Tomašević: 'Grad za sada neće dizati cijenu vrtića, a u novom sustavu odvoza otpada nema diskriminacije'

Grad Zagreb za sada ne planira povećati cijena vrtića, no ako se nastavi poskupljenje energenata i ta opcija će biti razmotrena, rekao je zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević na konferenciji za medije. „Zagreb je jedan od gradova s najnižim cijenama vrtića i tako će za sada ostati“, rekao je Tomašević.

Istaknuo je i da je Zagreb jedan od gradova koji ima socijalni cenzus zbog kojeg su cijene vrtića socijalno diferencirane prema mogućnostima roditelja. „Naša politika je da dječji vrtići budu što dostupniji svima“, rekao je.

O podzemnim spremnicima za otpad

Što se tiče zbrinjavanja otpada, Tomašević je odbacio primjedbe da je diskriminatorna odluka po kojoj građani izvan centra moraju sami platiti bokseve za spremnike otpada, a oni u centru ne, budući da će Grad tamo financirati podzemne spremnike.

“Podzemne spremnike u svojim središtima imaju i drugi europski gradovi poput Ljubljane”, rekao je Tomašević, istaknuvši i to da građani u centru grada plaćaju veću komunalnu naknadu, kao i spomeničku rentu. Referirajući se na cijenu jednog boksa koji košta oko 20.000 kuna, gradonačelnik je rekao da se ona dijeli na 35 stanova jer je toliki kapacitet jednog boksa.

Dodao je da bi bilo najbolje da građani svoje smeće ipak stave u za to predviđeni prostor u zgradi ili na privatnu parcelu. Nabava boksova za odlaganje komunalnog otpada koji će se nalaziti na javnoj površini odnosi se na slučajeve kada ne postoji smetlarnik, odnosno prostorija za odlaganje smeća unutar same zgrade.

Novi predmet Škola i zajednica

Tomašević je držao konferenciju za medije na predstavljanju uvođenja srednjoškolskog predmeta Škola i zajednica. Naime, od ove školske godine u 36 zagrebačkih srednjih škola predavat će se taj fakultativni predmet koji će, istaknuo je gradonačelnik. učenike učiti demokraciji te vjeruje da je zalog boljeg obrazovanja i društva.

ŠiZ učenike uči kako da budu aktivni i ravnopravni građani društva, rekao je Tomašević koji vjeruje da će taj predmet biti zalog ne samo boljeg obrazovanja i osposobljavanja učenika, nego i zalog za bolje društvo u Gradu Zagrebu.

“Prvi put se u Zagrebu uvodi ne samo program građanskog odgoja i obrazovanja u čak 36 srednjih škola, nego je to prvi puta da se u Zagrebu uvodi bilo kakav fakultativni predmet na inicijativu Grada i to na razini cijelog sustava, odnosno ponuđen je svim srednjim školama u Gradu”, rekao je.

Učenici sami biraju na što će se fokusirati

Program će biti uveden u najmanje 36 srednjih škola različitih profila (strukovne, medicinske, gimnazije), što je dvije trećine ukupnog broja srednjih škola u gradu, a prema trenutnim podacima slušat će ga 816 učenika 2. i 3. razreda. Predmet će se poučavati 70 sati tijekom školske godine, odnosno 2 sata tjedno, a edukaciju za njegovo izvođenje prošao je 91 nastavnik.

Predmet je problemski postavljen, i učenici na demokratski način sami biraju probleme na koje se žele fokusirati i onda uz pomoć nastavnika sami odlučuju kako će adresirati njihovo rješavanje, objasnio je. “Očekujem da neki od učenika pokucaju i na naša vrata i upozore nas na neke probleme i zahtijevaju da se oni riješe na način na koji oni misle da je najadekvatniji”, dodao je.

Nema ga nijedna druga škola u Hrvatskoj

Ravnatelj Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu Boris Jokić istaknuo je da je ŠiZ-a inovativan predmet, kakav nema ni jedna druga škola u Hrvatskoj. On, objasnio je, nema fiksni sadržaj i kreće od toga da se sami učenici kroz 11 tematskih cjelina odluče za pojavu ili problem koji ih brine.

“Učenike se od prvog dana prati koliko aktivno sudjeluju u raspravama, aktivnostima, koliko su odgovorni, samostalni, samoinicijativni, koliko dobro komuniciraju i surađuju, a na osnovu toga njihovi ih nastavnici prate i daju im određene ocjene”, rekao je Jokić.

Predmet ima jasan postupak i proces u kojem se mladi ljudi međusobno povezuju bez obzira na to što misle i kakva im je ideološka orijentacija i kroz to povezivanje djeluju na dobrobiti zajednice i to je nešto što bi hrvatskoj školi trebalo dati jednu novu volju, novi karakter, vjeruje Jokić.