Superizborna godina čeka nas i na globalnom planu. Pripremite se, 2024. bi mogla donijeti neke šokantne ishode
Iduća će godina u Hrvatskoj biti superizborna. Slično će biti i na globalnom planu
Često se u hrvatskim medijima ističe kako će iduća godina biti – superizborna. Hrvatsku 2024. godine čekaju parlamentarni, predsjednički i izbori za Europski parlament. No, u našem javnom prostoru manje je poznato da će i na globalnom planu iduća godina biti superizborna.
Naime, 2024. godine će se izbori održati u državama u kojima živi više od polovice svjetskog stanovništva. Više od četiri milijarde ljudi izaći će na birališta i odrediti put kojim će svijet krenuti u budućnosti. “Glasači su lani doživjeli duboke šokove, ali to nije ni blizu onome što možemo očekivati u 2024.”, piše kolumnist CNN-a David A. Andelman.
Izbori će se, između ostalog, održati u Bangladešu, Indoneziji, Pakistanu, Južnoafričkoj Republici, Meksiku i u devet europskih zemalja. No, CNN-ov kolumnist je posebno izdvojio pet dramatičnih izbornih utrka koje će obilježiti godinu.
Tajvan, 13. siječnja
U vrijeme pojačajnih napetosti između Pekinga i Taipeija izborni ulozi će na Tajvanu biti posebno visoki.
S tri predsjednička kandidata, uski favorit i izabranik vladajuće Demokratske progresivne stranke (DPP) Lai Ching-te uznemirio je Kinu svojim obećanjem da će nastaviti odlučnu obranu suvereniteta otoka, koju je postavio sadašnji predsjednik Tsai Ing-wen.
Njegov najbliži pratitelj, Hou Yu-Ih iz oporbenog Kuomintanga (KMT), želi započeti razgovore s Pekingom. Autsajder Ko Wen-je iz Tajvanske narodne stranke (TPP) i bivši gradonačelnik Taipeija, nudi srednji put bliži pomirenju. “Ako glasači pristanu na status quo, očekujte da će Peking pojačati pritisak”, kaže Andelman.
Rusija, 17. ožujka
Nema sumnje, piše Andelman, u planirani doživotni mandat ruskog predsjednika Vladimira Putina. Njegov reizbor samo je smokvin list. Do kraja svog mandata Putin će napuniti 78 godina i prestići sovjetskog vođu Josefa Staljina kao najdugovječniji ruski vladar od Katarine Velike.
Putin malo toga prepušta slučaju. Zasad se čini da ima samo jednog službenog protivnika – Alekseja Nečajeva, poslovnog čovjeka, koji je slučajno član Putinove političke koalicije Sveruskog narodnog fronta.
Andelman piše da bi u Rusiji moglo doći do kaosa, kao što je bilo 2018. nakon predsjedničkih izbora, ali autor dodaje i kako su stotine tisuća potencijalno anti-Putinovski nastrojenih građana napustili zemlju.
“S vrlo realnom mogućnošću da bi ovo mogli biti posljednji izbori ruskog predsjednika – s obzirom na njegovu dob – ohrabreni Putin bi se nakon izbora mogao usmjeriti na još širi i destabilizirajući pokušaj ponovnog sastavljanja sovjetskog carstva. A i izravni sukob s NATO-om ne treba isključiti”, piše kolumnist CNN-a.
Indija, travanj i svibanj
Pretvaranje najmnogoljudnije nacije svijeta iz živahne demokracije u hinduističku nacionalističku državu koja se približava teokraciji ulog je Indije na ovim izborima. Predviđa se da će se izbori održati tijekom nekoliko tjedana u travnju i svibnju.
Premijer Narendra Modi posvetio je svoj prvi mandat cementiranju nepokolebljivog hinduističkog nacionalizma i ‘na ledu’ ostavio otprilike 200 milijuna muslimana i 28 milijuna kršćana. Postoje strahovi da bi očekivana pobjeda Modiju omogućila da dovrši ono što on vidi kao središnji element svoje misije.
“Sljedeći mjesec, Modi će otvoriti veliki hinduistički hram, koji se uzdiže na pepelu stare džamije kao simbolična potvrda dominacije za Modija i cijelu hinduističku Indiju”, piše Andelman.
Europski parlament, od 6. do 9. lipnja
Lipanj će biti kritičan trenutak za budućnost Europe budući da Europski parlament održava svoje prve izbore nakon Brexita. Temelji potencijalno golemog desničarskog zaokreta gradili su se godinama, a ‘radovi’ su napredovali i tijekom 2023. Desničarskim Europskim konzervativcima i reformistima (ECR) predviđa se odličan rezultat.
A takav blok odlučnih desničara i euroskeptika mogao bi baciti u vjetar niz umjerenih programa EU-a, ali i dati zamah desničarima u vodećim silama poput Njemačke i Francuske.
Ugroženi bi mogli biti: daljnja pomoć Ukrajini, sankcije Rusiji, ograničenja imigracije, odustajanje od kontrole klime, pravda i vladavine prava diljem EU-a i promjene u načinu na koji Europa postupa s Kinom.
Sjedinjene Američke Države, 5. studenoga
Čak i ako Donald Trump ne bude izabran za predsjednika, glasovanje i kampanja do 5. studenog mogli bi rasturiti strukturu demokracije u Sjedinjenim Državama. A ako on bude izabran, to bi moglo imati posljedice za velike dijelove svijeta. Kako bi NATO izgledao u slučaju Trumpova povlačenja? To je samo jedno od pitanja koje izazivaju uznemirenost na Zapadu.
Zatim su tu svi diktatori i diktatori u nastajanju prema kojima je Trump uputio tople riječi. Tijekom predizborne kampanje u New Hampshireu u subotu, Trump je citirao Putina koji je američkog predsjednika Joea Bidena nazvao “prijetnjom demokraciji”. Na istom događaju je hvalio sjevernokorejskog vođu Kim Jong Una i mađarskog tvrdokornog nacionalističkog premijera Viktora Orbana.
Što bi ove riječi mogle značiti u slučaju da Trump ponovno postane predsjednik? Već je obećao da će posjetiti novog radikalnog populista Javiera Mileija koji je postao predsjednik Argentine i predložio zamjenu pezosa američkim dolarom.
“Gdje će svijet biti za godinu od sada odredit će milijarde glasača koji će posjećivati ili izbjegavati glasačke kutije s različitim stupnjevima slobode i transparentnosti – i političari koji će pokazati do koje mjere poštuju izbore koje je njihov narod napravio. Nadamo se da će pažljivo razmisliti i mudro glasati”, piše CNN-ov komentator.