Sud poslao Zdravku Mamić uplatnicu na 25,5 milijuna kuna. Super, ali kolike su šanse da se država naplati?
Analizirali smo kako državi ide oduzimanje nezakonite koristi od ljudi koji su poput Mamića pravomoćno osuđeni
Odbjeglom bivšem izvršnom predsjedniku Dinama Zdravku Mamiću Županijski sud u Osijeku jučer je poslao uplatnicu na 25,5 milijuna kuna što bi ih trebao uplatiti u državni proračun. Dio je to od ukupno 52 milijuna nezakonito stečene koristi koju je Mamić, prema pravomoćnoj presudi, ostvario muljanjem na transferima Dinamovih igrača.
Iz tog podatka proizlazi da je Mamiću već blokirana imovina vrijedna oko 27 i pol milijuna kuna, te bi ju on sada trebao predati državi. Međutim, od njegovog odvjetnika Veljka Miljevića doznajemo kako ni Mamić, ni njegova supruga i kćeri, kojima je također imovina pod blokadom, neće mirno državi predati svoje nekretnine, automobile i novac.
Što točno Mamić može učiniti?
“Na raspolaganju Zdravko Mamić i njegova obitelj imaju tri vrste prigovora, nakon kojih će biti nužno pokrenuti ovršne postupke”, objašnjava odvjetnik Miljević najavljujući da će obitelj Mamić zasigurno iskoristiti neke od tih pravnih mehanizam koji su im na raspolaganju.
Osim toga, i ustavnim tužbama što su ih već podnijeli, i Mamić i njegova obitelj zatražili su odgodu ovrhe dok Ustavni sud ne donese svoju odluku. Smatraju da bi, u slučaju da Ustavni sud ukine presudu, oduzimanjem imovine moglo doći do goleme štete.
Mamićeve kćeri i supruga u ustavnoj tužbi još su navele kako u presudi nije dostatno objašnjeno zašto bi se baš njima dio imovine morao oduzeti, niti su, kako tvrde, u obzir uzeta sva njihova primanja. Osim toga, doznajemo da bi jedan od argumenata mogla biti i činjenica da nekretnine koje ima država želi oduzeti predstavljaju njihov dom.
Što je Mamićima sve blokirano?
Među ostalim država je Mamiću blokirala stan na zagrebačkom Cvjetnom trgu od 164 kvadrata, koji ima dvije garaže i dio dvorišta. Taj je stan vrijedan 6,7 milijuna kuna. Na istoj lokaciji Mamić ima još jedan stan vrijedan 2,8 milijuna kuna, koji je također pod blokadom.
Na početku procesa blokirano mu je i 105.000 kuna na bankovnom računu, a zamrznuti su i računi Ive Mamić, na kojima se nalazilo nešto više od 100.000 eura, te račun Lucije Mamić, na kojem je 6.000 eura.
Pretragom kuće Mamićevih pronađeno je i oduzeto oko 17.000 kuna i 21.000 eura, a Mamićeva jamčevina od sedam milijuna kuna s depozita zagrebačkoga Županijskog suda u državni je proračun prebačena još 2015. godine. Imovinsku korist država planira naplatiti i prodajom 1,6 milijuna kuna vrijednog Mamićevog glisera, zatim Bentleya vrijednog oko 800.000 kuna, te Audija čija je vrijednost procijenjena na oko 400.000 kuna.
Sada je i Dinamo zatražio novac?
No, ako se prisjetimo kako je država vodila borbu s umirovljenim generalom Vladimirom Zagorcem kojem je nakon afere dragulji naloženo vraćanje 39,4 milijuna kuna, onda oduzimanje Mamićeve nezakonite imovine neće biti ni lako ni brzo.
Tim više što je u međuvremenu i NK Dinamo, kako neslužbeno doznajemo, uputio dopis kojim predlaže da se novac koji će biti oduzet Mamiću uplati na račun kluba. Dinamo to traži pozivajući se na pravomoćnu presudu kojom je utvrđeno da je upravo klub oštećen Mamićevim malverzacijama. To je posebno zanimljivo, ako se prisjetimo da tijekom suđenja Dinamo nije postavljao imovinsko pravni zahtjev tvrdeći da ih bivši izvršni predsjednik nije ni na koji način oštetio.
Koliko može trajati oduzimanje?
Dakle, ako će proces oduzimanja imovine Mamiću ići po špranci oduzimanja kakvoj smo svjedočili u slučaju generala Zagorca, sve bi moglo potrajati godinama.
Zagorcu je na teret bila stavljena krađa dragulja iz sefa Ministarstva obrane kada je 2000. odlazio s dužnosti. Presuda mu je 2009. postala pravomoćna, a dio nezakonite imovinske koristi, odnosno vrijednosti dragulja od 39,4 milijuna kuna, država je od Zagorca naplatila tek prije dvije godine.
