Ankete su prije četiri godine ukazivale kako Hrvatsku čekaju neizvjesni izbori, ali i još neizvjesniji pregovori o slaganju većine nakon izbora. No, stvarnost je bila daleko manje dramatična – barem što se tiče politike.
Pandemija je do rekordno niskih razina smanjila izlaznost na izbore, a HDZ je na krilima tad još popularnog Vilija Beroša (dobio više preferencijskih glasova i od Andreja Plenkovića) maksimizirao svoj rezultat i s manjinama i nekoliko malih stranaka oformio većinu, praktički još u izbornoj noći. Ovaj put će se, međutim, teško gledati isti film.
HDZ daleko od rezultata iz 2020.
Kako na vidiku nije dramatičan događaj poput pandemije, kakav anketna ispitivanja čini dodatno i izrazito nepouzdanima, valjalo bi se ozbiljno pripremiti za scenarije koje ankete svojim rezultatima – zasad – najavljuju. A svi oni predviđaju mnogo burnije postizborno vrijeme nego prije četiri godine.
HDZ je i dalje prvi favorit za relativnu pobjedu (doduše, dosta manji nego prije sklapanja izborne koalicije oko SDP-a), pa tako i vodeću poziciju pri pokušaju sastavljanja vlasti. Matematika bi, međutim, mogla biti politički surova – vrlo je izgledno da će za magičnih 76 ruku trebati i zastupnici manjina i Domovinski pokret – ili barem dobar dio zastupnika te stranke.
Izgledi 3P koalicija
Oporba s lijeva i centra neće s HDZ-om, kao ni Most, stoga bi lako moglo biti moguće da Vladu formira i u Saboru četiri godine podržava 3P koalicija, Plenković-Penava-Pupovac, o kojoj se priča već neko vrijeme. I koju, zbog SDSS-a, Domovinski pokret zasad sa zgražanjem odbija.
Postoji, svakako, mogućnost da u slučaju potrebe Plenković opet posegne za “žetončićima”, političarima koji su do Sabora došli u antiHDZ-ovskoj koaliciji, ali takve akcije, često s pogrešnog ruba kaznenog djela, se uglavnom pokreću tek ako nema baš nikakve druge mogućnosti.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Manjinska Vlada
No, itekako postoji i mogućnost da će Plenković i njegova ekipa nakon proljetnih izbora u – oporbu. Velika koalicija Peđe Grbina, uz mandate koje će samostalno osvojiti Možemo! bi bila najelegantniji način za dolazak lijevog centra na vlast. Čak ni najveći optimisti s te strane političkog spektra, međutim, ne smatraju da je to baš najrealniji ishod.
U ovom trenutku je, stoga, a toga su svjesni i svi oni koji ne bi bili u Plenkovićevoj 3P koaliciji, vrlo realna mogućnost – manjinske vlade. One koja ima podršku u Saboru, ali sve stranke koje je u parlamentu podržavaju ne sudjeluju u njenom radu.
S obzirom na ankete i političke odnose, najrealnije bi bilo očekivati manjinsku Vladu koju bi formirali SDP i Most, uz podršku manjih partnera koji će sa SDP-om na izbore. Tu Vladu, koja se očito ne bi bavila osjetljivijim ideološkim pitanjima, u Saboru bi podržavali zastupnici stranke koju vode Tomislav Tomašević i Sandra Benčić.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Kraj toksične stabilnosti?
Ovakva kombinacija ima već sad anketnu prednost pred HDZ-om i Domovinskim pokretom (kad se zbroje svi rejtinzi to bi bilo cca 39,6:36,7 posto po posljednjem HRejtingu) i ne čini se nerealnim da bi mogla računati na to da dobije većinu mjesta u Saboru. Drugo je pitanje kako bi to sve skupa funkcioniralo – i koliko dugo, s obzirom na svjetonazorske i političke razlike.
Ono na što računaju u opoziciji je – a o čemu je zapravo prvi javno govorio Nino Raspudić iz Mosta dok izbori još nisu ni bili na vidiku – svijest o tome koliko je za državu i društvo štete napravila vlast Plenkovićevog HDZ-a. I da je nužno napraviti svojevrstan reset u cijelom nizu temeljnih postavki domaće demokracije i institucija, kako bi se razbila gusta korupcijska mreža povezana s autokratskim izvorom posvemašnje političke moći koncentriranoj u jednom vođi i vrlo uskom krugu njegovih najbližih suradnika.
