Svi na internetu pričaju o kratkom radnom vremenu u Švedskoj, ali oni nisu pretjerano uzbuđeni zbog toga

Švedski poslodavci ne ističu kraće radno vrijeme u oglasima

FOTO: Leonardo Rizzi/Flickr

Šveđani naizgled nisu pretjerano uzbuđeni zbog najave o smanjenju broja radnih sati, piše britanski Independent. Iako su u listopadu okupirali medijski prostor najavama o smanjenju radnog dana na samo šest dnevno, švedski poslodavci ne ističu takve blagodati u oglasima za posao.

Nema oglasa s kraćim radnim vremenom

Najveći švedski oglasnik poslova Indeed objavio je da nitko nije pretraživao njihovu stranicu prema ključnim riječima “radni dan od šest sati” ili “kratki radni tjedan”. Jedan od zaključaka njihove analize je da nema oglasa koji promoviraju kraće radno vrijeme od šest sati.

Tara Sinclair, glavna ekonomistica Indeeda, kaže da ti rezultati ne ukazuju da takvih poslova nema u ponudi. “Vjerojatnije je to znak da su Šveđani navikli na balans rada i slobodnog vremena. Iako je priča o kraćem radnom danu popularna na internetu, Šveđanima uopće nije neuobičajena”, ispričala je ona.

Zadovoljstvo zaposlenika

U Brathu, jednoj od švedskih start-up firmi, već tri godine imaju radno vrijeme od 6 sati i više su nego zadovoljni rezultatima. “Razlog zašto smo ovo uveli je taj što nam je stalo do naših zaposlenika, brinemo da provode dovoljno vremena sa svojim obiteljima ili da rade bilo što što ih čini ispunjenima i sretnima”, obrazložila je direktorica tvrtke na svom blogu.

Eksperiment je prije 13 godina pokrenula Toyota, a rezultati su donijeli ne samo zadovoljnije radnike, nego i povećanje profita kompanije. “Osmosatno radno vrijeme uopće nije učinkovito i produktivno kako mnogi misle”, izjavio je Linus Feldt, jedan od čelnih ljudi uspješne programerske švedske tvrtke Filimundus. “Priličan je izazov ostati fokusiran na određeni zadatak cijelih osam sati”, dodao je.

Mali broj Šveđana radi više od 50 sati tjedno

Šveđani imaju 25 dana godišnjeg, a roditelji imaju 480 porodiljnog, koji mogu međusobno podijeliti. Samo 1% Šveđana radi više od 50 sati tjedno, za razliku od američkog prosjeka od 11%.

Neka istraživanja ustanovila su povezanost duljeg radnog vremena s kardiovaskularnim bolestima i srčanim udarima. Tvrtke koje su uvele šestosatno radno vrijeme nisu objavile rezultate o produktivnosti radnika, ali neki psiholozi upozoravaju da kraće radno vrijeme može biti dodatni pritisak zaposlenicima.

“Rizik je da zaposlenici moraju intenzivnije raditi i pokušati što više posla odraditi u kraćem vremenu. To bi dovelo do povećanja stresa, umjesto njegova smanjivanja”, izjavila je Gail Kinman, profesorica psihologije rada na Sveučilištu Bedfordshire.