Sve čudnije vijesti o Sjevernom toku 1 i 2, spominje se i sabotaža. 'Nije to bilo samo curenje plina. Dogodilo se nešto bez presedana'
Stručnjak kaže da bi za nagli pad tlaka uzrok mogla biti eksplozija
Nakon jučerašnjih izvješća o misterioznom padu tlaka zbog navodnog curenja plina iz neaktivnog plinovoda Sjeverni tok 2, ruske novine Kommersant javljaju da je i plinovod Sjeverni tok 1, jedna od ključnih europskih energetskih žila kucavica, gotovo potpuno u kvaru. Pišu kako su sada oba cjevovoda koja Rusiju povezuju sa zapadnom Europom, a položeni su na dno Baltičkog mora, onesposobljena. Agencija AFP je ranije danas javila kako plinovod Sjeverni tok 1 curi na dva mjesta, a Kommersant prenosi priopćenje njegova operatera da je šteta na njemu “bez presedana”, ali i izjavu jednog stručnjaka koji smatra da se dogodilo vjerojatno nešto većih razmjera od curenja, aludirajući pritom na eksploziju.
Ranije je danski energetski regulator objavio da je u tom plinovodu došlo do pada tlaka te da je pokrenuta istraga kako bi se utvrdili razlozi.
Kommersant također piše da se “ozbiljna havarija” dogodila na Sjevernom toku 2, koji nije nikada pušten u rad. Tlak je u jednoj od dvije linije, kod danskog otoka Bornholma, naglo pao. Uzrok curenja se još istražuje, a glasnogovornik tvrtke Nord Stream 2 AG, Ulrich Lissek, rekao je da se “vjerojatno negdje duž cjevovoda pojavila rupa”. Sinoć je pao tlak i u obje linije Sjevernog toka 1, a razlog također nije poznat. Kommersant također ističe da bi, prema procjeni analitičara i stručnjaka, popravak mogao trajati i do nekoliko godina. Njemačke vlasti potvrdile su da imaju informacije o “incidentima”, ali da uzroke još nastoje razjasniti.
Tlak je naglo pao
Danske vlasti su jučer objavile da bi curenje plina u blizini otoka Bornholma moglo biti opasno za brodove, pa su preporučili zaobilaženje područja otoka, u radijusu od pet milja. Premda Sjeverni tok 2 nije nikada pušten u rad, oba kraka plinovoda napunjena su plinom i pod pritiskom, kako bi sustav bio spreman za rad u bilo kojem trenutku. Glasnogovornik operatora tog neaktivnog plinovoda precizirao je da je trenutni pritisak na njemačkom dijelu plinovoda samo 7 bara, dok bi u normalnim okolnostima rada trebao iznositi 105 bara.
Nord stream, operater aktivnog plinovoda Sjeverni tok 1, ranije je još izvijestio o kvaru opreme na kompresorskoj stanici Portovaja. Taj plinovod je do početka rujna bio glavni pravac za opskrbu ruskog plina u Europu. Njemačke vlasti priopćile su da surađuju s danskim vlastima i lokalnim agencijama za provođenje zakona kako bi otkrile razloge pada tlaka u Sjevernom toku 2. Nord Stream 2 AG i Gazprom nisu dali dodatne komentare o vremenu nesreće i njezinim uzrocima.
Politico analizira da je u ovim incidentima previše koincidencija, ali da za konačne zaključke treba pričekati rezultate zarona njemačkih istražitelja koji će u samom podmorju pokušati identificirati stvarne uzroke. Trenutno se nameće, dodaje Politico, zaključak da je izvedena neka vrsta napada na infrastrukturu, a jedna teorija vodi prema Kremlju koji je, navodi se, mogao raznijeti cjevovode ne bi li u prijelomnom trenutku posijao još jedno sjeme razdora među zapadnim saveznicima i stvorio dodatnu nesigurnost na tržištima što bi dovelo do novog skoka cijena plina. Sve ove vijesti dolaze u jeku ruskih tvrdnji da su prošlog tjedna osujetili “teroristički napad” na Turski tok koji su navodno planirali Ukrajinci.
Popravak bi mogao trajati dugo
Sjeverni tok 2 trebao je udvostručiti postojeću podmorsku infrastrukturu od Gazpromovih polja do Njemačke, pa bi se zajedno sa Sjevernim tokom 1 transportiralo 55 milijardi kubičnih metara plina godišnje. Plinovod je bio spreman za početak isporuka u prosincu 2021., no pao je pod američke sankcije. Njemačka vlada izvršila je certifikaciju projekta, ali ga je potpuno zaustavila nakon izbijanja rata u Ukrajini. Gazprom je u svibnju objavio da namjerava koristiti kopneni dio plinovodne infrastrukture za opskrbu plinom regija na sjeverozapadu Ruske Federacije.
Sergej Kondratiev, zamjenik šefa ekonomskog odjela Instituta za energetiku i financije, za Kommersant je izjavio da je za sada teško reći što se točno dogodilo, no s obzirom na brzinu pada tlaka, velika je vjerojatnost da je uzrok eksplozija, a ne curenje plina kod nekog spoja između elemenata plinovoda. Dodaje i da se plinovod Yacheng u južnom kineskom moru, koji je na sličan način oštećen 2013. godine, popravljao više od četiri godine.
Stoga, Kondratiev dodaje da će popravak plinovoda trajati dugo, između ostalog i zbog potrebe ugovaranja potrebnih plovila, traženja mehanizama za njihovo plaćanje. “Uvjeti u Baltičkom moru, osobito zimi, nisu laki i mogu stvoriti poteškoće za popravne radove”, rekao je, pa dodao da ovaj incident može imati posljedice na tržište plina.