Suludo. Sustav prijava za EU fondove je u nepojmljivom kaosu, a država izdvaja golem novac da sve još jače zapetlja
Zajednički nazivnik problema bio je uglavnom softverske prirode, odnosno, problemi u funkcioniranju platformi
Kašnjenje natječaja, gumbi koji ne rade, dokumentacija koja greškom nestane, nedostupnost sustava zbog prelaska na euro – to su samo neke od prošlogodišnjih avantura kroz koje su prolazili korisnici europskih projekata u Hrvatskoj. Zajednički nazivnik problema bio je uglavnom softverske prirode, odnosno, problemi u funkcioniranju platformi kroz koje se administriraju europski projekti.
Posljednji takav upitnik visio je nad glavama korisnika u studenom, kada je umjesto linka na sustav za prijavu projekata, u službenoj dokumentaciji resornog ministarstva stajalo tek “xy”. Financijska agencija (Fina) koja operativno upravlja tim sustavima, doznajemo, u zadnjih je pola godine izdvojila čak 2,2 milijuna eura za održavanje i nadogradnju sustava europskih fondova. Posao obavljaju dvije privatne tvrtke.
Fondovi, eufondovi, fondovieu, eFondovi
Spomenuti sustav “xy”, službenog naziva “eKohezija” putem kojeg se prijavljuju projekti Kohezijskih fondova u financijskom razdoblju 2021. – 2027, konačno je tu. A ukazala se i nova web stranica, platforma nazvana Fondovi EU na kojoj se nalazi, zasad, samo dio poveznica na sustave za prijavu projekata iz različitih fondova. Već samo imenovanje internetskih stranica otkriva jednostavnost i jasnoću kojoj teži domaća birokracija.
Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU tako je izradilo stranicu “EU fondovi” (eufondovi.gov.hr) s općenitim informacijama o svim fondovima; Fina je pak uspostavila platformu “Fondovi EU” (fondovi.gov.hr) s linkovima na sustave za prijavu, a Nacionalni plan oporavka i otpornosti našao se na stranici fondovieu.gov.hr. Tu su, naravno, još i eFondovi, sustav iz prošlog financijskog razdoblja zbog kojeg je iz Vlade svojedobno torpedirana ministrica Nataša Tramišak.
Mitoza eFondova
No vratimo se na eKoheziju, sustav koji je kasnio. Telegramovi upućeni sugovornici ukazali su nam na činjenicu kako nigdje nije vidljivo tko ga je i kojim putem nabavio, s obzirom na to da državnih kapaciteta za izradu takvih kompleksnih softvera nema. U resornom ministarstvu Šime Erlića uputili su nas na Finu, a od tamo stiže odgovor o digitalnoj mitozi koja se dogodila.
“S obzirom na to da je komponenta eKohezija već bila pripremljena u sklopu komponente eFondovi, Fina je izvršila potrebne integracije i, po ispunjenju svih tehničkih i poslovnih preduvjeta, komponenta eKohezija puštena je u produkcijski rad”, objašnjavaju nam iz Fine. Iskorišten je, dakle, prethodni sustav zbog kojega se već nekoliko godina provode izvidi USKOK-a i OLAF-a.
Stotine tisuća eura za održavanje i nadogradnje
Iako u “produkcijskom radu”, to ne znači da je posao sa softverom gotov. No neće ga Fina raditi sama. U prosincu je raspisan natječaj za “usluge podrške razvojnom procesu nadogradnje komponenti” za eKoheziju na sedam mjeseci. Najjeftiniju ponudu, 456.806,25 eura s PDV-om dala je Omega software, a odluka Fine još se čeka. Ista tvrtka u kolovozu je natječajem dobila i posao održavanja sustava eFondovi u vrijednosti od gotovo pola milijuna eura s PDV-om.
I druga platforma, za Nacionalni plan otpornosti i oporavka koji je krenuo 2021., još ima potrebe za razvijanjem. Osječka tvrtka Gauss, koja je Fini od lipnja podrška pri održavanju tog sustava za 249.999 eura, u listopadu je također osvojila natječaj vrijedan gotovo milijun eura s PDV-om za “podršku procesu nadogradnje komponenti platforme Fondovi EU za potrebe programa NPOO”.
Nadogradnje programa domaćim sredstvima
Pritom je Gauss u tom natječaju imao i konkurenta, tvrtku Serengeti, no u pregledu ponuda ispostavilo se kako konkurencija nije dostavila jamstvo za ozbiljnost ponude, a ni ponuda nije bila potpuna. Fina je tako u samo četiri natječaja zadnjih pola godine za informatičku potporu i nadogradnju tri programa vezanih za EU fondove predvidjela 2,2 milijuna eura.
Pritom se, vidljivo je iz natječajne dokumentacije, nadogradnje i razvoj programa za EU fondove ne financiraju EU sredstvima, već novac stiže iz Finine domaće kase. A platforma Fondovi EU ionako nije dovršena – poveznica na sustav za projekte Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost još je neaktivna, dok Ministarstvo rada i mirovinskog sustava poveznicu na prijavu za projekte Europskog socijalnog fonda nudi na posebnoj stranici naslova EuFondovi.