Stručnjaci su prije 15 mjeseci upozoravali da će Zakon o obnovi zapinjati zbog vlasništva. Vlada ga ipak donijela pa ga sad mijenja
Stručnjaci su tijekom javne rasprave o Zakonu o obnovi ukazivali da bi moglo biti takvih problema
Vlada Republike Hrvatske bila je još lani upozorena na rupe u Zakonu o obnovi oko pitanja vlasništva. Naime, tijekom javne rasprave o tom propisu koji je temelj sanacije nakon dvaju katastrofalnih potresa, Zagrebačkog i Banijskog, stručnjaci su u svibnju prošle godine ukazivali da će imovinsko-pravni odnosi komplicirati obnovu.
Dakle, prije 15 mjeseci Ministarstvo graditeljstva dobilo je prijedloge da uredi Zakon kako se u obnovi ne bi stvarali problemi zbog imovinsko-pravnih odnosa. No, sve ih je odbilo, jer su, kako stoji u obrazloženju, bili “suštinski preopćeniti”. Tek sada premijer Andrej Plenković priznaje da su “najveći problem u provedbi zakona imovinsko-pravni odnosi koji su komplicirani na Banovini, a u Zagrebu su prepreka propulzivnosti aktivnosti”.
Zašto su odbili prijedloge stručnjaka?
“Sada kada su se sva ta precizna uska grla identificirala, to ćemo korigirati i stvar će se ubrzati”, najavljuje predsjednik Vlade gotovo godinu i pol nakon potresa u Zagrebu.
I ministar Darko Horvat ovih je dana najavio izmjene Zakona o obnovi upravo zbog imovinsko-pravnih problema i problema s legalizacijom.
Izvještaj s javnog savjetovanja Ministarstva graditeljstva dokazuje da se sve to moglo znati i lani. Preko 350 komentara bilo je stavljeno na prijedlog Zakona o obnovi. Među njima je bila i poduža analiza Društva arhitekata Zagreba, Hrvatske komore arhitekata, Udruženja hrvatskih arhitekata, Udruženja hrvatskih urbanista i Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Imovinsko-pravnih problema nema?
Oni su naveli kako predloženi Zakon o obnovi ne prepoznaje cijeli niz imovinsko-pravnih problema kojih su svi oni koji se bave graditeljstvom i prostornim uređenjem svjesni u svojim svakodnevnim poslovima.
“Problemi vlasništva koji su najviše nastali neuređenim odnosima nakon prelaska iz jednog društveno-političkog i ekonomskog uređenja u ovaj u kojem sada živimo moraju se početi sustavno rješavati i upravo ovakva krizna situacija može biti poticaj za to.
U kontekstu privatnog vlasništva, svim vlasnicima i suvlasnicima mora biti omogućeno i mora ih se poticati, s obzirom da su oni sami prvi investitori na svojim nekretninama, na različite investitorske inicijative. Loša varijanta je u kojoj su suvlasnici kao investitori osuđeni isključivo na sufinanciranje iz državnih sredstava ili kroz pojedinačno kreditiranje poslovnih banaka. I dok je vlasništvo nepovredivo, ono ne smije biti niti ugroženo od suvlasničkog odnosa”, upozoreno je.
Ministarstvo zanemarilo primjedbe
“Kroz ovaj zakon morala je biti prepoznata i činjenica da je velika većina građevina bila neodržavana ili su provođene loše rekonstrukcije, upravo zbog suvlasničkih odnosa koji ne omogućavaju ravnopravnost svih. Pojedinačno pravo prestaje kada ugrožava pravo drugog pojedinca. Na primjeru suvlasničkih odnosa u građevinama to je najjednostavnije dokaziva teza”, ukazali su tada stručnjaci.
Ministarstvo im je poručilo da su im primjedbe u većini suštinski preopćenite i ne pridonose poboljšanju predloženih rješenja. Neke, po mišljenju Ministarstva, nisu bile ni predmet Zakona.
“Obnovom zgrada nakon potresa i jednim zakonom koji ima posebne ciljeve, ne može se promijeniti cijeli sustav upravljanja i održavanja zgrada u državi”, uzvratilo je Ministarstvo.
A što je sa nelegalnim zgradama?
Telegram je od početka detaljno pratio izradu zakona. U tom smo periodu u više navrata razgovarali sa stručnjacima koji su ukazivali i na imovinsko-pravne probleme. Jedan od tih stručnjaka je i odvjetnik Boris Jukić, koji surađuje s upraviteljima zgrada te godinama zastupa brojne vlasnike stanova u Zagrebu u procesima sanacije i rješavanja vlasničkih odnosa. Njegove primjedbe na popis svojih uvrstilo je i Društvo arhitekata Zagreba.
Osim na imovinsko-pravne odnose odvjetnik Jukić ukazao je i na problem legalnosti zgrada, jer je propisano da se o okviru Zakona o obnovi neće moći sanirati one koje nisu legalizirane ili za njih nije barem podnijet zahtjev za legalizacijom. “Sve oštećene zgrade imaju kućni broj, priključke, plaćaju komunalne naknade, u pravnom su prometu i nikada nije bilo uvjetovano da moraju biti legalne. Štoviše, u vladinim dokumentima i prethodnim zakonima pokušalo se ograničiti vlasništvo tako da se bez akta o legalnosti ne može prometovati nekretninom, no taj je koncept brzo napušten.
Lokalna samouprava kod naplate komunalne naknade traži samo da postoji kućni broj i obveznik plaćanja. Niti ovrha takvih nekretnina, nit stavljanje zabilježbe zbog duga za komunalnu naknadu ili porezni dug, nije bilo uvjetovano zakonitošću zgrade. Što se tiče višestambenih zgrada, legaliziranost ili podnošenje zahtjeva nije bilo uvjet za određivanje pričuve niti je to bio uvjet za postavljanje upravitelja zgrade. Dakle, kada se građanima nameće obveza, legalnost nije bitna niti je sprječavala ubiranje novca, a sada kada treba nešto dati, legalnost se traži”, upozorio je Jukić.
Brojni stručnjaci su upozoravali
I članica Društva arhitekata Zagreba, mlada arhitektica Anita Ćubić postavila je još tijekom javne rasprave pitanje kako će tijekom obnove biti riješeni silni imovinsko pravni problemi. Što je s ilegalnim kućama koje su stradale u potresu?
“S obzirom na stanje nekih kuća u Čučerju, koje je katastrofalno i bez potresa, kako pristupiti takvom problemu? Ukupno gledano, ako ne postupimo da sve te silne zgrade ne poboljšamo, a ne samo saniramo, uzalud sve ovo uopće radimo”, zaključila je.
Unatoč tim jasnim primjedbama iznijetima u svibnju prošle godine, Vlada RH sada tvrdi da su imovinsko-pravni odnosi i legalnost zgrada problem kod provedbe učinkovite obnove.