Rat između Armenije i Azerbajdžana zbog odmetnute regije postaje sve žešći; poginulo je preko 100 ljudi

Gotovo sto ljudi, među kojima i civili, poginulo je u borbama između snaga Armenije i Azerbajdžana oko sporne regije Nagorno-Karabah. Nagorno Karabah je odcijepljena regija koja se nalazi unutar Azerbajdžana no vode je etnički Armenci i podržava ih Armenija. Od Azerbajdžana se odcijepila u ratu 1990-ih, no nije međunarodno priznata.

Ta je samoproglašena država objavila da su poginula 84 njezina vojnika od nedjelje, te da je bilo i civilnih žrtava. Azerbajdžanski predsjednik Ilham Alijev rekao je da je u armenskom granatiranju od nedjelje ubijeno 10 civila. Nije bilo službenih informacija o žrtvama među azerbajdžanskim vojnim snagama.

U sukob bi se mogle uključiti i Rusija i Turska

Borbe su počele prije tri dana, a sada se prelijevaju i izvan Nagorno-Karabaha. Armensko ministarstvo obrane reklo je da je armenski civilni autobus u Vardenisu – gradu u Armeniji na granici s Azerbajdžanom i daleko od Nagorno Karabaha – zahvatila vatra nakon što ga je pogodio azerbajdžanski dron, ali da se zasad čini da nitko nije ozlijeđen.

Azerbajdžansko ministarstvo obrane reklo je da je armenska vojska iz Vardenisa granatirala azerbajdžansku regiju Daškesan. Armenija opovrgava ta izvješća. Armenija i Azerbajdžan međusobno se optužuju za napade daleko od zone sukoba Nagorno Karabaha, u najgorem izbijanju borbi od 1990-ih koje bijesne već treći dan dok broj civilnih žrtava raste. Svaki prelazak na opći rat mogao bi uvući regionalne sile Rusiju i Tursku.

Moskva ima obrambeni savez s Armenijom, dok Ankara podupire Azerbajdžan. Službeni Baku tvrdi da Turci ne sudjeluju u borbama. Njemačka kancelarka Angela Merkel pozvala je na trenutačni prekid vatre i smirivanje sukoba, u telefonskim pozivima predsjednicima dviju zemalja, rekao je vladin glasnogovornik Steffen Seiber u utorak.