Uskok nije jedini bez šefa. Ova vlast već dugo ne uspijeva pronaći čelnike za ključne institucije
Važne energetske agencije su mjesecima pod privremenim vodstvom. Isto je i sa USKOK-om, a blokada diplomacije traje godinama
Kad već ključne državne agencije u sektoru poharanom aferama djeluju u v.d. modu, s privremenim i improviziranim čelništvom, onda je utješno da je isto tako i u instituciji koja bi te afere trebala istraživati i, potencijalno, kazneno goniti
Kad su početkom tjedna novinari premijera pitali zašto Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) već godinu dana funkcionira pod krnjim vodstvom, Andrej Plenković je djelovao gotovo nezainteresirano. Predsjednik Vlade ostavio je dojam da ne zna niti tko je točno zadužen za raspisivanje javnog poziva za predsjednika i jednog člana Upravnog vijeća. “Kad raspiše Ministarstvo natječaj ili Sabor, ne znam tko ga već treba raspisati“, uzvratio je Plenković na pitanje kada će HERA dobiti novu čelnu osobu.
Jedna od ključnih regulatornih agencija na području energetike već godinu dana funkcionira s tri člana Upravnog vijeća: jednome je istekao mandat, a drugi član i dotad čelni čovjek HERA-e Danijel Žamboki dao je ostavku, nakon afere u kojoj je na prodaji jeftinog Ininog plina grupa “majstora” zaradila milijardu kuna. Od prošle jeseni ništa se nije promijenilo – HERA i dalje nema pet članova Upravnog vijeća, kako to propisuje zakon.
HERA: Izbor koji će se “neupitno dogoditi”
Dapače, potpuno je nejasno kad će Upravno vijeće biti popunjeno u skladu sa zakonskim odredbama. Za raspisivanje javnog poziva – da razriješimo premijerovu dilemu – zaduženo je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja. Ali na sjednici saborskog Odbora za gospodarstvo ovoga petka predstavnica Ministarstva o javnom pozivu nije rekla ništa suštinski – tek da će se izbor novih članova “neupitno dogoditi”.
Na sjednici Odbora mogao se steći dojam da stvari u HERA-i, i u ovako krnjem sastavu, najnormalnije funkcioniraju. Kao da im četvrti i peti član ustvari niti ne nedostaju. Odluke se i dalje donose, u skladu sa zakonom i statutom, rečeno je saborskim zastupnicima. Ali malo pomniji pogled na statut daje precizniju sliku: Upravno vijeće odlučuje većinom glasova svih članova, a nitko ne može biti suzdržan.
Promptno, ali s godinu dana kašnjenja
Kako je, po zakonu, broj članova pet, onda je većina – tri. A ako Upravno vijeće trenutno ima tri člana, onda je jedino logično zaključiti da se zadnjih godinu dana odluke donose jednoglasno. Dokad će takva situacija potrajati, ne zna se iako je još prošle jeseni državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Ivo Milatić apelirao na saborske zastupnike da prihvate Vladine odluke o razrješenju dva člana Uprava HERA-e. Kako bi, objašnjavao je, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja moglo “promptno pristupiti javnom pozivu, odnosno natječaju za odabir prijedloga kandidata” koje bi onda potvrdio Sabor.
Prije skoro punih mjesec dana smo pitali Ministarstvo gospodarstva kad će više taj prije godinu dana najavljen “promptni javni poziv”. Odgovor još nismo dobili.
HROTE: Tko prvi zakukuriče, završi u loncu
Sreća je da u hrvatskoj energetici nema afera, bar ne češće od jednom godišnje, jer je i još jedna bitna agencija iz tog sektora, zapravo, bez stalnog vodstva. Nakon afere “plin za cent” direktor Hrvatskog operatora tržišta energije (HROTE) Boris Abramović ostao je bez podrške za novi mandat.
Abramović je postao tako jedini koji je svojom funkcijom platio priču o plinu koji je državni HEP kupovao za 47 eura, a prodavao po znatno jefitinijoj cijeni, čak i do jednog centa po kubičnom metru, na čemu je HEP na kraju izgubio skoro 15 milijuna eura štete. Ima logike da je Abramović jedini odletio nakon te afere, jer je Abramović jedini od svih u sustavu koji je – upozoravao da se na tržištu viškova plina nešto čudno događa.
Lokalno nije išlo, možda će nacionalno i strateško?
Na njegovo mjesto došao je Darjan Budimir, perspektivni HDZ-ov kadar iz Dugog Sela. Istina, na lokalnoj razini više nije toliko perspektivan jer je ovog lipnja raspušten gradski odbor stranke koji je Budimir vodio. Županijski odbor HDZ-a je raspuštanje objasnio opstrukcijama bivšeg predsjednika gradskog odbora, neprovođenjem odluka viših organa stranke, teško narušenim međuljudskim odnosima i sve lošijim izbornim rezultatima.
No, ako mu nije išli na lokalnoj razini, Budimiru možda, zašto ne, krene na nacionalnoj, u vođenju strateški važne državne agencije. Problem je samo što je on, barem formalno, tek privremeno rješenje na čelu HROTE-a. Izabran je prije mjesec dana, a mandat mu traje do provedbe javnog natječaja za direktora te agencije, najduže pola godine.
USKOK: Sreća da Hrvatska nema problema s korupcijom
A kad već ključne državne agencije u sektoru poharanom aferama djeluju u v.d. modu, s privremenim i improviziranim čelništvom, onda je utješno da je isto tako i u instituciji koja bi te afere trebala istraživati i, potencijalno, kazneno goniti. USKOK, naime, već sedam mjeseci vodi v.d. ravnateljica Željka Mostečak. A dokad će – ne zna se.
Nakon što je na proljeće bivša ravnateljica Vanja Marušić dala ostavku, iznuđenu zbog sudara koji je godinu dana ranije imao njen vozač, na natječaj za ravnatelja USKOK-a se nije javio – nitko. Čeka se novi natječaj, a dotad je na čelu ključnog tijela za progon korupcije – v.d. ravnateljica. Sreća da Hrvatska nema većih problema s korupcijom.
Diplomacija: Samo privremeno, drugovi
S veleposlanicima je priča ponešto drugačija, ali ipak slična. Zakon ne kaže egzaktno koliko traje njihov mandat, no uobičajenim se smatraju četiri godine. Međutim, zbog napetih odnosa između predsjednika države i predsjednika Vlade, nikakva se rotacija u hrvatskoj diplomatskoj mreži odavno nije dogodila. Pa tako u cijelom nizu glavnih gradova – od Italije do Australije – imamo veleposlanike koji su na svojim pozicijama debelo duže od četiri godine.
Isto tako, iz raznih razloga, u više država i nekim multilateralnim organizacijama nisu imenovani novi ambasadori, već posao odrađuju privremeni otpravnici. Dokad će takva situacija potrajati, teško je procijeniti jer to ovisi o odnosima Pantovčaka i Banskih dvora. Ali ako je suditi po dosadašnjem iskustvu, do kraja mandata Plenkovićeve Vlade ne treba očekivati nikakve značajne pomake.
Švicarski sat i tisuću milijuna kuna
Dapače, premijer smatra da sve ionako ide po špagi. “Diplomatska mreža je popunjena, imamo tri ili četiri mjesta gdje su ljudi preminuli ili napustili sustav, sve ostalo funkcionira”, komentirao je Plenković krajem kolovoza.
Kao što posljednjih mjeseci, uostalom, funkcioniraju USKOK, HROTE i HERA. Nema šefova, ali sve ostalo radi poput švicarskog sata. Tisuću milijuna kuna gore-dole.