Analiza: Sve što trebate znati o predsjedničkim izborima u SAD-u

U nekim državama glasa se direktno za kandidata, a u nekima za delegate koji kasnije na stranačkoj konvenciji odlučuju tko će dobiti predsjedničku nominaciju.

U prošlosti su se kandidati stranaka uglavnom birali na stranačkim skupovima. Danas je tako u deset saveznih država, dok se u ostalima kandidate, odnosno delegate biraju svi registrirani birači.

Presudne savezne države

Road trip! Loaded the van & set off for IA. Met a great family when we stopped this afternoon. Many more to come. -H pic.twitter.com/5Va7zeR8RP

— Hillary Clinton (@HillaryClinton) April 13, 2015

1976. Jimmy Carter bio je malo poznat guverner iz Georgije. Na obiteljskoj farmi bavio se uzgojem kikirikija. Njegova kampanja u Iowi, koja je od 1972. do danas prva država u kojoj se održavaju izbori u kojima kandidati pokušavaju osvojiti nominaciju svoje stranke, trajala je godinu dana. Pobijedio je na tim predizborima, što mu je donijelo pozitivan trend, dobro ozračje, a kasnije i nominaciju. Premda je na generalnim izborima u Iowi, izgubio od republikanca Geralda Forda, odnio je ukupnu pobjedu i postao američki predsjednik. Poslije toga, mediji i birači počeli su obraćati puno više pozornosti na predizbore u toj zemlji. Znate li gdje se Hillary Clinton uputila odmah nakon što je objavila svoju nominaciju? Pogađate, u Iowu i to s kombijem iz New Yorka.

Nakon predizbora u Iowi obično nije jasno tko će pobijediti, ali onaj tko u toj državi ostvari rezultat ispod očekivanja ima ogroman problem.

Prema analitičarima Colorado, Iowa, Virgina, Ohio, Pennsylvania i Florida su ključne države izbora 2016. U Coloradu, prema istraživanjima, Rand Paul ima 44 posto podrške, a Hillary Clinton 41, u Iowi Paulu vjeruje 43 posto, a Clinton 42 posto glasača, dok je u Virginiji u prednosti Clinton s 47 posto naprema 43.

U Ohiju, Pennsylvaniji i Floridi marihuana je znatno popularnija od bilo kojeg predsjedničkog kandidata. Istraživanja su pokazala da više građana u tim državama podupire legalizaciju marihuanu za medicinsku, ali i rekreativnu upotrebu nego bilo kojeg predsjedničkog kandidata. Možda i tema legalizacije ispliva u prvi plan kampanje. Do tada, donosimo vam neke od problema o kojima će se sigurno raspravljati sljedećih mjeseci u SAD-u.

Ključne teme predsjedničke kampanje

Hillary Clinton imat će težak zadatak balansiranja između nasljeđa Baracka Obame. Uspije li se distancirati od njegove vanjske politike i uvjeriti birače da će se gospodarski trendovi koje je Obama pokrenuo nastaviti i za njenog mandata, pobijedit će.

Demokratski kandidat će pokušati u prvi plan dovesti pitanja nejednakosti i ekonomske stratifikacije, odnosno sve većeg bogaćenja manjine. Republikanci će zasigurno kritizirati veliku državnu potrošnju i deficit. Migracijska i zdravstvena reforma, te klimatske promjene također će biti neke od gorućih tema.

Što se tiče vanjske politike, kandidati će pokušati uvjeriti prije svega financijere, a onda i građane da će popraviti narušene odnose s Izraelom, te da će to dovesti do ravnoteže i mirnijeg stanja na Bliskom istoku. Zanimljivo da je, prema istraživanjima, većini Amerikanaca dosta uloge svjetskog policajca i intervencionizma, ali Hillary Clinton inzistira na aktivnijoj ulozi SAD-a u svijetu no što je to bilo za vrijeme Obame.

Koliko je glasova elektora potrebno za pobjedu?

Američki izborni sistem je zapravo posredan. Bira se 538 elektora koji čine izborni kolegij. Premda elektori formalno mogu glasati za kandidata kojeg žele, u praksi to izgleda tako da elektori glasaju za kandidata koji je dobio najveći broj glasova u toj državi. Broj elektora odgovara broju kongresmena i senatora u pojedinoj državi, a za pobjedu je potrebno osvojiti 270 glasova.

Svaka država ima najmanje tri elektora, a trenutno ih najviše imaju Kalifornija (55), Teksas (38), New York (29), Florida (27)…

Tko se kandidirao?

