Nekad je nužno odabrati stranu

Svjedočenje američkog top diplomata ne zvuči dobro za Trumpa: 'Zanimala ga je samo istraga Bidena'

Počelo je povijesno javno saslušanje u istrazi o opozivu Donalda Trumpa

Danas se održavaju prva javna saslušanja svjedoka u istrazi o opozivu američkog predsjednika Donalda Trumpa. Zastupnici će tijekom dana ispitati dva diplomata koji su izrazili sumnje u to da je predsjednik Trump uvjetovao pomoć Ukrajini pokretanjem istrage protiv vjerojatnog demokratskog kandidata na predsjedničkim izborima, Joea Bidena.

Dokazi kojima raspolažu demokrati djeluju uvjerljivo, a Trumpa treba zabrinuti i gubitak potpore američke javnosti: potkraj prošlog mjeseca ABC News i Washington Post objavili su da su Amerikanci oštro podijeljeni u pogledu opoziva – 49 posto ispitanika smatra da bi Trump morao biti opozvan i uklonjen s dužnosti, a 47 posto smatra da ne bi morao. Pripremili smo pregled događaja koji su doveli do toga da opoziv američkog predsjednika postane realna opcija.

Prvi koji svjedoči je William Taylor, vršitelj dužnosti veleposlanika u Ukrajini. Zasad najvažniji dio njegova svjedočenja je trenutak kada je otkrio da je američki ambasador u EU, Gordon Sondland, nekome od njegovih pomoćnika u srpnju rekao kako je Trumpu više stalo do “istrage Bidenovih”, nego do američke politike prema Ukrajini. Ovo je trenutak kad o tome govori:

Što je Taylor rekao

“Prošli petak, član mog tima pitao me obavijestio o događajima koji su se odvili 26. srpnja. Dok smo ambassador Volker i ja bili u posjetu liniji fronte, taj član mog tima pridružio se ambasadoru Sondlandu. Ambasador Sondland susreo se s gospodinom Jermakom. Nakon toga sastanka, u prisustvu pripadnika mog ureda u restoranu, ambasador Sondland nazvao je predsjednika Trumpa i rekao mu za svoje sastanke u Kijevu. Član mog tima čuo je predsjednika Trumpa kako ispituje ambasadora Sondlanda o “istragama”. Ambasador Sondland rekao je predsjedniku Trumpu da su Ukrajinci spremni ići dalje.

Nakon tog pozivu predsjedniku Trumpu, član mog tima pitao je ambasadora Sondlanda što predsjednik Trump misli o Ukrajini. Ambasador Sondland odgovorio je da predsjednika Trumpa više zanimaju istrage protiv Bidena, koje je gurao Guiliani. U vrijeme kada sam svjedočio 22. listopada nisam znao ovu informaciju. Prilažem je ovdje u potpunosti. Kako Odbor zna, prijavio sam ovu informaciju preko odvjetnika nadležnoj službi State Departmenta, kao i odvjetnicima većine i manjine u Odboru. Koliko sam shvatio, Odbor će postupati dalje po tom pitanju”, svjedočio je Taylor.

U nastavku donosimo ključne informacije koje trebate znati o saslušanjima koji će trajati danas i idućih dana.

1. Što je Trump točno zgriješio?

Mnogo toga, ali kada govorimo o skandalu s Ukrajinom, demokrati vjeruju da mogu dokazati kako su Trump i njegov osobni odvjetnik, Rudy Giuliani, pokušali vlasti te zemlje natjerati da pronađu ili krivotvore dokaze o nedjelima Joea Bidena. Konkretno, Trump je htio dokaz o tome kako je Joe Biden pritisnuo vladu u Kijevu da smijeni tužitelja koji je istraživao Bidenova sina Huntera, koji je bio član odbora jedne ukrajinske tvrtke. Kako bi Ukrajince natjerao da mu te dokaze pronađu (neki tvrde, i krivotvore), Trump je prvo blokirao isplatu 400 milijuna dolara vojne pomoći Ukrajini. Potom je u mafijaškoj maniri od ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog zatražio uslugu: pokretanje istrage o korupciji protiv Joea Biden.

