Tomašević i Butković se složili: 'Zagrebu ne treba tramvajska pruga do aerodroma, to nije europski'

HŽ Infrastruktura (HŽI) i tvrtka Swietelsky potpisale su u utorak ugovor za radove na obnovi željezničke pruge na dionici Zapadni kolodvor-Glavni kolodvor Zagreb čija je vrijednost 200 milijuna kuna, a očekuje se da će radovi biti dovršeni početkom 2024. godine.

Ugovor su u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture potpisali predsjednik uprave HŽI-ja Ivan Kršić i direktor te prokurist Swietelskyja Davor Mavar i Zvonko Dundović.

Rok za izvođenje radova na 3,4 kilometra pruge je 18 mjeseci od uvođenja u radove. Izvođači najavljuju da će početi čim budu mogli, što bi značilo da će obnovljena dionica biti otvorena negdje početkom 2024. godine.

Vlakovi će juriti i do 120 kilometara na sat

Potpisivanju ugovora prisustvovali su potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković i zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević. Obojica su istaknuli sve aktivniju suradnju ministarstva i Grada Zagreba u dogovaranju prometnih projekata važnih za glavni grad.

Jedan od njih je obnova pruge od Zapadnog do Glavnog kolodvora što je Tomašević ocijenio jednom od najvažnijih željezničkih dionica za Zagreb, napomenuvši da je Zapadni kolodvor prvi željeznički kolodvor u Zagrebu, a njegova zgrada je zaštićeno povijesno dobro.

“Za građane i integrirani promet Zagreba jako je bitna željeznička infrastruktura i veće brzine vlakova koje će, kada dionica bude obnovljena, biti i do 120 kilometara na sat. S ministarstvom dogovaramo i druge prometne projekte – od nabave novih tramvaja do spajanje zračne luke s gradom, denivelacije pješačkih prijelaza preko pruga i druge, za što će pomoći sredstva iz NPOO-a”, rekao je Tomašević.

Dionicom dnevno prođe 210 vlakova

Ivan Kršić iz HŽI-ja rekao je da je dionica pruge Zapadni kolodvor Zagreb-Glavni kolodvor Zagreb vrlo bitna za HŽ jer njome dnevno prometuje oko 210 vlakova, od čega su 70-ak prigradski, a ostalo međunarodni, a tim poslom će se zaokružiti obnova pruge od Savskog Marofa do Zagreba. Na njoj se radovi izvode već oko dvije godine i očekuje se da će krajem godine biti dovršeni, kao i dio pruge od Zaprešića do Zaboka.

“Osim same pruge na toj dionici rekonstruiraju se i svi mostovi, vijadukti, pristupne ceste i ostalo. Počinju radovi i na dionici Hrvatski Leskovac-Karlovac, čime počinju radovi na nizinskoj pruzi do Rijeke”, rekao je Kršić.

Dodao je da HŽI trenutno ima otvorenih projekata vrijednih 1,5 milijardi eura, kao i da dugo godina surađuje s tvrtkom Swietelsky koja se dokazala kao dobar partner.

Radovi na jednom, promet na drugom kolosijeku

Direktor te tvrtke Davor Mavar je kazao da je ona u Hrvatskoj prisutna 20-ak godina.

“Pratimo sva nova tehnološka dostignuća u obnovi željeznice, imamo više stotina strojeva i oko tisuću vagona koji prate radove, a u svemu je važno da kada radimo, radimo na jednom kolosijeku, dok je drugi otvoren za promet, što će biti i na ovoj dionici”, poručio je Mavar.

Ministar Butković svima je čestitao, ustvrdivši da je zagrebački pružni zahvat dio velike obnove željeznica na čemu je trenutno fokus infrastrukturnih investicija, za što će se sredstva osigurati iz EU-ovih kohezijskih fondova i NPOO-a. Ministarstvo je, kako je rekao, s Gradom Zagrebom surađivalo i na radovima na remetinečkom rotoru. Najavio je da je do kraja godine moguć i ugovor sa sredstvima iz NPOO-a za nabavu novih 20 tramvaja.

Ništa od tramvajske linije do zagrebačkog aerodroma

Inače, Butković i Tomašević izjavili su u utorak da se razmatra i opcija uvođenja brzog vlaka od zagrebačke zračne luke do grada, za što bi kroz dvije godine trebala biti kompletirana dokumentacija. “Procedura za to će potrajati, jer ćemo za to tražiti i europsko financiranje, za što uvijek treba vremena, a za sada je teško reći koliko će iznositi ta investicija”, rekao je Butković.

Butković i Tomašević su najavili da danas imaju sastanak o aktualnim temama i projektima, pri čemu je Butković naglasio kako “nisu više važne prošle priče o povezanosti zračne luke i grada” te da je, iako se prije spominjala i tramvajska veza, on uvijek bio za to da to bude brzi vlak.

Ministar i zagrebački gradonačelnik su to objasnili time što i u drugim velikim europskim gradovima od zračne luke do centra gradova imaju brze linije vlakovima. To bi se, po Butkoviću, riješilo zapravo spojem na željezničku prugu Zagreb-Sisak i u radovima bi sudjelovala HŽ Infrastruktura. Tomašević je također kazao da tramvaj ne bi bio adekvatno rješenje te da o vlaku postoji konsenzus i s gradom Velika Gorica o čemu je i razgovarao s vodstvom toga grada.