U Demokratskoj stranci (gotovo) sve je jasno. Za sada je jedino Hillary Clinton istaknula svoju kandidaturu. Drugi će puta pokušati osvojiti predsjedničku fotelju. Liberalnih stavova oko društvenih pitanja, u ekonomiji se zalaže za veću ulogu države (veću za američke prilike). 2002. glasala je u korist rezolucije koja je omogućila rat u Iraku, što joj je postao velik uteg u kampanji protiv Obame. Pokazalo se prevelik i pretežak, no nije ju obeshrabrilo U Hillarynom timu nalaze se ljudi koji znaju kako napraviti predsjednika. Naime, velik broj ljudi iz Obaminog tima prešao je kod Hillary.

Kod republikanca situacija je nešto kompliciranija. Špekulira se s kandidaturama desetak istaknutih republikanaca, a do sada su svoje kandidature istaknuli Rand Paul i Ted Cruz. Obojica su fiskalni konzervativci, groze se Obaminih zdravstvenih i migracijskih reformi i najava da treba povećati porez za bogate. “Oni su naša Tea Party trifecta”, rekao je za Paula, Cruza i Marca Rubia glasnogovornik Tea Party Express-a Taylor Budowich. Sva trojica borit će se za naklonost konzervativnog libertarijanskog pokreta Tea Party. Ključna suštinska razlika između Paula i Cruza odnosi se na njihove vanjskopolitičke stavove. Paul zagovara izolacionizam i protivnik je američkog intervencionizma. Ne vidi Sjedinjene Države kao svjetskog policajca. Cruz je s druge strane ipak nešto skloniji agresivnijoj vanjskoj politici.

Tko bi se mogao kandidirati?

Kao ostali kandidati demokrata spominju se bivši guverner Marylanda, Joseph O’Malley koji je u Baltimoreu kao gradonačelnik smanjio stopu kriminala za 40 posto. Odluči li se kandidirati to će mu biti i glavni adut. Još jedan potencijalni kandidat je demokratski senator iz Virginije James Henry Webb, poznatiji pod nadimkom Jim. Osim politikom, bavio se i novinarstvom, filmovima, a autor je i deset knjiga, te dobitnik nagrade Grammy. Najveće je pitanje hoće li se kandidirati Joe Biden. Aktualni potpredsjednik SAD-a najozbiljniji je potencijalni protukandidati Hillary Clinton.

Popis republikanaca s čijom se kandidaturom špekulira je prilično dugačak. Osim ranije spomenutog mladog kongresmena kubanskog podrijetla Marca Rubia, mogli bi se kandidirati i Jeb Bush, Scott Walker, Chris Christie i drugi.

Kampanja

Ovo će vrlo vjerojatno biti rekordna kampanja. Hillary Clinton u kampanji želi prikupiti i potrošiti više od milijardu dolara. Ukupna kampanja mogla bi, prema procjenama, vrijediti od tri do čak pet milijardi dolara. U kampanji 2012. republikanski kandidat Mitt Romney je potrošio 433 milijuna, a Obama 683 milijuna dolara.

2008. Clinton je sakupila 230 milijuna dolara, dok je Obama u cijeloj kampanji ukupno potrošio 730 milijuna dolara.

Hillary Clinton odlučna je u tome da ovog puta novac prikupljen u kampanji ne bude njena otegotna okolnost kao 2008. kada je skupila manje novca Obama. Želi da ovoga puta bude drugačije.

Ključni datumi

Američki izbori uvijek se održavaju u utorak poslije prvog ponedjeljka u studenom. To nužno ne mora biti prvi utorak u mjesecu ako 1.1. pada u utorak (baš kao što je to slučaj u 2016.)

Od 18. do 21. srpnja 2016. republikanci će u Clevelandu u saveznoj državi Ohio, na nacionalnoj konvenciji predstaviti svog kandidata za predsjednika i njegove potpredsjednike. Demokrati će to učiniti od 25. do 28 istog mjeseca u Philadelphiji.

1. veljače u 2016 održat će se prvi predizbori u Iowi. Slijede New Hampshire, Nevada i Južna Karolina.

Generalni američki izbori održat će se 8. studenog 2016.

Koji bi kandidat bio bolji za Hrvatsku?

Predsjednici i premijeri manjih država obično zaziru od javne podrške jednom ili drugom kandidatu na američkim izborima. Ne žele se zamjeriti budućem najmoćnijem čovjeku svijeta. Na prošlim američkim izborima 2012. u Hrvatskoj se glasalo u hotelu Sheraton. Obama je uvjerljivo slavio – dobio je 69 glasova, a njegov protukandidat Mitt Romney tek 19.

Bill Clinton je 90-ih bio jedan od aktivnijih političara koji su sudjelovali u mirovnim sporazumima, poput Daytonskog, kojim je završio rat u BiH. Njegova supruga Hillary, zagovara aktivniju ulogu SAD-a od republikanaca. Ako smo zadovoljni sadašnjom geopolitičkom konstelacijom u svijetu i Hrvatskom ulogom u međunarodnim odnosima, tada je za Hrvatsku bolja pobjeda demokratskog kandidata, odnosno kandidatkinje.