Iako mu je RH ovršila pet nekretnina koje mu je sud bio blokirao još 2007., Zagorec je na sve moguće načine pokušao osporiti te odluke. Na kraju se ipak nagodio s državom, no vrijednost oduzete imovine nikada nije javno potvrđena. Zagorec je na uvjetnu slobodu pušten 2013., a sedmogodišnja zatvorska kazna istekla mu je u rujnu 2015. godine.
Sanadera država još ne ovršuje
Lani smo javljali i o problemima što ih država ima s oduzimanjem imovinske koristi bivšem premijeru Ivi Sanaderu koji od travnja 2019. služi kaznu od šest godina zatvor za aferu Planinska.
Iako je utvrđeno da je uzeo 17,5 milijuna kuna nezakonite provizije za prodaju zagrade u Planinskoj ulici u Zagrebu, taj novac od njega državno odvjetništvo nije ni pokušalo naplatiti. Naime, Sanaderu je imovina blokirana u aferi Fimi media u kojoj je nepravomoćno osuđen na osam godina zatvora. U sklopu tog postupka Sanader i njegova obitelj trebali bi ostati bez 23,7 milijuna kuna. Kako je taj proces započeo prije afere Planinska, pod blokadom se upravo u aferi Fimi media našla Sanaderova imovina – računi, nekretnine i umjetnine.
“Sva imovina okrivljenog, osim mirovinskih primanja, je pod blokadom u slučaju Fimi medija. Zbog toga nismo mogli zatražiti da mu se oduzme imovina u slučaju Planinska, te smo ocijenili kako ne bi bilo ni svrhovito pokretati ovršni postupak”, objašnjeno je iz Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu lani kada smo ih pitali zašto ne kreću u oduzimanje imovine po pravomoćnoj presudi. Drugim riječima, nakon što se država namiri u jednoj Sanaderovoj aferi, ako bude pravomoćno proglašen krivim, moći će ga se ovršavati u sklopu druge afere za koju je osuđen.
Još se čeka i rasplet afere Ina-Mol u kojoj je Sanader nepravomoćno osuđen na šest godina zatvora, te je utvrđeno da je nezakonito stekao pet milijuna eura. Onih drugih pet milijuna eura, od ukupno 10 milijuna što ih je za kupovinu upravljačkih udjela u Ini prema presudi kao mito dobio od šefa MOL-a Zsolta Hernadija trebao bi državi vratiti Robert Ježić.
Koliko se nezakonite imovine oduzima?
Prema podacima Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine (MPGI) koje je nedavno objavio Večernji list, proizlazi da je do 31. listopada 2020. na osnovu pravomoćnih sudskih presuda trajno oduzeta imovinska korist u iznosu od oko 312 milijuna kuna. Međutim, od tog iznosa u državni proračun uplaćeno svega oko 50 milijuna kuna, odnosno tek 16,30 posto svega što je oduzeto.
Podaci Državnog odvjetništva nešto su drugačiji. Prema njima tijekom 2016. u 115 slučajeva zamrznuta je imovina vrijedna 221.079.716,41 kunu, te je u 915 slučajeva oduzeto 192.270.016,88 kuna. Tijekom 2017. u 59 slučajeva blokirana je imovina u vrijednosti 83.356.723,36 kuna, dok je u 890 slučajeva oduzeto 299.617.115,38 kuna.
Godinu kasnije, 2018., donijeta je 31 mjera blokade imovine vrijedne ukupno 39.323.324,01 kunu, te je u 892 slučaja oduzeto 178.254.924,53 kuna. Za 2019. ti podaci glase ovako: u 69 slučajeva blokirana je imovina vrijedna 134.467.277,92 kune, a u 829 oduzimanja okrivljenici su ostali bez 123.531.087,27 kuna. Međutim, sudsko oduzimanje ne predstavlja i stvarno oduzimanje imovine, odnosno uplatu u državni proračun,
Što DORH radi da oduzme imovinu?
Iz DORH-a tvrde da kod primjene instituta oduzimanja imovinske koristi nema problema. Međutim, problemi se, kao što se i vidi iz podataka, javljaju kod stvarne naplate oduzete imovinske koristi. Problemi se javljaju pogotovo ako oduzimanje prethodno nije osigurano privremenim mjerama, odnosno ako imovina nije zamrznuta.
Potvrđuju da u takvim slučajevima građansko-upravni odjeli državnih odvjetništava po proteku roka za uplatu imovinske koristi kreću u ovršne postupke. Dodaju da tijekom ovrha nailaze na nove probleme i to u naplati budući da okrivljenici, odnosno ovršenici često nemaju primanja niti imovine na svoje ime.