Tamara Laptoš uništila Plenkovićeve teze o nadležnosti EPPO-a u aferi Nine Obuljen. Požalila se: 'Porezna nam ne da uvid u baze podataka'
Hrvatska europska tužiteljica dala je ekstenzivan intervju Jutarnjem listu
Hrvatska europska tužiteljica Tamara Laptoš u velikom intervjuu koji je dala novinaru Jutarnjeg lista Željku Petrušiću opširno je govorila o djelovanju Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO) u Zagrebu kao i o nizu aktualnih tema u kojima se taj ured spominje, poglavito u kontekstu afere s preplaćenim 3D snimanjima koju je otkrio Telegram, a zbog koje se otvorilo pitanje nadležnosti EPPO-a za taj predmet.
Potvrdila je da je u Hrvatskoj trenutno aktivno 47 istraga s procijenjenom štetom od gotovo 280 milijuna eura, a rekla je i da je kod nas veći udio subvencijskih prevara i kaznenih djela korupcije nego u drugim članicama EU u kojima djeluje EPPO. Ona, inače, radi u Luxembourgu u sjedištu EPPO-a dok je u njegovom zagrebačkom uredu angažirano šest europskih delegiranih tužitelja. Podsjetila je da su u Zagrebu isprva bila tek dva tužitelja, a procjena je, prije početka njihova rada, da će i to biti previše odnosno da neće imati što raditi. Sada, zbog priljeva novih predmeta, kaže da će uskoro morati zaposliti još ljudi.
Laura Kovesi prije dva tjedna pisala Malenici, imala je pritužbe
Nije htjela komentirati informaciju da je glavna europska tužiteljica Laura Kovesi prije dva tjedna uputila pismo ministru pravosuđa Ivanu Malenici s određenim pritužbama, ali je ustvrdila da s njim ima dobru suradnju, ponajprije u pogledu iznalaženja prostorija za EPPO-ov zagrebački ured. Vrlo dobrom ocjenjuje i suradnju s DORH-om, posebno nakon uspostave kanala komunikacije tijekom 2022. godine između dvaju tužiteljstava.
“Određen je zamjenik glavne državne odvjetnice koji je zadužen za komunikaciju s EPPO-om i mogu reći da je ta komunikacija vrlo dobra. Nakon početnih, možda i nerazumijevanja ili krivih tumačenja odredbi Uredbe o EPPO-u, kada je bilo određenih šumova u komunikaciji, napravljen je ovaj komunikacijski kanal i on funkcionira doista vrlo dobro. Sukoba nadležnosti nije bilo, a kad su se i pojavila pitanja vezana uz nadležnost, njih smo, sukladno načelu lojalne suradnje, kako propisuje Uredba, rješavali u dogovoru s kolegama iz DORH-a i USKOK-a”, kazala je Laptoš.
‘Bilo da je šteta nastupila ili je mogla nastupiti, EPPO je nadležan’
Zatim je pojasnila da oko nadležnosti zapravo ne bi trebalo ni biti puno prostora za prijepore.
“Ona [nadležnost EPPO-a] je obvezna uvijek kad postoji šteta za financijske interese EU. Bilo da je ta šteta nastupila ili da je mogla nastupiti – EPPO je nadležan. A s druge strane postoje situacije kao npr. kod kaznenog djela utaje poreza ili carine, kojima je prouzročena šteta i za nacionalni i za proračun EU. U situacijama kada je šteta za proračun EU manja od štete za nacionalni proračun, sukladno Uredbi, da bi EPPO mogao izvršavati svoju nadležnost potrebna nam je suglasnost nacionalnog nadležnog tijela. Kada smo takvu suglasnost tražili, i dobili smo je. Smatram da problema u suradnji s DORH-om nema”, izjavila je.
Načelno je upozorila, kao što je to nedavno učinila i sama Laura Kovesi nakon niza istupa premijera Andreja Plenkovića u kojima je sugerirao da predmet 3D snimanja od EPPO-a treba preuzeti DORH, da Ured europskog javnog tužitelja može prijaviti neku članicu Europskoj komisiji zbog nepoštivanja vladavine prava koja potom može provesti određeni postupak i može primijeniti sankcije prema toj državi članici, primjerice, uskratu određenih sredstava iz EU fondova, kao u slučaju Mađarske.
‘Apsolutno smo nadležni za Geodeziju, imamo sudsku potvrdu’
Laptoš je također upozorila i na manjkavost hrvatskog nacionalnog zakonodavstva u pogledu implementacije Uredbe o EPPO-u iz koje proizlazi da bi potencijalni sukob nadležnosti trebao rješavati sud, dok zakon kod nas propisuje da to radi glavni državni odvjetnik osobno.
Na pitanje novinara da pojasni situaciju u kojoj Plenković kaže “nije vaša nadležnost, to su nacionalna sredstva”, a EPPO tvrdi da ipak je njihova nadležnost, Laptoš nije htjela govoriti o detaljima konkretnog predmeta 3D snimanja, ali je bila prilično jasna.
