Buduću zagrebačku administraciju na čijem će čelu – sudeći po rezultatima prvog kruga izbora – biti Tomislav Tomašević čeka cijeli niz problema koji su se gomilali kroz dva desetljeća Bandićeve vladavine.
Građanima Zagreba prioritet je obnova nakon potresa, no jedan od prvih zadataka s kojim će se budući gradonačelnik morati suočiti jest financijska stabilizacija Grada koji klizi prema bankrotu.
Grad u dugovima, rušenje kreditnog rejtinga
Tek će revizija utvrditi pravo stanje u gradskim financijama, no službeni podaci pokazuju da su nedospjele obveze krajem prošle godine iznosile oko 3 milijarde kuna, od čega se 2,5 milijardi odnosi na dugoročne kredite, koje će trebati otplaćivati u uvjetima povećanih rashoda zbog obnove nakon potresa.
Složenost financijske situacije Grada dokazuje i rušenje kreditnog rejtinga, krajem rujna prošle godine. Standard&Poor’s je tada snizio rejting Grada Zagreba s BB na BB- uz negativne izglede.
U svom obrazloženju analitičari Standard & Poor’sa tada su kao razlog sniženja rejtinga naveli mogući rast zaduženosti Grada zbog troškova obnove nakon potresa. Zakonom o obnovi predviđeno je da Grad Zagreb pokrije 20 posto troškova obnove. Brinula ih je i slaba likvidnost jer je Grad 2019. godinu završio sa samo 21 milijunom kuna na računu, što dovodi u pitanje otplatu dugova.
Proračun Grada rastao po nevjerojatnim stopama
Iako su usluge koje građani Zagreba dobivaju na vrlo niskoj razini, proračun Grada rastao je po nevjerojatnim stopama. U posljednjih pet godina proračun je porastao s oko 7 milijardi na 9,5 milijardi kuna, a kada se tome pribroje i proračunski korisnici, dolazimo do iznosa od 14 milijardi kuna godišnje. Takav rast proračuna nije opravdan ni ekonomskim rastom koji je Zagreb imao, a još manje porastom kvaliteta usluga.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Postoji i problem u planiranju, pa se tako, usprkos previđanjima analitičara, koji očekuju manje prihode od poreza jer je oporavak od koronakrize tek na početku, u proračunu za ovu godinu očekuje njihov rast od čak 11 posto, te se očekuje da će biti čak i nešto veći od pretpandemijske 2019. godine.
Poseban problem predstavljaju gradska poduzeća, od kojih većina posluje unutar Zagrebačkog holdinga. Grad Zagreb izdao je jamstva Zagrebačkom holdingu u visini od oko 2,8 milijardi kuna, od kojih se najveći dio, oko 2,3 milijarde odnosi na obveznice izdane 2016. i 2017. godine, kojim je refinanciran deset godina stari dug.
Što s viškom zaposlenih u Gradu i gradskim poduzećima
Jedan od problema s kojim će se suočiti novo vodstvo gradske administracije jest i broj zaposlenih u samom Gradu i gradskim poduzećima.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Općepoznato je da su se poslovi dobivali po stranačkim, rodbinskim i prijateljskim vezama, te je vjerojatno da značajan dio radnih mjesta u Gradu, a pogotovo u gradskim poduzećima, postoji, ne zato što je pojedino mjesto bilo potrebno, nego zato što je netko trebao posao.
U Gradu radi oko tri tisuće ljudi dok u gradskim poduzećima radi oko 11,5 tisuća ljudi. Prema dosadašnjim Tomaševićevim izjavama, čini se da nije sklon otpuštanjima, već preseljenjima ljudi na druge pozicije, no vrlo je upitno hoće li to biti provedivo.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Tomašević će od Bandića naslijediti milijarde duga i tisuće zaposlenih viška
Čeka ga cijeli niz problema koji su se gomilali kroz dva desetljeća Bandićeve vladavine
Tek će revizija utvrditi pravo stanje u gradskim financijama, no službeni podaci pokazuju da su nedospjele obveze krajem prošle godine iznosile oko 3 milijarde kuna, od čega se 2,5 milijardi odnosi na dugoročne kredite, koje će trebati otplaćivati u uvjetima povećanih rashoda zbog obnove nakon potresa
Buduću zagrebačku administraciju na čijem će čelu – sudeći po rezultatima prvog kruga izbora – biti Tomislav Tomašević čeka cijeli niz problema koji su se gomilali kroz dva desetljeća Bandićeve vladavine.
