Tamara Laptoš: 'Ako nam DORH odluči osporiti nadležnost, to bi unazadilo istragu. Turudićeva izjava? Pa i nije najbolji uvod u suradnju'

‘Ako SMS poruke padnu, mi i dalje imamo slučaj’

Podsjećamo, Visoki kazneni sud je u slučaju Žalac vratio na ponovno odlučivanje i propitivanje zakonitosti dokaza koji proizlaze iz SMS-poruka Gabrijele Žalac i Josipe Rimac, tzv. “AP poruke”.

“Predmet je vraćen na Županijski sud u Zagrebu na ponovno odlučivanje. Nakon 10 mjeseci vratili smo se nažalost na početak. Inače za konkretan predmet ne znači puno jer ove poruke su jedan od više od tisuću dokaza na kojima se temelji optužnica”, rekla je europska tužiteljica i dodala da ako poruke padnu EPPO i dalje ima slučaj. “Poruke nisu odlučujući dokaz. S tim da apsolutno smatramo da su zakonit dokaz i da će odluka suda u konačnici ići u tom smjeru”, tvrdi Laptoš.

Visoki kazneni sud u svom obrazloženju odluke kaže i daje nalog Županijskom sudu u Zagrebu da pojasni postoji li ispravan sudski nalog i za praćenje i poslije za pretrage u tom slučaju. Postoji li takav nalog? “Koliko je meni poznato, s obzirom na to da je nalog za pretrage izdan protiv okrivljene Josipe Rimac u predmetu Ureda na neki način osnova za ovaj nalog je proizašao iz rezultata posebnih dokaznih radnji. Ako se ne varam, obrana ovdje problematizira zakonitost prvog naloga kojim je određena primjena određenih dokaznih radnji koje se problematizira i u predmetima protiv okrivljene Josipe Rimac”, objašnjava.

Izmjene kaznenog zakona i lex AP

Odgovorila je i na pitanje je li razočarana što Žalac još nijednom nije sjela na optuženičku klupu. “Nemam što puno biti. Mogu što je EPPO u ovom predmetu istragu proveo u godinu dana. Optužnica je bila na sudu u godinu dana. Upravo zahvaljujući trudu i radu ispitano je 70-ak svjedoka, provedena su komplicirana vještačenja, knjigovodstveno financijska i IT. Trebalo je sačiniti tu optužnicu na više od 500, 600 stranica, koliko ima. Nažalost, izgubili smo ovih 10 mjeseci. Ali nadam se da će sjednica Optužnog vijeća biti uskoro zakazana i da će Županijski sud u Zagrebu donijeti novu odluku”, kaže.

Komentirala je i izmjene kaznenog zakona, tzv. lex AP-u i hoće li ta promjena na bilo koji način utjecati na istrage. “Što se tiče samog postupanja tijekom istrage, ništa se neće promijeniti. Kada je uvedena tužiteljska istraga, sukladno tadašnjem zakonu, imali smo tajnost istrage. Nakon određenog vremena smo ju napustili, a sada ju ponovno uvodimo. Ja osobno ne vidim razloge za ovakve izmjene kaznenog zakona.”

Europska tužiteljica smatra da izmjene ni na koji način ne štite postupak.

‘EPPO je nadležan za postupanje’

Kada je u pitanju nadležnost u slučaj Geodezije, Laptoš kaže da je “EPPO apsolutno nadležan za postupanje u ovom predmetu”. “I to nije sad samo moje mišljenje, mišljenje europskih delegiranih tužitelja. Sukladno postupku, kako propisuje Uredba, odluka o pokretanju istrage, tijek istrage nakon toga, bili su predmet kontrole i razmatranja Stalnog vijeća koje je zaduženo za nadzor”, tvrdi.

“Europski delegirani tužitelj donio je odluku o pokretanju istrage. Ona je, kao i u svakom drugom predmetu, bila u razmatranju Stalnog vijeća. Ono je moglo dati instrukciju, ako je smatralo da EPPO nema osnova, uputu kako postupiti, obustaviti postupak… Uvijek je tu odluka Stalnog vijeća koje se sastoji od tri europska tužitelja. To Francuzi ili Nijemci, Španjolci… netko iz 21 države jer ja ne mogu biti tužitelj koji odlučuje o predmetima iz Hrvatske”, objašnjava.

