Telegram istražuje: Plenković godinu dana nije u stanju postaviti novi vrh HERA-e. Okolnosti su čudne, objašnjenja bizarna

Nije samo Barbarić, Plenković i HDZ nisu u stanju donijeti ni odluku o novom čelnom čovjeku energetskog regulatora

FOTO: PIXSELL

Krajem listopada prošle godine državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja apelirao je na saborske zastupnike da potvrde dvije odluke Vlade o razrješenju s dužnosti. “Molim ovaj cijenjeni dom da se to i dogodi, kako bismo mogli promptno pristupiti javnom natječaju za odabir kandidata” koji će biti predloženi Hrvatskom saboru, objasnio je Ivo Milatić plan Vlade.

Razriješiti je trebalo predsjednika Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) koji je nekoliko dana ranije podnio ostavku te jednog člana Upravnog vijeća istog regulatornog tijela kojem je mandat bio istekao. Što prije parlament potvrdi odluke Vlade, to će se prije – da citiramo državnog tajnika, “promptno” – moći raspisati javni poziv da se na upražnjene pozicije imenuju novi ljudi.

Godinu dana kasnije, iako je parlament potvrdio odluke Vlade, HERA još nema novog čelnog čovjeka Upravnog vijeća, niti jednog člana tog tijela. O javnom natječaju u agenciji ne znaju ništa jer za to nisu nadležni. Iz nadležnog Ministarstva gospodarstva ne odgovaraju na pitanja. Na stranicama Ministarstva moguće je naći tek stari poziv, iz 2017. godine. Dokad će HERA, umjesto pet – kako je predviđeno zakonom – imati troje ljudi u Upravnom vijeću, nije poznato.

Sumnjiva dozvola

Podsjetimo, prije nešto više od godinu dana, nakon velike afere s preprodajom jeftinog Ininog plina na koju je HERA propustila upozoriti javnost, neopozivu ostavku je dao dotadašnji predsjednik Upravnog vijeća ove agencije Danijel Žamboki. Radilo se – i radi se još uvijek – o jednoj od najvećih afera u povijesti Hrvatske, Inin plin je jeftino prodavan dotad posve anonimnoj tvrtci OMS – Upravljanje koja ga je plasirala na međunarodno tržište uz sumanute profite koji su u nešto više od godinu dana narasli na milijardu kuna.

Osim što su Vlada i Sabor (zajedno oporba i vladajući!) krivili HERA-u zbog toga što nije uočila ove tržišne devijacije, kao problematično se isticalo i to što je OMS – Upravljanje dobilo dozvolu za trgovinu plinom, iako se radilo o tvrtci sa samo jednim zaposlenim koji je, pritom, u godini kad im je izdana dozvola mjesečno u prosjeku primao plaću od 1.219 kuna. U HERA-i su, bez obzira na to, izdajući dozvolu rutinski napisali kako OMS – Upravljanje zadovoljava zakonsku obavezu da u radnom odnosu ima potreban broj stručno osposobljenih djelatnika za obavljanje energetske djelatnosti.

Žamboki se od optužbi pokušao braniti na sjednici saborskog Odbora za gospodarstvo tvrdeći da je sve bilo po zakonu, ali kad je nekoliko dana kasnije Vlada dala negativno mišljenje na godišnje izvješće HERA-e, sve je bilo jasno. Predsjednik Upravnog vijeća je još istog dana podnio neopozivu ostavku.

Privremeno rješenje

Godinu dana kasnije i dalje nije imenovan Žambokijev nasljednik. No, to nije sve. Potrebno je imenovati još jednog člana Upravnog vijeća jer je jednome 1. listopada prošle godine istekao drugi mandat. Anka Mrak-Taritaš je lani u saborskoj raspravi upozorila da to nije u skladu sa zakonom – zakon predviđa da 30 dana prije isteka mandata nekog člana Vlada predloži Saboru razrješenje i dostavi zastupnicima listu kandidata koju priprema resorno Ministarstvo. Što znači da prethodno treba provesti i javni natječaj.

