Tonino Picula upravo se vratio iz Ukrajine. Za Telegram opisuje kakva je atmosfera tamo
S EU zastupnikom smo razgovarali o svakodnevici Ukrajinaca, ambicijama Moskve i treba li Europa strahovati od prekida isporuke plina
Dok se Tonino Picula javljao u vijesti s trga u Kijevu, kraj obližnjeg spomenika okupilo se dvadesetak ljudi. S rukama na srcu, održali su mini koncert domoljubih pjesama i mirno se razišli. Ova epizoda iz glavnog grada Ukrajine bila je neobičan podsjetnik na situaciju u kojoj se ta zemlja trenutno nalazi: u strahu od ruske invazije, ali život ipak teče dalje.
Ukrajina je već nekoliko tjedana u fokusu svjetske javnosti. Rusija je u blizini ukrajinske granice nagomilala vojsku. To je potaknulo nagađanja da planira ofenzivu, što iz Moskve oštro poriču. Rasplet krize u ukrajinsko-ruskim odnosima, u čije su rješavanje uključene Sjedinjene Američke Države, Europska unija i NATO, i dalje je neizvjestan.
Tenzije oko Ukrajine
Ruski predsjednik Vladimir Putin traži goleme ustupke zapada, među ostalim da se NATO neće širiti dalje na istok i jamstvo da Ukrajina neće postati članica. SAD i EU pripremaju sankcije, američki predsjednik Joe Biden šalje dodatnih dvije tisuće vojnika u Europu, dok se istovremeno nastavljaju pokušaji da se kriza riješi političkim dogovorom.
U takvim okolnostima u Ukrajini je ovoga tjedna boravila skupina zastupnika Europskog parlamenta, među njima i Tonino Picula. Članovi vanjskopolitičkog odbora i pododbora za obranu i sigurnost boravili su od nedjelje do srijede u Kijevu, Zaporožju i Mariupolju, lučkom gradu udaljenom svega dvadesetak kilometara od oblasti koje su prije osam godina zauzeli proruski separatisti. Situacija je, očito, napeta. Ali život, kako smo rekli, teče normalno.
Važna izvozna luka
„Nema demonstracije vojne opreme po ulicama. Postoje, naravno, kontrolne točke, recimo, kada dolazite u Donjecku oblast gdje je Mariupolj vojnici vas zaustavljaju i pitaju dokumente, ali to je sve očekivano i ne stvara osjećaj zebnje“, kaže Picula, s kojim smo razgovarali po njegovom povratku iz Ukrajine gdje se parlamentarno izaslanstvo sastalo s nizom ukrajinskih dužnosnika, među njima premijerom Šmihalom i predsjednikom parlamenta Štefančukom.
No, jedan dan proveli su i u Mariupolju, gradu koji je nekada bio živahna luka za izvoz ugljena, ali se, nakon izbijanja sukoba 2014., morao preorjentirati pa sada izvoze žito, osobito u Kinu, i čelik. U razgovoru sa šefom lučke uprave doznali su kako luka sada funkcionira: „Demonstrirali su nam kako se nadgleda ulazak brodova preko Kerčkog tjesnaca iznad kojeg su Rusi napravili most koji povezuje direktno Krim s Rusijom“.
‘Nema drame ni panike’
Na aerodromu, na koji civilni avioni više ne smiju slijetati jer je preblizu crte razdvajanja, pukovnik ukrajinske vojske brifirao je eurozastupnike o stanju na terenu, kako se poštuje i krši dogovor o primirju i slično. Ali ni u jednom trenutku, ni u Kijevu niti u Mariupolju, nije se osjetila ona dramatična atmosfera koja se zadnjih tjedana iščitava iz medijskih izvješća.
„Možda će zvučati pomalo paradoksalno, ali dok se oko Ukrajine stvara drama, građani, kao i državno vodstvo nisu skloni dramatiziranju. Zabrinuti jesu, ali ne ostavljaju dojam da su u nekoj panici. Ljudi koji su boravili tamo u kolovozu prošle godine, kažu da atmosfera nije bitno drugačija nego onda“, kaže Picula. Uostalom, i ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski nedavno je apelirao na zapad da se ne stvara panika zbog napetosti s Rusijom.
Povlačenje investitora
Državni dužnosnici sasvim sigurno ne žele pojačavati dojam o izvanrednom stanju. Situacija, što se tiče svakodnevice, zasad je uobičajena – „nema navale na banke, ne stvaraju se obilne zalihe kućnih potrepština“, prepričava Picula. Panika je ekonomski opasna.
„Samo od listopada prošle godine investitori su iz Ukrajine povukli oko 12 milijardi dolara. Nije im sada do daljnjeg odljeva kapitala iz zemlje“, pojašnjava hrvatski eurozastupnik. No, to ne znači da nisu svjesni rizika ili da ga potcjenjuju. „Ukrajinski dužnosnici“, napominje Picula, „imaju vrlo precizne podatke s kakvom se potencijalnom silom suočavaju. To sigurno nisu ljudi koji zabijaju glavu u pijesak“.
Mogući raspleti krize
Kakvi su uopće mogući scenariji daljnjeg razvoja događaja u i oko Ukrajine? Ukrajinski premijer je, kaže nam Picula, u razgovoru s eurozastupnicima „odbacio kao tlapnje“ tvrdnje da će ukrajinske snage uskoro napasti Donjecku i Lugansku oblast, koje nisu pod kontrolom vlade u Kijevu.