“Uredba ne poznaje termin proširenja nadležnosti. Ona je jasna – kada postoji kazneno djelo koje utječe na financijske interese EU-a, bilo da je šteta nastupila ili je mogla nastupiti, EPPO je nadležan. Isto je nadležan za neodvojivo povezana kaznena djela u slučaju. Bilo da se radi o istovjetnim činjeničnim stanjima koja su bitno ista kaznenom djelu na štetu interesa EU-a jer su povezana, bilo vremenski, prostorno ili nekim drugim okolnostima”

‘Krenuli smo kada su se medijima pojavili napisi’

Pojasnila je da 3D snimanja rade po Uredbi europskog javnog tužitelja. “Naše postupanje je ispravno. Dobili smo potvrdu kroz odluke Stalnog vijeća, ali i kroz odluke hrvatskih sudova. Doneseno je rješenje protiv 29 fizičkih i jedne pravne osobe. To rješenje je postalo pravomoćno nakon što su odbijene žalbe okrivljenika, a isto su tako u nastavku istrage sudovi donosili odgovarajuće odluke. Nije se u tim odlukama propitivala nadležnost.

“Predmet smo registrirali po službenoj dužnosti nakon što su se u medijima pojavili napisi o sumnji na nezakonito trošenje europskih sredstava povezanih s Geodetskih fakultetom. Dakle, nakon toga predmet je registriran kako to propisuje Uredba, proveden je postupak verifikacije i nakon toga donesena je odluka o pokretanju istrage. Možda je potrebno pojasniti kada Uredba govori o istrazi, ona govori i o izvidima”, rekla je.

Krak istrage u Ministarstvu kulture

Tužiteljica nije htjela komentirati krak istrage koji sad ide prema Ministarstvu kulture jer ne želi govoriti o predmetu koji je u tijeku. “Samo bih pojasnila i nevezano za ovaj predmet. Situacije koje su moguće kada se radi o nekom projektu koji je financiran europskim sredstvima, do završetka projekta, do konačnog obračuna provedbe nekog projekta nadležna kontrolna tijela ili tijela kaznenog progona mogu uočiti određene nepravilnosti, određene nezakonitosti.

Tada nadležna kontrolna tijela pa i Europska komisija koju obavještavamo o pokrenutim istragama neće čekati završetak kaznenog postupka koji može trajati godinama pa će pokrenuti svoje administrativne postupke kontrole i u tom slučaju posljedice mogu biti da dođe do obustave plaćanja sredstava po nekom projektu, a mogu biti i kazne za određene za države članice.

Nadležno nacionalno tijelo je na neki način dužno u slučaju uočavanja određenih nepravilnosti promijeniti naprosto izvor financiranja iz europskog u nacionalno. Upravo kako bi se izbjegle daljnje kontrole, korekcije, odnosno kazne. Ponavljam, ovakvo postupanje nipošto ne utječe na promjenu naše nadležnosti. Ako se radi o projektu za koji je od početka predviđeno financiranje europskim sredstvima EPPO je nadležan. I tu bih stala vezano za konkretni slučaj”, objasnila je.

Što ako DORH odluči osporiti nadležnost?

Laptoš kaže da su se pitanja nadležnosti pojavljivala i u drugim predmetima. “Ima okrivljenika koji su počinili neka djela u nadležnosti EPPO-a, neka u nadležnosti nacionalnih tijela i u takvim slučajevima u skladu s načelom lojalne suradnje, kako to lijepo uređuje Uredba, u dogovoru s kolegama, prvenstveno USKOK-om i DORH-om dogovaramo postupanje u predmetu. Takvih razgovora u ovom predmetu nije bilo”, tvrdi tužiteljica.

“Ja mislim da je prvenstveno u interesu istrage da ona završi što prije. EPPO je nadležan za postupanje i mislim da je u konkretnom slučaju u boljem položaju da tu istragu u što kraćem roku privede kraju”, dodala je.

Ako DORH odluči osporiti nadležnost to bi sigurno unazadilo istragu, kaže Laptoš. “Ja mogu reći da u svojoj tužiteljskoj karijeri od gotovo 27 godina nisam vidjela slučaj tzv. pozitivnog sukoba nadležnosti kakav se priziva u ovom slučaju. Kada govorimo o sukobu nadležnosti, obično se radi o negativnom. Tužiteljstvo ima neki predmet, u radu uoči da je netko drugo tijelo nadležno, kada drugo primi predmet, prouči predmet i zaključi ‘ne, nismo mi’, ovo prvo tijelo je nadležno, u tom slučaju će dostaviti predmet natrag. Kako bi išlo postupanje u ovom konkretnom predmetu ja ne mogu odgovoriti. Ja za takvu ne znam. Kažem, imamo predmet od nekoliko desetaka tisuća stranica, opsežan, obiman, u tijeku su određena vještačenja… Doista ne znam kako bi to išlo”, objašnjava.