Bilo je stoga evidentno da se s procedurom notorno kasni, što je državni tajnik Milatić tumačio kao posljedicu “cijele situacije oko HERA-e”. Iako svjestan da to “nije striktno u skladu sa zakonom”, napominjao je da HERA i dalje normalno funkcionira jer postoje tri člana Upravnog vijeća i legalno izabrani zamjenik predsjednika “koji će se upisati kao ovlašteno lice za zastupanje dok traje ovaj postupak” izbora novog predsjednika i člana.

Natječaj? Nikad čuli…

Ono što je trebalo biti tek privremeno rješenje, otegnulo se, međutim, na punih godinu dana. Iz HERA-e kažu da o javnom pozivu ne znaju ništa jer je to u nadležnosti resornog Ministarstva, dok je formalno imenovanje u rukama Sabora. “O razlozima neraspisivanja javnog poziva za predlaganje kandidata za predsjednika i člana Upravnog vijeća HERA nema saznanja”, ustvrdili su na naš upit.

Po pitanju funkcioniranja, situaciju tumače isto kao svojedobno državni tajnik Milatić: “Što se tiče načina funkcioniranja Upravnog vijeća HERA-e bez predsjednika Upravnog vijeća i sa smanjenim brojem članova, obavještavamo Vas da HERA sve poslove iz svoje nadležnosti obavlja u skladu sa Zakonom te Statutom, odnosno drugim internim aktima HERA-e”. Na prije tjedan dana upućena pitanja o raspisivanju javnog poziva te o funkcioniranju važnog regulatora s krnjim sastavom Upravnog vijeća iz resora ministra Davora Filipovića nismo dobili nikakav odgovor.

Ugrožen interes RH

No, kaos s energetskom regulatornom agencijom u zemlji u kojoj su afere u energetici postale redovna sezonska pojava, ovdje ne staje. Na to ukazuje i Vladina bizarna taktika sa šutnjom oko ovog vakuuma ili, još više, bizarnim objašnjenjima da je, zapravo, sve u redu jer se odluke mogu donositi u sa tri člana Upravnog vijeća.

Ista ona tri člana koja su bila tamo i u vrijeme prve i druge (“plin za cent”) plinske afere. Odbor za gospodarstvo je to na spomenutoj sjednici koja je prethodila Žambokijevoj ostavci ovako opisao: “HERA kao regulator u konkretnom medijski eksponiranom slučaju (…) nije postupala s dužnom pažnjom oslanjajući se na sve pozitivne pravne propise Republike Hrvatske kao i europsku regulativu koja se izravno primjenjuje”. Pa još konkretnije: “Odbor za gospodarstvo smatra da je ugrožen interes Republike Hrvatske te se poziva Upravno vijeće HERA-e na odgovornost”.

Plenkovićeva prazna puška

Andrej Plenković je bio još direktniji. Nakon Vladine sjednice na kojoj je usvojeno negativno mišljenje na HERA-ino izvješće, premijer je kazao kako će Sabor na sjednici tog tjedna raspravljati o istoj temi. Te naglasio da će saborska većina biti za promjene, odnosno za smjenu cijeloga HERA-ina Upravnog vijeća, a da će članovi tog vijeća biti na funkciji dok se ne izaberu novi.

Trinaest mjeseci kasnije, osim prvog čovjeka koji je dao ostavku, troje preostalih članova Upravnog vijeća je i dalje na svojim funkcijama. Iz Vlade mudro šute, a iz HERA-e tvrde, možda će nekome zvučati poznato, da je sve po zakonu. A “promptni” odabir novog šefa agencije se, kako vidimo, odvukao daleko, daleko duže nego premijerovo aktualno vaganje oko sudbine prvog čovjeka HEP-a Frane Barbarića u drugoj plinskog aferi.