2. Kako su otkriveni Trumpovi nestašluci?

Prvo se pojavio zviždač, nepoznati izvor iz CIA-e koji je objavio da je Trump u telefonskom razgovoru pritisnuo Ukrajinca, kao i to da je transkript razgovora američkog predsjednika i Zelenskog skriven na poseban server Bijele kuće, kamo se inače pohranjuju tajne iz domene nacionalne sigurnosti. Zatim je objavljena i bilješka o razgovoru, doduše krnja. Naposljetku, predsjednik je i sam priznao da je sa Zelenskim razgovarao o Bidenu, te da je blokirao pomoć Ukrajini, za što je ponudio prilično neuvjerljiva objašnjenja.

3. Tko će sve svjedočiti?

Danas nastupaju William Taylor, vršitelj dužnosti veleposlanika u Ukrajini, i George Kent, karijerni diplomat. Taylor je ranije izjavio da je sadašnja administracija koristila neregularne političke kanale kako bi pritisnula Kijev da radi u korist političkih interesa predsjednika Trumpa. U petak bi javno trebala svjedočiti Marie Yovanovitch, bivša veleposlanica u Kijevu. Ona je smijenjena ove godine jer je navodno odbila surađivati s Trumpovim odvjetnikom Rudyjem Giulianijem. Sljedeći tjedan svjedoči još niz visokih dužnosnika.

Na tom popisu su Alexander Vindman, dužnosnik Vijeća za nacionalnu sigurnost, Jeddnifer Williams, pomoćnica potpredsjednika Mikea Pencea, bivši posebni američki izaslanik u Ukrajini Kurt Volker i dužnosnik Vijeća za nacionalnu sigurnost Tim Morrison. Oni će svjedočiti 19. studenoga, a 20. studenoga će na pitanja zastupnika odgovarati američki veleposlanik u EU Gordon Sondland, zamjenica ministra obrane Laura Cooper i zamjenik državnog tajnika David Hale. Bivša dužnosnica Vijeća za nacionalnu sigurnost Fiona Hill će dati iskaz 21. studenoga.

4. Što su ranije rekli današnji svjedoci?

Prvi svjedoči Taylor, kojeg je Odbor već saslušao iza zatvorenih vrata. To je svjedočenje bilo među najznačajnijima u dosadašnjoj istrazi. Taylor je potvrdio mnoge tvrdnje zviždača iz obavještajne zajednice. Također je svjedočio o događajima vezanim za privremeno uskraćivanje američke vojne pomoći Ukrajini, kao i o telefonskom pozivu između Trumpa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

I Kent je ranije saslušan bez prisutnosti medija, a tom je prilikom rekao da Trumpov odvjetnik Giuliani stoji iza “kampanje laži” protiv bivše veleposlanice u Ukrajini, Marie Yovanovitch, stoji u transkriptu njegovog svjedočenja objavljenom prošlog tjedna. Kentova izjava dala je novi uvid u to kako je odvjetnik djelovao u Ukrajini, kao i na reakcije unutar State Departmenta na Giulianijeva nastojanja da izvuče političku korist za Trumpa, za koje Kent i drugi kažu da su u suprotnosti s američkom vanjskom politikom.

5. Kako će saslušanja izgledati?

Saslušanja provodi Odbor za obavještajne poslove Zastupničkog doma, u kojem sjede predstavnici obje stranke. Pravila javnih saslušanja donesena su prošlog mjeseca. Ključna izmjena u odnosu na slična saslušanja iz prošlosti odnosi se na trajanje svakog bloka ispitivanja. Dok su se dosad ispitivači svake stranke izmjenjivali postavljajući pitanja svakih pet minuta, sada će ispitivači na raspolaganje dobiti blokove od 45 minuta tijekom kojih ih druga strana neće smjeti prekidati. Demokrati računaju da će im takav format pomoći da jasnije prezentiraju priču o Trumpovim nedjelima u Ukrajini.