“Ono što mogu reći da je EPPO apsolutno nadležan za postupanje u tom predmetu. Kao i u svim drugim predmetima, tako i u ovom, odluka o pokretanju istrage kao i tijek istrage bili su predmet razmatranja Stalnog vijeća u Luxembourgu. Stalnom vijeću predmet je dodijeljen u rad nasumičnim odabirom. Takvim načinom rada EPPO-a, stalnom kontrolom predmeta od strane Stalnog vijeća sastavljenog od tri europska tužitelja koja ne dolaze iz zemlje čiji se predmet razmatra, osigurana je neovisna i objektivna procjena postupanja. To se odnosi na svaki, pa i na ovaj predmet. Sve odluke europskih delegiranih tužitelja donesene su sukladno Uredbi o EPPO-u i relevantnim nacionalnim zakonima. Osim toga, već su dosad bile podvrgnute i ocjeni nadležnog suca istrage Županijskog suda u Zagrebu, koji je rješavao žalbe okrivljenika na rješenje o provođenju istrage i odbio ih. Rješenje je potvrđeno, istraga je pravomoćna. Usto su sudovi u ovom slučaju, što na zahtjev ovog ureda, što na prijedlog obrane, donosili i neke druge odluke. Dakle, potvrdu naše nadležnosti dobili smo i kroz sudske odluke”, izjavila je.
Dosta efikasno pobila argumentaciju Andreja Plenkovića
Zatim je bila još plastičnija u objašnjenju kojim je de facto pobila kompletnu Plenkovićevu argumentaciju.
“Moram pritom dodati da je EPPO nadležan za svaka kaznena djela koja utječu na financijske interese EU, dakle kada je šteta za interese Unije nastupila ili je mogla nastupiti, ali i za neodvojivo povezana kaznena djela s tim kaznenim djelima. Dakle, ako se radi o istovjetnim činjeničnim stanjima ili onima koja su u bitnome jednaka kaznenom djelu na štetu financijskih interesa EU, jer su povezana, vremenski, prostorno, dokazima ili nekim drugim okolnostima. Osim toga, Uredba određuje da kada EPPO pokrene istragu i o tome izvijesti nadležno nacionalno tijelo, to tijelo, kako to određuje Uredba, neće izvršavati svoju nadležnost u pogledu istog kažnjivog postupanja. U konkretnom slučaju izvijestili smo DORH”, navela je Laptoš.
Nacionalne agencije EPPO-u ne prijavljuju praktički ništa
Govoreći o suradnji s drugim nacionalnim institucijama u Hrvatskoj, rekla je da bi bilo dobro kada bi imali određen broj policajaca koji bi radio isključivo na predmetima EPPO-a, ali kao poseban problem je istaknula činjenicu da prijava nepravilnosti u trošenju EU novca od nacionalnih tijela nadzora i kontrole gotovo i nema.
“Ako ih i zaprimimo, nisu podnesene nama neposredno, nego ih dobijemo preko nacionalnog tužiteljstva, iako je Uredba tu vrlo jasna jer obvezuje sva nadležna tijela da bez odgode izvješćuju EPPO o svakom kažnjivom postupanju u pogledu kojeg bi EPPO mogao izvršavati svoju nadležnost. No, ta tijela, ako i podnose prijave, podnose ih nacionalnim državnim odvjetništvima, a ne EPPO-u. S obzirom na to da imamo sustav komuniciranja s DORH-om kako sam opisala, ta prijava na koncu ipak dođe na našu adresu”, kazala je i upozorila da problem stvara i Porezna uprava čijim bazama podataka EPPO nema neposredni uvid, nego ga ostvaruje tek nakon pisanog zahtjeva.
Porezna godinu dana ignorira EPPO oko pristupa bazama
S druge strane, Uskok, koji je Laptoš svojevremeno vodila, takav problem nema. EPPO je, kaže, tražio da dobije neposredan uvid, pregovori su jedno vrijeme trajali, ali Porezna im se već godinu dana naprosto ne javlja.
Kazala je da nema saznanja o šuškanjima da su u Poreznoj i poreznom Uskoku dobili naputak da o svim aktivnostima koje od njih zatraži EPPO trebaju izvještavati nadređene, sve do ministra financija. Ustvrdila je i da bi to predstavljalo potencijalnu povredu tajnosti podataka, ali da joj je naprosto teško povjerovati da bi takav naputak došao.
Govoreći o novimenovanom glavnom državnom odvjetniku Ivanu Turudiću, Laptoš je ustvrdila da nema dojam da planira u bitnome mijenjati suradnju EPPO-a i DORH-a. Nisu se na nedavnom susretu doticali njegova istupa prema kojemu je Ured EPPO-a u Hrvatskoj zapravo neposredan i kaže da ona i ne zna što je Turudić pod time mislio.