Telegramov intervju: Ministar unutarnjih poslova o valu izbjeglica, teroristima, ISIL-u i onoj svastici
Razgovor s Rankom Ostojićem objavljen je u tiskanom izdanju Telegrama od subote
Ministar unutarnjih poslova i potpredsjednik Vlade RH Ranko Ostojić prije nešto više od godine dana jedva je preživio tešku sepsu. Tada je, ali doslovno, dva puta umro. Iščupali su ga liječnici, između ostalih, i spretni Drago Prgomet, bivši potpredsjednik HDZ-a, a i činjenica da Ostojić, onako, ima poveće tjelesne gabarite, a valjda su happy endu pridonijeli i rezistentni dugopoljsko-brački geni.
Oporavio se, sad slavi još jedan rođendan, i to 22. srpnja, i danas ozbiljno tvrdi da je, eto, vrlo uspješno navršio prvu godinu. Ostojić se, inače, čuva intervjua, a ovaj put ga je, recimo to tako, slomila histerija oko izbjegličke krize na jugu Europe.
I najave o ulasku tisuća izbjeglica u Hrvatsku nakon završetka podizanja ograde na mađarsko-srpskoj granici.
Granica je mirna
Kakvo je stanje na hrvatsko-srpskoj granici?
Normalno. Policija je zakonski zadužena za nadzor granice i ona to uspješno radi.
Dakle, nema naznaka izbjegličkog udara na Hrvatsku kako je to nedavno najavio srpski ministar vanjskih poslova Ivica Dačić?
Ivica Dačić nije ništa najavio. Važno je reći da postoji mogućnost da se izbjegličke rute, zbog fizičkog zatvaranja granične crte između Srbije i Mađarske ogradom, premjeste. Ne zato što bi ih neka državna vlast baš tamo usmjerila, nego zbog činjenice da bi izbjeglice same pronalazile najkraći put do ciljanih država EU.
U tom slučaju, hrvatska granica mogla bi postati ciljem većeg broja izbjeglica. Oni bi, kako to procjenjujemo, mogli pokušati ući u Hrvatsku, a zatim se opet probiti do mađarske granice i to na onom dijelu gdje nema vodenih prepreka. Mađari, kao što znate, dodatno ne osiguravaju granicu prema Hrvatskoj.
Ovo je dosad nezabilježena situacija i ne želimo da se stvori dojam, a ne bih želio da me se krivo razumije, da izbjeglice pozivamo da ulaze u Hrvatsku.
Scene iz Srbije, a pogotovo Makedonije, su strašne. Države nisu spremne nositi se s takvim pritiskom ljudi koji bježe od rata i terora. Jesmo li mi spremni?
Da. Hrvatska ima operativni plan o premještanju i preseljenju državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva. Kao što se dobro zna, naša Vlada se, u okviru preuzetih obveza temeljem solidarnosti među članicama EU, obvezala prihvatiti do 550 državljana trećih zemlja ili apartida.
Političke igre
Ali Vlada ga još nije donijela pa se iz HDZ-a, OraH-a i nekih drugih stranaka tvrdi da Vlada ne razumije složenost ove situacije?
To je pitanje procedure. Nije usvojen jer još nema potrebe. Ako bude potrebe, to ćemo učiniti vrlo brzo. Rekao bih da kolege iz drugih stranaka, isključivo iz diskursa stranačke politike, govore o nečemu što nema veze sa stvarnim stanjem.
Hrvatska vlada i sve službe su spremne odgovoriti na bilo kakav oblik eskalacije ove izbjegličke krize.
Vi govorite o zbrinjavanju 550 izbjeglica i to do kraja 2016. Kroz Srbiju dnevno prođe njih deset tisuća. To je, čini mi se, bitna razlika, zar ne?
Jasno, ali ne očekujete valjda da sada kažem koliko imamo hrane, šatora, vreća za spavanje, pokretnih WC-a, kreveta u čvrstim zgradama, deka, rezervoara za vodu, vozila, liječnika, policajaca, volontera ili prevoditelja na raspolaganju.
Hrvatska je, zbog svoje nedavne prošlosti, stekla značajna iskustva u zbrinjavanju izbjeglica. Ovo je dosad nezabilježena situacija i ne želimo da se stvori dojam, a ne bih želio da me se krivo razumije, da izbjeglice pozivamo da ulaze u Hrvatsku.
Mi ćemo svoje obveze, kao svaka civilizirana i demokratska država i članica EU, ispuniti i pomoći da ova izbjeglička kriza ne eskalira u humanitarnu katastrofu.
Hrvatska je, opet ponavljam, spremna za sve moguće okolnosti. Druga je stvar što od svega toga ne želimo raditi cirkus. Doista mislim da ti ljudi ne žele ostati u Hrvatskoj ili ovdje tražiti azil.
Kako stojimo sa završetkom centara za izbjeglice koji su dio projekta ulaska Hrvatske u šengenski sustav?
Dva veća takva središta, u Trilju i Tovarniku, bit će gotova do kraja ove godine. Istodobno, svaka policijska postaja ima kapacitete za kraći smještaj i obradu izbjeglica. Ali ta središta nemaju veze s trenutačnom izbjegličkom krizom već s planom za Schengen.