Građanima Zagreba prioritet je obnova nakon potresa, no jedan od prvih zadataka s kojim će se budući gradonačelnik morati suočiti jest financijska stabilizacija Grada koji klizi prema bankrotu.
Grad u dugovima, rušenje kreditnog rejtinga
Tek će revizija utvrditi pravo stanje u gradskim financijama, no službeni podaci pokazuju da su nedospjele obveze krajem prošle godine iznosile oko 3 milijarde kuna, od čega se 2,5 milijardi odnosi na dugoročne kredite, koje će trebati otplaćivati u uvjetima povećanih rashoda zbog obnove nakon potresa.
Složenost financijske situacije Grada dokazuje i rušenje kreditnog rejtinga, krajem rujna prošle godine. Standard&Poor’s je tada snizio rejting Grada Zagreba s BB na BB- uz negativne izglede.
U svom obrazloženju analitičari Standard & Poor’sa tada su kao razlog sniženja rejtinga naveli mogući rast zaduženosti Grada zbog troškova obnove nakon potresa. Zakonom o obnovi predviđeno je da Grad Zagreb pokrije 20 posto troškova obnove. Brinula ih je i slaba likvidnost jer je Grad 2019. godinu završio sa samo 21 milijunom kuna na računu, što dovodi u pitanje otplatu dugova.
Proračun Grada rastao po nevjerojatnim stopama
Iako su usluge koje građani Zagreba dobivaju na vrlo niskoj razini, proračun Grada rastao je po nevjerojatnim stopama. U posljednjih pet godina proračun je porastao s oko 7 milijardi na 9,5 milijardi kuna, a kada se tome pribroje i proračunski korisnici, dolazimo do iznosa od 14 milijardi kuna godišnje. Takav rast proračuna nije opravdan ni ekonomskim rastom koji je Zagreb imao, a još manje porastom kvaliteta usluga.
Postoji i problem u planiranju, pa se tako, usprkos previđanjima analitičara, koji očekuju manje prihode od poreza jer je oporavak od koronakrize tek na početku, u proračunu za ovu godinu očekuje njihov rast od čak 11 posto, te se očekuje da će biti čak i nešto veći od pretpandemijske 2019. godine.
Poseban problem predstavljaju gradska poduzeća, od kojih većina posluje unutar Zagrebačkog holdinga. Grad Zagreb izdao je jamstva Zagrebačkom holdingu u visini od oko 2,8 milijardi kuna, od kojih se najveći dio, oko 2,3 milijarde odnosi na obveznice izdane 2016. i 2017. godine, kojim je refinanciran deset godina stari dug.
Što s viškom zaposlenih u Gradu i gradskim poduzećima
Jedan od problema s kojim će se suočiti novo vodstvo gradske administracije jest i broj zaposlenih u samom Gradu i gradskim poduzećima.
Općepoznato je da su se poslovi dobivali po stranačkim, rodbinskim i prijateljskim vezama, te je vjerojatno da značajan dio radnih mjesta u Gradu, a pogotovo u gradskim poduzećima, postoji, ne zato što je pojedino mjesto bilo potrebno, nego zato što je netko trebao posao.
U Gradu radi oko tri tisuće ljudi dok u gradskim poduzećima radi oko 11,5 tisuća ljudi. Prema dosadašnjim Tomaševićevim izjavama, čini se da nije sklon otpuštanjima, već preseljenjima ljudi na druge pozicije, no vrlo je upitno hoće li to biti provedivo.