Sve izgledniji kaos zbog ingenioznog 'priziva savjesti' za rad nedjeljom. 'Čekajte, vi mislite da tvornice jednostavno mogu stati?'
U HUP-u su, blago rečeno, iznenađeni idejama iz novog Zakona o radu
Glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Irena Weber u emisiji Newsroom N1 televizije komentirala je izmjene Zakona o radu, posebice o prizivu savjesti za rad nedjeljom, što je novina.
Uz napomenu kako ipak treba pričekati četvrtak da se vide detalji samog zakona, ona predviđa da bi to moglo donijeti puno problema u organizaciji samog rada poslodavcima pa je spomenula niz djelatnosti u javnom sektoru, kao što su medicina, javne i hitne službe.
Zašto mogu raditi kafići, a ne trgovine
Problem je, kaže, najviše u sektorima u kojima se uobičajeno radi nedjeljom, poput ugostiteljstva i prehrambene industrije. “Uzmimo sektor metalne industrije ili građevine kod kojih je proizvodni proces takav da se peći ili proizvodne linije ne smiju ugasiti, postavlja se problem kako će u tom slučaju poslodavac osigurati normalno funkcioniranje proizvodnog procesa”, kazala je.
Nabrajajući dalje potencijalne probleme kod priziva savjesti, postavlja se i pitanje selektivnosti industrija u kojima je dopušteno odnosno nije dopušteno da radnik naprosto odluči da neće raditi nedjeljom.
“Kaže se da je riječ o situacijama koje su hitne pa se postavlja pitanje kako u hitnim situacijama doći do djelatnika ako on ima pravo isključiti se i ne biti dostupan. Ili je riječ o situacijama koje su u prirodi našeg posla, zašto bi u prirodi posla bilo da mogu raditi hotelijeri i kafići, a ne može raditi trgovina? Opet ulazimo u nekakvo arbitrarno odlučivanje”, ističe.
Hrpa neočekivanih novina u zakonu
Dokument u čijoj je pripremi udruga pomogla ispao je nešto sasvim drugo od onog što je izašlo kao prijedlog zakona, rekla je. “Mi jesmo iznenađeni, nismo ovo očekivali. To se odnosi i na ovaj dio oko priziva savjesti i na određena rješenja u smislu nedostupnosti zaposlenika, to se odnosi i na određeno smanjivanje prava poslodavaca u smislu organizacije posla i odlučivanja oko angažmana radnika.
To se odnosi i na ovaj dio oko plaćanja rada nedjeljom. Ono što smo mi dogovorili i u kolektivnim pregovorima i na radnoj skupini – upravo je bila na nivou 30 posto, iako poslodavci u prosjeku plaćaju rad nedjeljom 37 posto”, rekla je.
Dogovorimo se jedno, a onda izađe nešto drugo
Napomenula je da su prijedlog o tome da se radna nedjelja plaća 50 posto više praktički prvi put vidjeli na Gospodarsko-socijalnom vijeću. “Čuli smo dva dana prije jer smo imali sastanak u ministarstvu, ali praktično da”, govori. Udruzi, kaže, ta odluka nije problematična, ali ne vidi da postoji dijalog.
“Dogovorimo se oko finalne verzije dokumenta, a onda nakon dva dana izađe nešto sasvim drugo za dva dana. S ovih 50 posto vrlo vjerojatno se i želi utjecati da rad nedjeljom postane neisplativ”, kazala je te istaknula da će neki poslodavci sigurno imati problema zbog odredbe da se rad nedjeljom plati 50 posto više.