Kada govorimo o provođenju operativnog plana za ulazak u Schenegen, mi smo sve napravili. Policija je kompletno opremljena za nadzor granice na kopnu i moru. Naši kapaciteti za nadzor granice su dramatično osnaženi, sasvim funkcionalni uz veliki trud ljudi koji rade na tome.
Tehnički, mi smo spremni. Potvrda tome je i činjenica da smo iz Europske komisije, preko reda, dobili termin evaluacije sposobnosti za provođenje šengenskog režima. Naravno, ulazak u Schengen je, prije svega, političko pitanje i na taj način će se donositi odluka. Mi smo svoje napravili.
Vojska na granici
Ako se stvari dramatično zakompliciraju, može li Hrvatska zbog izbjeglica poslati Hrvatsku vojsku na granicu?
Teško mi je odgovarati na hipotetska pitanja. To je moguće, ali policija zakonski obavlja nadzor državne granice. Ako se dogodi snažniji izbjeglički val, možemo pretpostaviti da bi se s njim nosili kao i sa svakom drugom izvanrednom situacijom.
Što bi to konkretno značilo?
Aktivirali bi sustav civilne zaštite. Uključujući Državnu službu za zaštitu i spašavanje te hrvatski Crveni križ. Bio bi formiran poseban stožer u Vladi RH. Sve su te procedure poznate i dijelom se naslanjaju na spomenuti Operativni plan.
Što je još važnije, znamo da dobro funkcioniraju. Hrvatska je, opet ponavljam, spremna za sve moguće okolnosti. Druga je stvar što od svega toga ne želimo raditi cirkus. Doista mislim da ti ljudi ne žele ostati u Hrvatskoj ili ovdje tražiti azil. Njihov su cilj druge države Europske unije, a pogotovo Njemačka i Austrija.
Tranzitne države jesu pod velikim pritiskom, ali morate znati da Hrvatska ima ugovore o readmisiji koji jasno reguliraju povratak izbjeglica u države iz kojih su došli. Kao što se u Hrvatsku, primjerice, vraćaju ljudi otkriveni u ilegalnoj migraciji u Sloveniji, tako i mi vraćamo izbjeglice koje su zadržane u Hrvatskoj. To su najčešće readmisije u BiH i Srbiju.
To je još jedan način rješavanja izbjegličkog pitanja, ako, naravno, ne žele zatražiti azil u Hrvatskoj. A to je onda sasvim druga procedura. Treba razlikovati one koji traže azil u Hrvatskoj od onih koji su u transferu, tzv. neregularnih migranata.
Država je dužna postupati po Zakonu o zaštiti državne granice, ali isto tako poštovati Ženevske konvencije kada netko zatraži azil.
Nakon pokolja novinara u redakciji Charliea Hebdoa u Parizu podigli smo razinu opreza i budnosti. Policija i sve druge službe imaju, vježbaju i nadopunjuju različite scenarije.
Dio medija upozorava da se među izbjeglicama krije i određeni broj terorista, tzv. spavača, Islamske države i drugih srodnih islamskih terorističkih skupina. Kako to otkriti? Postoji li uopće takva opasnost?
Operativnim planom Vlade jasno su predviđene sve procedure za izbjeglice. Identifikacija je jedna od njih koja se provodi uz pomoć vlasti drugih država, primjerice Italije i Grčke ili država s čijeg teritorija dolaze.
Utvrđuje se, prije svega, kojim osobama je nedvojbeno potrebna pomoć. Osim toga, predviđeno je uzimanje otisaka prstiju, fotografiranje, pregled dokumenta ako ih posjeduju. Naravno, i stanovita obrada sigurnosnih službi. Skrenuo bih pozornost na drugu činjenicu: počinitelji terorističkih napada u Europi, pa i ovog posljednjeg u vlaku u Francuskoj, naturalizirani su državljani tih zemalja.
Imaju drugačiji background. Radikalizirani su povremenim boravcima na ratištima Iraka i Sirije. Sve države imaju razrađene sigurnosne mehanizme koji se bave takvim problemima.
Rizik uvijek postoji
Moram vas sad pitati, koliki je rizik od terorističkog napada u Hrvatskoj?
Bio bih neodgovoran kada bih rekao, s obzirom na događaje u svijetu, pogotovo rast islamskog terorizma, da se takvo što nikada ne može dogoditi. Nakon pokolja novinara u redakciji Charliea Hebdoa u Parizu podigli smo razinu opreza i budnosti. Policija i sve druge službe imaju, vježbaju i nadopunjuju različite scenarije.
Čuje se da je prilično zategnut odnos policije i DORH-a. Pogotovo šefa DORH-a Cvitana i ravnatelja policije Dominića. Je li to, zaista, tako?
Ne vidim razlog za tenzije. Ne postoji ni jedan argument koji potvrđuje da policija nije obavila neku zadaću koju je USKOK ili DORH tražio od policije. Ljudi u DORH-u postali su izmjenama ZKP-a, da tako kažem, gospodari predistražnog postupka i policija radi po njihovim nalozima.
