Telegram otkriva: Beroševom fotografu opet se posrećilo, jedini se javio na natječaj vrijedan milijun eura
Dok USKOK provodi izvide, digitalizacija zdravstva ipak ne smije stati
“U Hrvatskoj postoji još najviše dvoje stručnjaka kakav sam ja”, samouvjereno je prošlog mjeseca ispalio najpoznatiji digitalizator zdravstva u Hrvatskoj i šire, poduzetnik Vinko Kojundžić. Izgovorio je to u intervjuu na N1 televiziji, jednom u nizu pomno planiranih medijskih istupa koji su uslijedili nakon izvješća državne revizije o suspektnim detaljima poslova njegove tvrtke Cuspis s Ministarstvom zdravstva.
Dok USKOK provodi izvide u tom slučaju, o kojem je Telegram prvi pisao prošle godine, digitalizacija zdravstva ipak ne smije stati. Tako je na novi natječaj za održavanje Centralnog upravljačkog sustava opet jedina aplicirala Kojundžićeva tvrtka. Za posao vrijedan više od milijun eura, famozna “konkurencija” koju vlasnik Cuspisa optužuje da stoji iza medijskih napisa o njemu, nije se prijavila. A ministarstvo je, kako smo uočili usporedbom dokumentacije, sada preciznije napisalo uvjete plaćanja posla.
Milijunski poslovi po dolasku Beroša
Najprije ponovimo gradivo. Vlasnik Cuspisa, gospodin Kojundžić, osim što nam je nedavno poslao veseli video kako puše svjećice na rođendanskoj torti svoje tvrtke, uprihodovao je dvadesetak milijuna kuna na poslovima s Ministarstvom zdravstva, sasvim slučajno u periodu otkako je Vili Beroš došao na značajne funkcije u ministarstvu. Sada mu se smiješi i koji milijun više.
Cijela ta zanimljiva koincidencija vjerojatno bi prošla ispod radara da nije bilo svjetske pandemije koronavirusa i posljedično organizacije masovnog cijepljenja, za koju je napravljena web-platforma CijepiSe. Nakon hrpetine grešaka koje su isplivale njezinim korištenjem, Beroševo ministarstvo dva mjeseca nije htjelo otkriti tko je autor i koliko je plaćena. Telegram je otkrio kako je riječ o Kojundžićevom Cuspisu.
Revizija otkrila savijanje prostor-vremena
Potom je u redovnom pregledu ministarstva, državna revizija Berošu dala uvjetno mišljenje u području “usklađenosti poslovanja”. Konkretno, revizorima su bili sporni poslovi adaptivnog održavanja informatičkih rješenja, odnosno njihovo plaćanje i evidentiranje koje “nije obavljeno temeljem uredne dokumentacije koja potpuno i istinito odražava poslovni događaj”.
Prevedeno, za dva posla Cuspisu je isplaćeno ukupno 2,75 milijuna kuna, ali kvaka je što se radilo o naplaćenih 6750 radnih sati tijekom 12 dana, a kako je revizija utvrdila, “ugovorene poslove moglo je obavljati pet osoba”. Dakle, oko 112 sati dnevno svaka osoba. Ovakvo kršenje zakona fizike, Kojundžić je kasnije javno pravdao time da je na poslovima zapravo radilo puno više ljudi. No, čak da ih je radilo i pet puta više, to bi značilo da su radili nehumanih 22 sata dnevno. Savijanjem prostor-vremena sada se bave u USKOK-u.
Posao vrijedan 7,9 milijuna kuna
Najveći dio reviziji spornih radnih sati (5000), odnosio se upravo na adaptivno održavanje Centralnog upravljačkog sustava (CUS), koji upravlja organizacijskom strukturom zdravstvenog sustava i služi kao centralna točka komunikacije sa svim bolnicama. Kako je taj posao s Cuspisom bio sklopljen na 17 mjeseci, u travnju je objavljen natječaj za novo, dvogodišnje razdoblje, procijenjene vrijednosti 7,9 milijuna kuna bez PDV-a.
Bit će, izgleda, prilično neizvjesno: nakon otvaranja ponuda, članovi stručnog povjerenstva konstatirali su da je pristigla jedna ponuda, Kojundžićeve tvrtke Cuspis vrijedna 7,8 milijuna bez PDV-a. Prema službenom zapisniku, otvaranju ponuda je prisustvovala i Cuspisova direktorica, Maja Smolčić.
Problematičan dio natječaja
Uz poslove korektivnog i adaptivnog održavanja CUS-a, u ovom natječaju nekoliko je promjena u usporedbi s prošlim. Za početak, od pobjednika natječaja očekuje se da migrira cijeli spomenuti centralni sustav iz “HZZO okoline u CDU okolinu”, to jest na budući državni oblak.
No, indikativne izmjene doživjela je točka 2.3 u natječajnoj dokumentaciji, koja propisuje količinu (među ostalim, radne sate) nabave. Tako su, za razliku od prvog natječaja s kojim se bave istražitelji, u ministarstvu sada eksplicitno naveli kako “nisu u obvezi realizirati okvirne količine (sati)” i da ukupna cijena za stvarno realizirane točne količine adaptivnog održavanja “ne smije biti veća od ukupne cijene ponuditelja” za radne sate adaptivnog održavanja.
Sada nam preostaje pričekati odluku o tome tko će dobiti natječaj na kojeg se jedina javila tvrtka Cuspis.