'Banke i diplomati od Oreškovića očekuju da ne posustane pred radikalnijim elementima koalicije'
Stručnjak za Telegram otkriva dvije stvari koje zanimaju poduzetnike
U razgovoru s predstavnicima stranih banaka i financijskih institucija koje su dale kredite Hrvatskoj, a koje je u Kitzbühelu nedavno vodio u to vrijeme mandatar za sastavljanje nove Vlade Tihomir Orešković, glavna tema nisu bile reforme koje namjerava provesti nova vlast, kako je to prikazano u medijima.
Visoko pozicionirani financijski stručnjak u jednoj od banaka koje su uložile prilično novca u kreditiranje raznih projekata u Hrvatskoj, ali i za financiranje državnog proračuna, a koji je iz razumljivih razloga želio ostati anoniman, otkrio je za Telegram da su strane bankarske institucije bile najviše zainteresirane dobiti od Oreškovića odgovore na dva, za njih ključna pitanja: Kakva će biti monetarna politika i hoće li se nova Vlada na administrativan način uplitati u poslovanje bankarskog sustava?
Loša iskustva banaka
Poučeni lošim iskustvom koje im je prije nekoliko godina priredila Vlada Viktora Orbana u Mađarskoj kada se izravno uplela u rad bankarskog sektora i monetarnu politiku, a više nego zabrinuti za poteze koje vuče nova poljska Vlada, za koje se pretpostavlja da se neće zaustaviti samo na kontroli medija, ustavnih prava i sloboda, željeli su iz prve ruke čuti kako će se ponašati nova vlast u Hrvatskoj.
Da zabrinutost nije bila bez temelja, pokazale su izjave jednog ekonomskog stručnjaka visoko pozicioniranog u pobjedničkoj koaliciji koji je najavio zaokret u dosadašnjoj monetarnoj politici te smjenu guvernera Hrvatske narodne banke Borisa Vujčića.
Financijski partneri iz inozemstva bili su više nego zadovoljni kada im je mandatar Orešković objasnio da će njegova Vlada poštovati ustavne i zakonske obveze o samostalnosti HNB-a, da neće smjenjivati guvernera Vujčića što je doživljeno kao jasno obećanje da će se nastaviti s dosadašnjom monetarnom politikom.
‘Nema sumnje, strani bankari shvatili su obećanje premijera Oreškovića i znaju da će Vlada vraćati dugove bankama’
Dok se u javnosti nagađalo zašto je Orešković u tijeku sastavljanje vlade otišao na relativno manje značajan međunarodni poslovni skup, po financijskim i poslovnim kuloarima pričalo se kako je zapravo guverner HNB-a Boris Vujčić sugerirao orgnizatorima u Kitzbühelu da pozovu budućeg premijera na razgovore kako bi iz prve ruke saznali kakvu će politiku voditi nova vlada. I da, ako bude potrebe, izraze otvoreno protivljenje promjeni monetarne politike i smjeni guvernera HNB-a.
Na sreću, kaže sugovornik Telegrama, to se nije dogodilo jer je mandatar Orešković dao uvjeravanja kako neće biti zaokreta od dosadašnje monetarne politike.
Izbacivanje Lovrinovića
A da je govorio istinu pokazalo se i iz sastava nove Vlade u koju nije ušao čovjek koji se zalagao za promjene u monetarnoj politici.
Na našu primjedbu kako je precijenjena kuna jedan od ključnih uzroka koji je doveo do deindustrijalizacije zemlje, do uništenja većine domaće proizvodnje jer je bila preskupa i nekonkurentna na europskom tržištu, da je pogodovala uvoznicima, a destimulirala izvoznike, Telegramov sugovornik je odgovorio:
“Hrvatska je, a ne strane banke i financijske institucije, uspostavila svoju monetarnu politiku. Ne ulazim u točnost onoga što govorite, no stabilna kuna omogućila je sigurnost poslovanja i financijskih institucija, a građane oslobodila neprestanog straha od inflacije i devalvacije. Kada bi sada došlo i do najmanje devalvacije kune to bi bio strašan udarac za državu, većinu građana i tvrtki u Hrvatskoj koji su zaduženi u stranoj valuti. Svako povećanje rate kredita predstavljalo bi im novi, neizdrživi teret. Monetarnu politiku, odnosno kurs nacionalne valute, moći ćete mijenjati tek kada se izađe iz zone prezaduženosti u stranoj valuti.”
Sugovornik Telegrama istaknuo je također kako se nije razgovaralo o reprogramiranju dugova ili promjenama uvjeta vraćanja kredita, ali je priznao kako je jasno dano do znanja da se od Hrvatske očekuje da dosljedno slijedi politiku EU-a, a ne pravi političke ispade i izlete poput Mađarske i Poljske.
Ljuti u HDZ-u
Nema sumnje da su strani investitori obećanje Tihomira Oreškovića protumačili i kao pokazatelj da će nova Vlada nastaviti uredno servisirati strane dugove. Sugovornik Telegrama upozorio je kako Hrvatska zapravo još uvijek nije pretjerano zadužena jer ukupni dug ne prelazi 100 posto BDP-a, kako može komotno podignuti još desetak milijardi dolara kredita, a da to ne ugrozi funkcioniranje države i urednu otplatu dugova.
Pod uvjetom, naravno, da se taj novac ne troši za popunjavanje proračunskih rupa nego za otvaranje proizvodnih pogona i novih radnih mjesta koji će stvarati novu vrijednost i tako omogućiti vraćanje uloženog novca.
Na kraju razgovora sugovornik Telegrama je kazao kako se u Kitzbühelu nije puno razgovaralo o reformama koje će provesti nova Vlada.
“Svi koji dođu na vlast u državama s ekonomskim problemima uvijek obećavaju radikalnu promjenu dosadašnje politike, rezanje troškova i smanjenje proračunskog deficita. Naravno da za to dobiju načelnu potporu. No, dosadašnje iskustvo, osim u Grčkoj, Španjolskoj i Portugalu, upućuje na oprez te pokazuje da ne treba gajiti pretjerane iluzije. Da je to tako lako učiniti kako se obećava, tada bi to zasigurno napravile prethodne vlade”.