Svi su, pritom, svjesni da se odluke u takvoj kombinaciji ne bi ni lako, ni brzo donosile. Ali, nakon osam godina toksične “političke stabilnosti” malo tko u tome vidi nepremostiv problem.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Stvarno, što nas čeka nakon izbora? Ili Plenković-Penava-Pupovac ili prva manjinska vlada
Koji su, po anketama, najrealniji raspleti pri postizbornom slaganju većine u Saboru
U ovom trenutku je, a toga su svjesni i svi oni koji ne bi bili u Plenkovićevoj 3P koaliciji, vrlo realna mogućnost - manjinske Vlade
Ankete su prije četiri godine ukazivale kako Hrvatsku čekaju neizvjesni izbori, ali i još neizvjesniji pregovori o slaganju većine nakon izbora. No, stvarnost je bila daleko manje dramatična – barem što se tiče politike.
Pandemija je do rekordno niskih razina smanjila izlaznost na izbore, a HDZ je na krilima tad još popularnog Vilija Beroša (dobio više preferencijskih glasova i od Andreja Plenkovića) maksimizirao svoj rezultat i s manjinama i nekoliko malih stranaka oformio većinu, praktički još u izbornoj noći. Ovaj put će se, međutim, teško gledati isti film.
HDZ daleko od rezultata iz 2020.
Kako na vidiku nije dramatičan događaj poput pandemije, kakav anketna ispitivanja čini dodatno i izrazito nepouzdanima, valjalo bi se ozbiljno pripremiti za scenarije koje ankete svojim rezultatima – zasad – najavljuju. A svi oni predviđaju mnogo burnije postizborno vrijeme nego prije četiri godine.
HDZ je i dalje prvi favorit za relativnu pobjedu (doduše, dosta manji nego prije sklapanja izborne koalicije oko SDP-a), pa tako i vodeću poziciju pri pokušaju sastavljanja vlasti. Matematika bi, međutim, mogla biti politički surova – vrlo je izgledno da će za magičnih 76 ruku trebati i zastupnici manjina i Domovinski pokret – ili barem dobar dio zastupnika te stranke.
Izgledi 3P koalicija
Oporba s lijeva i centra neće s HDZ-om, kao ni Most, stoga bi lako moglo biti moguće da Vladu formira i u Saboru četiri godine podržava 3P koalicija, Plenković-Penava-Pupovac, o kojoj se priča već neko vrijeme. I koju, zbog SDSS-a, Domovinski pokret zasad sa zgražanjem odbija.
Postoji, svakako, mogućnost da u slučaju potrebe Plenković opet posegne za “žetončićima”, političarima koji su do Sabora došli u antiHDZ-ovskoj koaliciji, ali takve akcije, često s pogrešnog ruba kaznenog djela, se uglavnom pokreću tek ako nema baš nikakve druge mogućnosti.
Manjinska Vlada
No, itekako postoji i mogućnost da će Plenković i njegova ekipa nakon proljetnih izbora u – oporbu. Velika koalicija Peđe Grbina, uz mandate koje će samostalno osvojiti Možemo! bi bila najelegantniji način za dolazak lijevog centra na vlast. Čak ni najveći optimisti s te strane političkog spektra, međutim, ne smatraju da je to baš najrealniji ishod.
U ovom trenutku je, stoga, a toga su svjesni i svi oni koji ne bi bili u Plenkovićevoj 3P koaliciji, vrlo realna mogućnost – manjinske vlade. One koja ima podršku u Saboru, ali sve stranke koje je u parlamentu podržavaju ne sudjeluju u njenom radu.
S obzirom na ankete i političke odnose, najrealnije bi bilo očekivati manjinsku Vladu koju bi formirali SDP i Most, uz podršku manjih partnera koji će sa SDP-om na izbore. Tu Vladu, koja se očito ne bi bavila osjetljivijim ideološkim pitanjima, u Saboru bi podržavali zastupnici stranke koju vode Tomislav Tomašević i Sandra Benčić.
Kraj toksične stabilnosti?
Ovakva kombinacija ima već sad anketnu prednost pred HDZ-om i Domovinskim pokretom (kad se zbroje svi rejtinzi to bi bilo cca 39,6:36,7 posto po posljednjem HRejtingu) i ne čini se nerealnim da bi mogla računati na to da dobije većinu mjesta u Saboru. Drugo je pitanje kako bi to sve skupa funkcioniralo – i koliko dugo, s obzirom na svjetonazorske i političke razlike.
Ono na što računaju u opoziciji je – a o čemu je zapravo prvi javno govorio Nino Raspudić iz Mosta dok izbori još nisu ni bili na vidiku – svijest o tome koliko je za državu i društvo štete napravila vlast Plenkovićevog HDZ-a. I da je nužno napraviti svojevrstan reset u cijelom nizu temeljnih postavki domaće demokracije i institucija, kako bi se razbila gusta korupcijska mreža povezana s autokratskim izvorom posvemašnje političke moći koncentriranoj u jednom vođi i vrlo uskom krugu njegovih najbližih suradnika.
Svi su, pritom, svjesni da se odluke u takvoj kombinaciji ne bi ni lako, ni brzo donosile. Ali, nakon osam godina toksične “političke stabilnosti” malo tko u tome vidi nepremostiv problem.