‘Istraga ide svojim tijekom’

“Očekujem da će novi državni odvjetnik postupati sukladno Uredbi i zakonu. Možda je važno ukazati za to na odredbu Uredbe koja govori o tome da kad EPPO pokrene istragu obavijesti o tome nadležno nacionalno tijelo da ono neće izvršavati svoju nadležnost u pogledu istog kaznenog postupanja. Pokrenuli smo istragu, obavijestili smo DORH.”

Hrvatska europska tužiteljica kaže da nemaju nikakav pritisak da zatvore istragu prije nego se dogodi smjena na čelu DORH-a. “Istraga ide svojim tijekom. Istraga će se završiti kada se provedu sve potrebne radnje, prikupe svi potrebni dokazi kako bi se mogla donijeti meritorna državnoodvjetnička odluka, kakva god ona bila. I kada tome dođe vrijeme, nadležni europski delegirani tužitelj sačinit će izvješće o završetku istrage i s prijedlogom odluke dostaviti Stalnom vijeću ovdje u Luksemburgu koje je nadležno za ovaj slučaj. Stalno vijeće ima na raspolaganju cijeli spis, ne samo izvješće. Ima pravne savjetnike koji pripremaju spis, analiziraju i uočavaju ako postoji potreba za reakcijom”, kaže.

Turudić je obećao dobru suradnju s EPPO-om

Rekla je i da izjava Ivana Turudića o tome da Hrvatskoj nije potreban EPPO i da zemlje koje ga nemaju sasvim dobro funkcioniraju, nije najbolji uvod u suradnju. “Nadam se da ćemo kroz daljnje razgovore nastaviti suradnju kakva postoji sada između EPPO-a i DORH-a”, istaknula je.

“Gospodin Turudić je izabran od strane Sabora, ja sam europski tužitelj, na neki način kontakt točka između ovog centralnog ureda i nadležnog nacionalnog tijela. Naprosto postoje kanali komuniciranja i potrebe dužnosti izvještavanja DORH-a prema EPPO-u i EPPO-a prema DORH-u i mislim da bi bilo potrebno da sjednemo i da mu pojasnim kako to sve u praksi izgleda, kako funkcionira.”

Laptoš kaže da joj je Turudić obećao dobru suradnju i da očekuje da će održati obećanje. Napominje da je dosadašnja suradnja s DORH-om bila vrlo dobra.

Imamo puno predmeta protiv službenika

Posljednje izvješće o radu EPPO-a za 2023. pokazuje da su Hrvati vrlo revni, jako puno se obraćaju EPPO-u. “Prošle godine smo zaprimili 433 prijave građane što nas svrstava uvjerljivo na prvo mjesto. Druga država ima 221 prijavu. Ne samo da smo zaprimili velik broj prijava građana, nego smo pokrenuli 36 novih istraga. Na kraju godine ostalo je aktivno 47 istraga. 80 posto više nego na kraju 2022. godine”, rekla je Laptoš.

“Korupcije ima svugdje. Teško je reći da ima najviše predmeta korupcije u RH, ali je činjenica da u drugim zemljama nema toliko predmeta protiv visoko rangiranih državnih službenika”, pojasnila je.

“Ne bojimo se ničeg. Ne znam čega bismo se trebali bojati. Mislim da se ne možemo i ne smijemo bojati zato što radimo svoj posao sukladno i Uredbi i zakonu. Bilo je nerazumijevanja što je EPPO, gdje je u odnosu na DORH. Ja se nadam da je svima jasan odnos, ali očito nije tako. Doista bih ukazala na članak 6. Uredbe koji jasno kaže da je EPPO neovisan. Da glavna tužiteljica, dva zamjenika, europski delegirani tužitelji djeluju u interesu Unije kao cjeline i da države članice i institucije EU-a ne smiju utjecati na neovisnost EPPO-a. To vrlo jasno piše u Uredbi.”