U trenutku kada smo primili informacije DORH-a o stanovitim navodima anonimne prijave o mogućim nezakonitim postupanjima ravnatelja policije Dominića u slučaju Mamić, provedena je istraga unutarnje kontrole.
Dojam je da je nakon odlaska Mladena Bajića stvorena takva atmosfera?
Stvar nije tako jednostavna i ne može se govoriti o odnosu s jednom osobom. Policija surađuje s puno ljudi na različitim razinama u DORH-u. Pozicija je DORH-a da potpuno kontrolira pretkazneni postupak. Nemam nikakvih naznaka o ovome što me pitate.
O tome govore i naši rezultati. Hrvatska je 2013. imala najmanje kaznenih djela ubojstava, 35, što je tri puta manje nego, primjerice, 2000. Pada broj razbojništava, oružanih pljački, krađa automobila…
Svi segmenti kazuju da je suradnja policije i DORH-a jako dobra jer nam to kazuje statistike prijava različitih kaznenih djela i postotak njihovih razrješenja.
Afera Mamić i ravnatelj Dominić
Ravnatelja policije Vladu Dominića istraživala je unutarnja kontrola zbog navodnih veza sa Zdravkom Mamićem i ljudima iz njegova kruga. Ima li Dominić vaše povjerenje?
Glavni ravnatelj policije imenovan je na temelju javnog natječaja na mandat od pet godina. Imenuje ga Vlada RH. Dakle, nije to pitanje mog osobnog povjerenja u Vladu Dominića, odnosno povjerenja ministra u ravnatelja. Riječ je činjenici da ravnatelj mora svoj posao obavljati zakonito. Informacije o bilo kojem pripadniku MUP-a moraju se provjeriti. To smo jasno pokazali u bezbroj slučajeva pa i onda kad se radi o ravnatelju policije.
I što je bilo?
U trenutku kada smo primili informacije DORH-a o stanovitim navodima anonimne prijave o mogućim nezakonitim postupanjima ravnatelja policije Vlade Dominića u slučaju braće Mamić, provedena je istraga unutarnje kontrole. Utvrđeno je da nema elemenata kršenja zakona. Za svakog tko radi u policiji je isto. Dakle, nije pitanje mog povjerenja u njega već poštivanja zakona.
To je bila prva značajnija mafijaška likvidacija od 2010. Jasno da je cijeli taj događaj poremetio percepciju sigurnosti građana. Jer ako se to dogodilo osobi koja iza sebe ima jednu cijelu zaštitarsku tvrtku, što se onda može dogoditi običnom građaninu
A što je s organiziranim kriminalom? U Hrvatskoj kao da toga uopće nema ili…
Ispravan je naziv zločinačko udruživanje. I tu postoji veći broj prijava što jasno govori da se dobro radi u DORH-u i policiji.
Svastika na Poljudu
A mafijaška likvidacija Vinka Žuljevića Klice?
To je bila prva značajnija mafijaška likvidacija od 2010. Jasno da je cijeli taj događaj poremetio percepciju sigurnosti građana. Jer ako se to dogodilo osobi koja iza sebe ima jednu cijelu zaštitarsku tvrtku, što se onda može dogoditi običnom građaninu.
Ali treba reći da je to izolirani događaj unutar specifične skupine i tvrdim da u Hrvatskoj nema, nazvao bih to, ‘divljanja’ zločinačkih skupina. Puno radimo na sprečavanju preprodaje droge i općenito na nezakonitim djelovanjima koja su bliska zločinačkim skupinama.
Isto tako, policija nije odustala od istrage o ubojstvu Vinka Žuljevića Kice. ali znate da je to složena istraga i treba puno vremena da bi se postigli rezultati i otkrio počinitelj i naručitelj.
Za ilustraciju, za svih 35 ubojstava iz prošle godine pronađeni su počinitelji. Važno je spomenuti i tzv. Odjel za stare slučajeve. On je imao značajnih rezultata, pogotovo uspješan ishod i otkrivanje počinitelja sedam godina starog ubojstva u Osijeku. To kazuje da je bila dobra odluka formirati takav odjel. Naša je poruka da nijedan slučaj neće ostati zaboravljen. Nitko neće izbjeći pravdu.
Stvar nije tako jednostavna i ne može se govoriti o odnosu s jednom osobom. Policija surađuje s puno ljudi na različitim razinama u DORH-u. Pozicija je DORH-a da potpuno kontrolira pretkazneni postupak
Dugo vam traje istraga oko svastike na poljudskom travnjaku. Zašto?
Postoji snimka počinitelja. Ali ne možemo, zbog pritiska javnosti, privesti bilo koga bez čvrstih dokaza. Ne mogu govoriti koliko smo blizu otkrivanju identiteta počinitelja.
Angažirali smo strane forenzičke stručnjake kako bismo uspjeli poboljšati kvalitetu spomenute videosnimke i sve upućuje na to da smo blizu konačnog utvrđivanja tko su počinitelji. Ako bude potrebno, a još nisam dobio takav zahtjev, mogu raspisati novčanu nagradu za pomoć u otkrivanju počinitelja.