Vlada bi silno zabranila rad trgovina nedjeljom, ali kafiće je upravo svrstala u nužne službe: 'Pa zamislite da su svi zatvoreni'
Ministar Piletić je malo lomio jezik pojašnjavajući nove ingeniozne ideje
Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić gostovao je večeras u Dnevniku Nove TV. Intervjuirao ga je Hrvoje Krešić, a tema su bile nove odredbe Zakona o radu, uključujući i famozni “priziv savjesti” na rad nedjeljom.
Ministar je kazao da je njime propisano da radnik može odbiti raditi nedjeljom, osim u slučaju prijeke potrebe te na poslovima gdje priroda posla zahtijeva rad nedjeljom. “To su, dakle, sve hitne službe, a među njima i liječnici”, rekao je.
Ustvrdio je da je uvriježeno pravilo što je to prijeka potreba. “Dakle, u slučaju određenih prometnih nezgoda zna se koje službe moraju izaći na teren. Kafići i čitav ugostiteljski sektor, kako priroda posla nalaže da se radi vikendima, mi smo turistička zemlja. Zamislite da nijedan ugostiteljski objekt ne radi vikendom. To nipošto ne bi bilo dobro ni za naše gospodarstvo”, dodao je ministar, čija Vlada predlaže da se drugim zakonom zabrani rad nedjeljom trgovinama, odnosno da bude dozvoljen tek 16 nedjelja godišnje.
‘Ugovor mora biti transparentan’
Dodao je da govorimo o dva različita segmenta, prijekoj potrebi i prirodi posla. “Sve one gospodarske djelatnosti za koje je uvriježeno da rade vikendom, kao i novinari, definirali smo”, rekao je Piletić. Izjavio je da je europska direktiva kazala kako se u izmjenama i dopunama zakona moraju definirati i transponirati dvije direktive.
Jedna je ona o transparentnim i predvidivim radnim uvjetima. “To znači da ugovor o radu između poslodavca i radnika mora biti vrlo jasan i transparentan, naznačiti koje je radno vrijeme, kojim se danima radi. Ako to uključuje rad nedjeljom, onda radnik mora biti svjestan da će raditi određene nedjelje”, dodao je.
Pojasnio odredbe o radnoj nedjelji
Krešić je konstatirao da priziv savjesti teoretski neće biti moguć u turizmu, ugostiteljstvu i novinarstvu, Piletić je na to rekao: “Apsolutno. Dakle, to smo i definirali zakonom, ali smo rekli da u takvim slučajevima, kada je rad nedjeljom nužan, poslodavac radniku mora omogućiti da u četiri uzastopna tjedna jedna nedjelja bude predviđena za odmor.”
Rekao je i kako su vladajući predvidjeli zakonom da rad nedjeljom bude plaćen više i to točno koliko više. Dosad se, kako je kazao, rad nedjeljom mogao platiti i samo kunu više i to bi zakonski bilo dovoljno. “Sada zakonom jasno predviđamo da taj rad nedjeljom bude minimalno 50 posto plaćen više”, kazao je. Pojasnio je da će to državu koštati 100 milijuna kuna godišnje više za plaće u državnim i javnim službama.
Pravo na isključenost
Kazao je i da se Zakonom o radu uvodi pravo na isključenost tijekom odmora. “To je preporuka određenih europskih regulativa i mi, sukladno zaključcima i prijedlozima saborskih zastupnika iz prvog čitanja, to uvodimo kroz Zakon o radu u drugom čitanju”, rekao je.
Sve što se odnosi na nedjelju, rekao je, ne odnosi se na praznike. “Vlada je jasno definirala i svojim programom rada da želimo regulirati rad nedjeljom. Zbog toga paralelno idemo i s izmjenama Zakona o trgovini, gdje smo predvidjeli da u sektoru trgovine 16 nedjelja bude radno, odnosno da se tijekom godine 30 posto nedjelja može raditi, a sve ostale da budu neradne. Paralelno s tim usklađivan je Zakon o radu”, kazao je.