Europa strahuje da bi Putin opet mogao iskoristiti moćno oružje. Analitičar: 'Nisam siguran da smo ovaj put spremni'
Iako se europska opskrba plinom čini sigurna, Moskva će ponovno pokušati primijeniti svoje "trikove"
Kolumnist Financial Timesa David Sheppard tvrdi da se Zapad mora pripremiti na činjenicu da će ruski predsjednik Vladimir Putin ponovno koristiti energiju kao oružje te da Rusija ima dovoljno snage i utjecaja kako bi izazvala poremećaje na tržištu nafte i plina.
Europa je prošle zime izbjegla nestanke struje, unatoč tome što je Rusija smanjila opskrbu plinom koja je nekoć zadovoljavala 40 posto potražnje. Cijene su pale više od 90 posto u odnosu na vrhunac prošlog kolovoza, a europska skladišta već su puna uoči nadolazeće zime.
Međutim, sve veći broj energetskih stručnjaka upozorava da zapadne zemlje ne bi trebale biti toliko opuštene po pitanju Rusije i njenog utjecaja na energetska tržišta.
Pitanje izbora u SAD-u i EU
Ono što je zabrinjavajuće jest da, ako Putin posumnja da gubi rat, Zapad mora biti spreman na potencijalnu energetsku krizu, piše Sheppard. Tvrdi kako bi Putin mogao koristiti naftnu opskrbu kao alat za ratovanje.
Uz izbore za Europski parlament sljedeće godine, nakon kojih slijede predsjednički izbori u SAD-u koji bi mogli vratiti Donalda Trumpa u Bijelu kuću, bilo koji potez kojeg Putin može poduzeti da prevagne jezičac vage u korist kandidata koji manje podržavaju Ukrajinu vjerojatno će biti razmotren, čak i ako njegova cijena za Moskvu bude previsoka, tvrdi Sheppard.
“Putinov ostanak na vlasti izravno ovisi o ishodu rata u Ukrajini. Potpuno je logično očekivati moskovske stratege kako planiraju stvaranje podjela na Zapadu”, rekao je Richard Bronze, geopolitički analitičar.
Izazov za europske čelnike
Važan faktor bit će i američki izbori. Trump je sugerirao da bi, ako bude izabran, prisilio Ukrajinu da pregovara o okončanju rata. Sheppard tvrdi da bi tako došlo do porasta cijena prirodnog plina te bi predstavljalo izazov za europske čelnike i njihova gospodarstva.
Dok su SAD i Europa zabranile uvoz ruske nafte, Moskva je i dalje jedan od najvećih svjetskih izvoznika. Ruski izvoz plinovodom u Europu možda se malo usporio u usporedbi s prijeratnim razinama, ali još uvijek zadovoljava oko 15 posto potražnje za plinom na kontinentu, potpomognut rastućim pomorskim isporukama ukapljenog prirodnog plina.
Thierry Bros, energetski analitičar i profesor na pariškom sveučilištu Sciences Po, rekao je da će, iako se europska opskrba plinom čini sigurna, Moskva ponovno pokušati primijeniti svoje “trikove” i tako poremetiti planove europskim čelnicima.
Ne treba računati na toplu zimu
“Putinov plan je propao zbog tople zime, ali vrlo je loša politika računati na to da će se topla zima ponoviti. Ako Rusija smanji opskrbu LNG-om, to može vratiti značajne napetosti u sustav”, rekao je Bros.
Međunarodna agencija za energiju (IEA) upozorila je ovaj tjedan da postoji rizik od ruskog prekidanja rada preostalih plinovoda prema Europi koji idu kroz Ukrajinu i Tursku. Ako zalihe LNG-a također budu manje i vrijeme nije naklonjeno, iz IEA-e tvrde da postoji rizik od poremećaja opskrbe.
Mnogi analitičari još uvijek smatraju naoružavanje naftom većim izazovom od prirodnog plina, jer su prihodi od nafte važniji za proračun Moskve. Prekid opskrbe također bi riskirao otuđenje moćnih saveznika poput Kine i Indije, koji su postali glavni kupci ruske nafte.
Putin nije u najboljoj poziciji
Za Putina, pozitivne strane povećanja cijena benzina i dizela uoči američkih izbora mogle bi zasjeniti strahove od štete ruskom naftnom sektoru ili diplomatskim odnosima. “Putin je u lošoj poziciji i vjerojatno je da će se po tom pitanju kockati”, rekao je Bronze. Rusija također može uzrokovati probleme za opskrbu naftom drugih zemalja, jer je prije prijetila izvozu iz Kazahstana koji ide kroz ruske luke.
Sheppard kaže kako Zapad u ovoj situaciji nije bespomoćan. Članice IEA-e drže hitne zalihe nafte, a prošle je godine Bidenova administracija ispustila oko 200 milijuna barela iz svoje strateške rezerve nafte kako bi pomogla u održavanju cijena pod kontrolom.
Ipak, svako daljnje ispuštanje zaliha postaje politički izazovno, a kritičari optužuju Joea Bidena za potkopavanje energetske sigurnosti SAD-a. S preostalih samo 350 milijuna barela, daljnja ispuštanja trebat će pažljivo odvagnuti. Putin možda čak misli da se energetska tržišta konačno kreću u njegovu korist, piše David Sheppard za Financial Times.