Traje rasprava o opozivu Donalda Trumpa. Evo kako je do toga došlo

Iako su demokrati odlučni u namjeri da ga opozovu, vjerojatno je da će Trump mandat odraditi do kraja

AFP presents a retrospective photo package of 60 pictures marking the 4-year presidency of President Trump.

US President Donald Trump listens during a phone conversation with Mexico's President Enrique Pena Nieto on trade in the Oval Office of the White House in Washington, DC on August 27, 2018. - President Donald Trump said Monday the US had reached a "really good deal" with Mexico and talks with Canada would begin shortly on a new regional free trade pact."It's a big day for trade. It's a really good deal for both countries," Trump said."Canada, we will start negotiations shortly. I'll be calling their prime minister very soon," Trump said.US and Mexican negotiators have been working for weeks to iron out differences in order to revise the nearly 25-year old North American Free Trade Agreement, while Canada was waiting to rejoin the negotiations. (Photo by MANDEL NGAN / AFP)
FOTO: AFP

Donji dom američkog parlamenta, Zastupnički dom, započeo je raspravu o drugom pokušaju opoziva predsjednika Donalda Trumpa, nakon što su njegovi pristaše prije tjedan dana upali u Kapitol. Analitičari se slažu kako je vjerojatno da će opoziv danas biti izglasan, ali i da su šanse vrlo male za to da opoziv prođe u gornjem domu, Senatu, što znači da će Trump mandat ipak odraditi do kraja. Pripremili smo pregled događaja koji su doveli do drugog pokušaja opoziva Donalda Trumpa u manje od godinu dana.

1. Trump je već bio suočen s opozivom

Ovo nije prvi put da se ozbiljno radi na Trumpovom opozivu. Sličan pokušaj predsjednik na odlasku preživio je početkom prošle godine, kada je optužen za zloupotrebu ovlasti i ometanje rada Kongresa. Optužba je tada prošla u Zastupničkom domu američkog Kongresa, gdje je većina glasala za opoziv, ali slučaj je zapeo u Senatu, gdje je Trump vrlo tijesnom većinom oslobođen optužbi. Doduše, posve očekivano s obzirom na republikansku većinu u tom domu.

2. Nove optužbe nakon napada pristaša na Kongres

Svijet su zgrozile snimke upada živopisnih Trumpovih pristaša u zgradu američkog Kongresa 6. siječnja za vrijeme sjednice na kojoj je potvrđena pobjeda demokrata Joea Bidena. Događaj koji je na početku djelovao kako cirkus postao je vrlo ozbiljan kada su pale prve žrtve. Nakon što su napadači rastjerani, vlasti su objavile da je poginulo petero ljudi, uključujući jednog policajaca.

Kada su razmjeri opasnosti postali jasni, demokrati i njima sklon dio javnosti posvetili su se preispitivanju Trumpove uloge u tim događajima. Demokrati su optužili Trumpa da je pokrenuo nemire, odnosno da je govorima i ispadima na društvenim mrežama pokrenuo tisuće pobornika da marširaju do Kapitola. Za optužbom su slijedili konkretni pravni potezi: u ponedjeljak 11. siječnja demokrati su u Kongresu iznijeli prijedlog rezolucije kojim su zatražili Trumpov opoziv zbog poticanja na pobunu.

Cilj im je bio maknuti ga s dužnosti prije inauguracije izabranog predsjednika Bidena 20. siječnja. Takav opoziv Trumpu bi onemogućio da se za predsjednika SAD-a ponovo kandidira na izborima 2024. godine, što je prema mnogim analitičarima njegova namjera.

3. Zastupnički dom pozvao potpredsjednika da smjeni Trumpa

Rasprava o opozivu američkog predsjednika počela je jučer navečer po hrvatskom vremenu, odnosno poslijepodne po vremenu američke istočne obale. Ubrzo je izglasana rezolucija kojom se potpredsjednika Mikea Pencea pozvalo da započne proces uklanjanja s vlasti predsjednika Donalda Trumpa, oslanjajući se pritom na 25. amandman Ustava SAD-a. To podrazumijeva da bi Pence i većina Trumpove administracije morali proglasiti Trumpa nesposobnim za obavljanje dužnosti.

Iako je zbog događaja 6. siječnja došlo do udaljavanja potpredsjednika i Trumpa, Pence je i prije rezolucije odbio takav potez, napisavši u pismu predsjednici Zastupničkog doma Nancy Pelosi kako ne vjeruje „da je taj pravac akcije u najboljem interesu naše nacije i u skladu s našim Ustavom“. Mogućnost opoziva predsjednika na takav način nazvao je „strašnim presedanom“, a demokrate je pozvao da izbjegnu akcije “koje će dalje potaknuti podjele i strasti u ovom trenutku”. Naravno, ovima primirje ne pada ni na kraj pameti.

4. Glasanje o opozivu

Demokrati nisu prihvatili Penceov savjet, nego su napad na Trumpa odveli u iduću fazu: glasanje o opozivu, o čemu je rasprava počela danas iza 15 sati po hrvatskom vremenu. Donji dom parlamenta prvo će glasati o pravilima rasprave koja će uslijediti. Ako ona budu odobrena, što se očekuje, kasnije tijekom dana će se glasati o članku opoziva kojim se Trumpa optužuje da je prošli tjedan svojim govorom potaknuo nemire na Kapitolu.

Ako Zastupnički dom izglasa opoziv, a vjerojatno hoće, to će glasanje pokrenuti suđenje u Senatu. Kao što smo spomenuli, isto se dogodilo početkom prošle godine. Kao i tada, Senat je još uvijek pod kontrolom republikanske većine, iako će je izgubiti nakon nedavnih izbora u saveznoj državi Georgiji.

Senat s republikanskom većinom je na pauzi do 19. siječnja, što je dan prije inauguracije izabranog predsjednika Joea Bidena, pa nije jasno ni to ima li uopće dovoljno vremena za izbacivanje Trumpa iz ureda. Za opoziv su potrebne ruke dviju trećina zastupnika u gornjem domu, što znači da bi se najmanje 17 republikanaca tada trebalo usprotiviti predsjedniku. Dakle, opoziv Donalda Trumpa nije izvjestan, ali prilično je sigurno da će Trump danas postati prvi američki predsjednik koji je dva puta opozvan u Zastupničkom domu Kongresa.