'Strašno je što se ratni zločin u Gruborima pokušalo zataškati i što ni danas nitko za to ne odgovara'
Postavlja se pitanje odgovornosti zapovjednika koji su bili u toj operaciji
Bivši pripadnici policijske antiterorističke jedinice Lučko Frano Drljo i Božo Krajina u petak su i u ponovljenom suđenju zbog nedostatka dokaza nepravomoćno oslobođeni za zločin u Gruborima 1995. godine.
“Nije dokazano da ste neposredno ubijali civile, niti je bilo dovoljno dokaza da bi vas se osudilo,” rekao je sudac Ivan Turudić.
Obrazlažući presudu sudac Turudić naglasio je kako nije bilo dokaza protiv Drlje i Krajine jer ih baš nitko od svjedoka nije vidio da ubijaju u Gruborima.
Krivotvorenje izvješća
“Zapanjujuće je da se nakon tog zločina pokušalo insinuirati da je u Gruborima bilo oružanog sukoba u kojem su mještani stradali. Sramotno je falsificiranje izvješća do te mjere da je pisano da je kraj leševa pronađeno oružje. To je služilo samo zataškavanju zločina,” rekao je Turudić čije vijeće nije moglo utvrđivati ni zapovjednu odgovornost, niti taj pokušaj zataškavanja.
Zločin se dogodio u zoni odgovornosti ATJ Lučko što je, rekao je Turudić, možda ključno da nitko ne pamti što se tamo dogodilo.
Kontradiktorne optužbe
Kontradiktorna je po mišljenju sudskog vijeća bila i sama optužba, jer je Drljo osim za ubijanje civila odgovarao i zbog toga što nije spriječio svoje suborce u zločinu. Pa zar bi netko tko ubija sprječavao druge da to ne čine, pitao se sudac Turudić podsjećajući da je u ponovljenom suđenju ispitano 20-ak svjedoka. Nikakvih novih dokaza nije bilo, pa je presuda identična onoj izrečenoj nakon prvog procesa.
“U Gruborima se dogodio ratni zločin, i to zločin nad ljudima koji se nisu mogli braniti i koji su nakon Oluje odlučili ostati u Hrvatskoj. Počinitelji su taj zločin željeli napraviti. Bili su potpuno svjesni što rade jer su te civile pripadnici međunarodnih organizacija već popisali i točno se znalo tko su ti ljudi. Znalo se da će zločin biti otkriven, a ostavili su i dimne signale, valjda da se sve to bolje vidi”, smatra Turudić dodajući kako je zapanjujue da su neki od svjedoka izjavili da su za zločin u Gruborima doznali tek 2003. godine od haških istražitelja.
Ratni put ATJ
“U ratnom putu ATJ Lučko još uvijek piše da je u tom zaselku bilo sukoba iako se dobro zna da ga nije bilo”, primjetio je sudac priznajući kako se ovaj sudski postupak neopravdano dugo vodio. Zločin je počinjen, a do današnjeg dana nije adekvatno procesuiran, zaključio je.
Tužitelj Robert Petrovečki najavio je žalbu na ovu oslobađajuću presudu, ne želeći komentirati hoće li Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu pokušati pronaći prave krivce, odnosno pokrenuti postupak protiv nekog drugog okrivljenika.
Slučajni okrivljenici
“Ovakav strašan zločin ne može se riješiti na način da se prema drugim ljudima počini nepravda”, rekao je odvjetnik Ljubo Pavasović Visković koji je zastupao Franu Drlju.
“Frano Drljo je žrtva ovog postupka. On je slučajni okrivljenik i osoba koja je u ovoj priči trebala stradati”, dodao je odvjetnik Pavasović Visković odbivši nagađati hoće li pripadnici ATJ Lučko ikada iskreno progovoriti o zločinu u Gruborima.
Odgovornost zapovjednika
Odvjetnica Jadranka Sloković, koja je branila Božu Krajinu, podsjetila je da je tijekom suđenja utvrđeno da su neki ljudi u ovom slučaju kršili zapovjednu odgovornost, radeći lažna izvješća da se prikrije ratni zločin, a zapovjedna linija istovremeno nije bila uključena u kazneni progon. “Tu je u pitanju upravo odgovornost zapovjednog kadra”, dodala je.
Vesna Teršelič, voditeljica udruge Documenta – centra za suočavanje s prošlošću, smatra kako je ovoj oslobađajućoj presudi kumovao “zavjet šutnje”, te neposobnost pravosuđa da na vrijeme procesuira zločin u Gruborima.