6. Kakvu će taktiku demokrati primijeniti?

Kako bi Trumpa odstranili iz Bijele kuće, demokrati javna saslušanja moraju iskoristiti kako bi umjerene republikance okrenuli protiv njega. To će najlakše postići tako da priču o skandalu u Ukrajini pojednostave. Američki analitičari slikovito objašnjavaju kako je ključno stvoriti „filmsku verziju” skandala koja će detalje približiti ljudima koji „nisu čitali knjigu”. Članovi Odbora iz Demokratske stranke posebnu su upozoreni da ne skreću u tehnikalije, nego da od svjedoka pokušaju izvući jasnu priču.

7. Kojim dokazima demokrati raspolažu?

Imaju grubi transkript telefonskog razgovora Donalda Trumpa s ukrajinskim predsjednikom Zelenskim. Dvojica državnika razgovarala su u srpnju, kada je Trump od ukrajinskog kolege zatražio uslugu i spomenuo Bidena. Uz to, demokrati imaju dokaze da je Trumpov odvjetnik Rudy Giuliani tražio način kako da sporazum s Ukrajinom sklopi iza leđa američkih diplomata. Na kraju, demokrati tvrde da su prikupili dovoljan broj svjedoka koji će izvan svake sumnje potvrditi njihove tvrdnje. U konačnici, demokratima je preostalo da iz svjedoka izvuku priču temeljem koje će sve slušatelje navesti da si postave sljedeće pitanje: Je li vjerojatno da Trump nije stajao iza pritisaka na Ukrajinu i spletku protiv Bidena, ili barem da nije znao za to?

8. Kako će republikanci braniti predsjednika?

Predsjednikovi pristaše će tijekom saslušanja pokušati zamutiti vodu kako demokrati ne bi mogli stvoriti narativ kojim će jasno pokazati da je Trump kompromitiran. Usput će vrebati i na proturječja u iskazima svjedoka. Pritom neće pokušavati izravno pobijati optužbe, nego će se žaliti da je istraga bila pristrana i da je čitav proces zapravo lov na vještice. Ukratko, galamom i protuoptužbama pokušat će skrenuti pažnju s ozbiljnih grijeha za koje se tereti Trumpa.

Dva ključna argumenta kojima će republikanci braniti Trumpa navedena su u dopisu koji je objavljen u ponedjeljak. Prvo, tvrdit će da Trump tijekom telefonskog razgovora ukrajinskog predsjednika nije pokušavao prisiliti ni na što. Trump je, naravno, tvrdio da nije vršio pritisak na sugovornika, ali i Zelinski je rekao da pritiska nije bilo. Drugo, reći će da je pomoć na kraju ipak isporučena Ukrajini, iako istraga protiv Bidena nije pokrenuta, a da je isporuka kasnila zbog Trumpovih sumnji u korupciju u toj istočnoeuropskoj zemlji.

9. Hoće li Trump biti opozvan?

Telegramov kolumnist Đivo Đurović smatra da je neminovno da opoziv prođe u Zastupničkom domu. Đurović je detaljno proučio bilješku o razgovoru Trumpa i Zelenskog i druge dokaze, došavši do zaključka da je Trump zaista pokušao zloupotrebiti položaj. „Optužbe su tako jasne, potvrđene Trumpovim izjavama i dokumentima koje je sam objavio, da je gotovo sigurno da će Zastupnički dom Kongresa izglasati impeachment predsjednika”, napisao je Đurović u detaljnoj analizi inkriminirajućih dokumenata.

To, doduše, ne znači da će Trump biti uklonjen s mjesta predsjednika. Kako je Đurović objasnio u kolumni, ako Zastupnički dom zatraži opoziv Trumpa, Senat koji kontroliraju republikanci trebat će provesti suđenje. Sve ako ga demokratska većina u Zastupničkom domu i opozove, Trump će gotovo sigurno biti oslobođen u Senatu. Ipak, opoziv bi bio važan za budućnost američke demokracije, pokazatelj da sistem još uvijek funkcionira i da iznad zakona nije ni predsjednik SAD-a.