Tko je novi ministar rada: kad mu pogledate biografiju, nije čudno što je u Saboru zazvao božju pomoć

Marin Piletić dosad je vodio gradić od desetak tisuća stanovnika, a dok je odgovarao na pitanja zastupnika, bilo je jasno da ih ni ne razumije

29.04.2022., Zagreb - Na sjednici Sabora u tijeku je glasovanje o dva nova ministra, Davoru Filipovicu i Marinu Pileticu te novoj potpredsjednici Vlade RH, Anji Simpragi. Photo: Patrik Macek/PIXSELL
FOTO: Patrik Macek/PIXSELL

'Tako mi pomogao sveti Josip radnik - prisežem', rekao je novi ministar, a ona će mu svakako i trebati, s obzirom na to da o problematici kojom bi se uskoro trebao baviti, nažalost, nema pojma, što je vidljivo iz njegovog nastupa pred saborskim odborom

Glavna zvijezda najnovije Plenkovićeve rekonstrukcije Vlade definitivno je Davor Filipović, novi ministar gospodarstva, koji je svojom osobnošću zarobio gotovo svu pažnju javnosti. No, osim gospodarstva, promjene imamo i u još jednom važnom ministarstvu – onom koje se bavi radom i mirovinskim sustavom, a na čije čelo dolazi široj javnosti manje poznati Marin Piletić, dosadašnji gradonačelnik Novske.

Piletić na čelo jednog od najvažnijih ministarstava dolazi nakon što je tu poziciju izgubio Josip Aladrović, koji se našao u problemima sa zakonom. Piletić donedavno nije ni sanjao da će se uskoro, umjesto vođenjem gradića od desetak tisuća stanovnika, baviti rješavanjem ogromnih problema koji su u ingerenciji ministarstva rada i mirovinskog sustava.

Novi ministar nije bez razloga zazivao pomoć s nebesa

Stoga ne čudi da je Piletić, prisežući pred Saborom, zazvao pomoć s nebesa. ”Tako mi pomogao sveti Josip radnik – prisežem”, rekao je novi ministar, a ona će mu svakako i trebati, s obzirom na to da o problematici kojom bi se uskoro trebao baviti, nažalost, nema pojma, što je vidljivo iz njegovog nastupa pred saborskim odborima gdje je zastupnicima odgovarao na pitanja, uoči glasanja o povjerenju.

Najzanimljivija pitanja novom ministru postavila je zastupnica SDP-a Sabina Glasovac. Ona ga je, između ostalog, pitala koje je njegovo mišljenje o fondovima i njihovim prinosima i investicijama u propale projekte i obveznice kako bi se pokrili loši plasmani banaka koje su ujedno i vlasnici obveznih mirovinskih fondova. Odgovor novog ministra, iz kojeg je jasno da čovjek nema pojma što ga je uopće pitala, glasio je da će: “Sjest’ s timom u petak, ako dobijem povjerenje i – reagirati.”

Ne znamo je li novi ministar u petak “sjeo s timom”, ali ako je sijelo odgođeno za sljedeći tjedan, napravit ćemo im mali podsjetnik s prijedlogom tema o kojima bi mogli razgovarati i reagirati.

Mirovinci nemaju povjerenje svojih članova

Mirovinski fondovi izgubili su povjerenje hrvatskih radnika, koji su im po zakonu prisiljeni uplaćivati dio svoje plaće, prije svega spašavanjem propalih tajkuna. Imamo cijeli niz takvih primjera. Na primjer, sudjelovali su u Todorićevim kombinacijama, kroz dokapitalizaciju Leda, gdje su, nakon kraha Agrokora, izgubili velik novac.

Možemo se sjetiti i primjera Nexe grupe, što je slučaj star više od deset godina. Tada su u tu kompaniju, odnosno njene obveznice, uložili 24 milijuna eura, iako je bilo jasno da se nalazila u vrlo ozbiljnim financijskim problemima. Oko 100 milijuna kuna “uložili” su u propali fond Quaestus Borislava Škegre. Na popisu propalih ulaganja mirovinaca je i građevinska kompanija Ingra, koja je završila u predstečajnoj nagodbi.

Naplaćuju stotine milijuna kuna naknada godišnje

Osim toga, često se problematizira i struktura ulaganja hrvatskih mirovinskih fondova, koji veliki dio imovine drže u hrvatskim državnim obveznicama, što je problematično iz više razloga. Prvi je to što RH ima relativno nizak kreditni rejting, tako da se, gledano iz globalne perspektive, državne obveznice RH mogu doživljavati kao rizično ulaganja.

Drugi problem jest što takvo vođenje fondova ne zahtijeva praktički nikakav angažman, a plaćamo im milijune naknada za upravljanje. Koja mudrost je voditi fond u kojem ti je glavni posao kupovati obveznice svaki put kad se država zadužuje?

Prema izračunu Udruge članova mirovinskih fondova, ukupne naknade koje smo mirovincima platili, od 2011. do 2020. kretale su se između 240 i 289 milijuna kuna. U tom razdoblju mirovinski fondovi su za upravljanje dobili oko 2,9 milijardi kuna. Eto, to je samo dio tema o mirovinskom sustavu, o kojima bi novi ministar sa svojim timom mogao sjest’ i reagirati.