Stručnjak o dopuni za lex AP: 'DORH nije dužan pokrenuti istragu ako su otkrivene informacije u javnom interesu'
I DORH i sud imaju pravo utvrđivati javni interes, ali i interes žrtve ili obrane
U zakonski prijedlog Kaznenog zakona dodano je da novinari ne mogu odgovarati prema tom zakonu, a ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica danas je najavio još jednu novost.
Prijedlog zakonskog teksta sadržavat će i javni interes, interes žrtve na što su ukazivale brojne udruge ili obrane okrivljenih u kaznenom postupku, na što su upozoravali odvjetnici. U slučajevima da je informacija iz istrage objavljena s takvim interesima, počinitelj neće moći biti kažnjen.
Takozvani lex AP i njegovu dopunu komentirao je za N1 izvanredni profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu Aleksandar Maršavelski.
Tko utvrđuje što je javni interes?
O tome tko utvrđuje što je javni interes, Maršavelski je rekao: “Po mom mišljenju, novi stavak u kojem predložena iznimka ‘da nema kaznenog djela ako su informacije otkrivene u interesu žrtve kaznenog djela, u interesu obrane u kaznenom postupku ili u drugom pretežitom javnom interesu’ otklanja nedostatke koje je imalo ovo novo kazneno djelo”.
Na pitanje mora li se javni interes utvrđivati u kaznenom postupku ili ga može utvrditi državno odvjetništvo prije pokretanja procesa, navodi da i DORH i sud imaju pravo utvrđivati javni interes, ali i interes žrtve ili obrane.
“Državno odvjetništvo nije dužno ni pokrenuti istragu niti podignuti optužnicu ako su otkrivene informacije u pretežito javnom interesu kao npr. otkrivanje koruptivnog kaznenog djela”, ističe Maršavelski.