„Ukrajina se priprema za obranu, ali nema agresivne namjere čak niti prema vlastitom teritoriju jer u ovom trenutku je izrazita asimetričnost, pogotovo vojna, na strani Rusije. Oni se pripremaju, ali zagovaraju mirno rješenje. Zato se sada i aktivirao Normandijski format, koji je i lansiran s ciljem da se razgovorima Francuske, Njemačke, Rusije i Ukrajine dogovori postupna normalizacija“, kaže Picula.
Jedan od bitnih elemenata tog formata je provedba sporazuma iz Minska, potpisanog prije nekoliko godina da bi se okončao sukob na istoku Ukrajine. No, Picula procjenjuje da bi ukrajinske vlasti „radije razgovarale o reviziji Minska“ jer zbog unutarnjepolitičkih razloga neke su im točke teško ispunjive.
Što ustvari Putin želi?
Što se tiče ambicija Rusije, eurozastupnik smatra da su one „i dalje nejasne“. „Mislim da Rusija ne želi ukrajinski teritorij nego da Vladimir Putin koristi konflikt s Ukrajinom kao medij da isposluje nešto trajnije i važnije za Rusiju. On očito želi sudjelovati u kreiranju novog geopolitičkog ambijenta u kojem će Rusija predstavljati jednog od tek nekoliko globalno važnih igrača“, procjenjuje Picula.
Za to mu je, nastavlja nekadašnji hrvatski ministar vanjskih poslova, potreban novi deal s Washingtonom. „Putin koristi ovu krizu i bilda svoju moć, prije svega vojnu, kako bi dobio političke ustupke“, kaže Picula.
Ruski predsjednik za pregovaračkim stolom želi Bidena, a ne čelnike Europske unije jer EU „ne doživljava kao geopolitičkog takmaca“. EU je doista, pogotovo na početku krize, bila sasvim marginalizirana.
Slaba Europska unija
U Ženevi su se prije nekoliko tjedana sastali američki i ruski diplomati, bez EU predstavnika mada se kriza događa u europskom dvorištu, a Putinovi zahtjevi itekako tiču europske sigurnosne arhitekture.
Diplomatski izvori nastojali su umanjiti značaj te činjenice. No, prije osam godina, kada se u Ženevi pregovaralo nakon aneksije Krima, za stolom je bila i tadašnja visoka predstavnica EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Catherine Ashton.
Putin računa, smatra Picula, „da je EU ovoga trenutka dovoljno razjedinjena i slaba da se ne može adekvatno suprotstaviti politički ambicijama Moskve“. Uostalom, u jeku napetosti Rusije i zapada, u Moskvi je prije nekoliko dana boravio mađarski premijer Viktor Orban koji je s Putinom, otkako je na vlasti, izgradio prijateljske odnose.
Kineska podrška Putinu
No, Picula zastupa tezu – koja se pojavljuje i u uglednim europskim i svjetskim medijima, a o čemu je nedavno pisao i Telegram – da je ruski predsjednik svojim potezima polučio učinak suprotan priželjkivanom. „Ispalo je da je Putin, i ne htijući, ovim pritiskom obnovio koheziju i Europske unije i NATO-a, a Bidenu dao priliku da nakon debakla u Afganistanu ponovno impostira sebe kao odlučnog lidera“, prosuđuje Picula.
Netom prije našeg razgovora, svjetske su agencije objavila da je Kina podržala Rusiju u njezinom protivljenju da se NATO širi dalje na istok. No, NATO neće nikada pristati da Kina i Rusija određuju njegov strateški razvoj, podsjeća eurozastupnik, jer bi to značilo odustati od prava suverenih država na vlastito odlučivanje: „To znaju i Xi Jinping i Putin“.
Daleko su i NATO i EU
Ukrajinska NATO priča je, međutim, na „vrlo dugom štapu“, kao uostalom i članstvo u Europskoj uniji, ističe Picula. Prema nedavnim istraživanjima javnog mnijenja, podrška i jednoj i drugoj organizaciji je vrlo visoka – 67 posto Ukrajinaca podupire ulazak u EU, a 59,3 posto članstvo u NATO-u, napominje Picula. Ali Ukrajina tek treba ispuniti cijeli niz preduvjeta, čega su svjesni i u Kijevu, dok istovremeno u EU uopće ne postoji politički apetit za proširenje.
„U EU ovoga trenutka ne uspijevaju korak naprijed otići ni oni koji su napravili ne sve, nego i više od onoga što se od njih zahtjeva. Sjeverna Makedonija koja je promijenila ime, nije počela niti pregovore. Ukrajina sigurno nije u prvoj kategoriji kandidata“, kaže eurozastupnik.
Što će biti s isporukom plina?
U trenutku kada cijene energenata izazivaju zabrinutost u cijeloj Europi, a računi za plin u Zagrebu i okolici šokiraju poduzetnike i ustanove – hrvatski građani su, barem zasad, zaštićeni od divljanja cijena – logično je zapitati se što ako Rusija ‘zavrne špinu’ i prekine isporuku plina europskim državama. Energija se odavno koristi u geopolitičkim odmjeravanjima, svjestan je, naravno, Picula, ali ipak rezerviran prema mogućnosti da Moskva povuče takav potez.
„Pitanje hoće li Rusi zatvoriti plinsku pipu za Europu, jednako povlači pitanje od čega će Rusi živjeti. Nitko od nas nema doma rusku peglu ili rusku perilicu, ne vozimo ruski auto, niti ljetujemo u Rusiji. Rusija svoj državni proračun puni prvenstveno izvozom fosilnih goriva. Ukoliko bi prestali izvoziti u Europu, pitanje je odakle bi sticali sredstva. Barem za onih 60 milijardi dolara, koliko godišnje troše za jedan od svojih glavnih atributa državne moći, a to je vojska“, zaključuje Picula.