Traju pretresi kuća, izlaze detalji. Dvojica top osumnjičenih bili su prvi susjedi, treći pokušava izvući milijune od Zagreba
Petero ljudi uhićeno je u današnjoj velikoj akciji USKOK-a
Petero ljudi uhićeno je u današnjoj velikoj akciji USKOK-a i policije zbog sumnje u malverzacije s prodajom plina na štetu INA-e. U tijeku je pretres kuće osumnjičenih. Prema neslužbenim informacijama, direktor u INA-i Damir Škugor tvrtki OMS upravljanje, čiji su suvlasnici Šugorov prijatelj, donedavni prvi susjed i čelnik HOK-a Josip Šurjak te poduzetnik Goran Husić, sredio je da od INA-e kupuju plin za cijenu puno nižu od tržišne, a zatim su ga višestruko skuplje preprodavali stranim kompanijama.
Istražitelji vjeruju, piše Jutarnji, da su osumnjičeni iskoristili globalnu krizu i stalni rast cijena plina na svjetskim tržištima za zaradu te da su poslovanjem INA-u oštetili za više stotina milijuna kuna tijekom protekle dvije godine. U svemu je navodno sudjelovala i Marija Ratkić, predsjednica uprave tvrtke Plinara istočne Slavonije, u čijem je Nadzornom odboru Škugor.
Sumnja se da su sve malverzacije bile isplanirane i dogovorene, a da je upravo Škugor imao glavnu ulogu, kao direktor Sektora trgovine prirodnim plinom u INA-i. S tvrtkom Šurjaka i Husića navodno je zaključivao ugovore za prodaju plina koji su bili jako nepovoljni za INA-u. Kompanija OMS upravljanje, koja je osnovana 2019. nije imala prihoda u 2020. godini, da bi lani prijavila prihode od oko 220 milijuna kuna.
Navodno podijelili zaradu
Navodno se sumnja da Škugor za ugovaranje takvih poslova na korist svog prijatelja i donedavnog prvog susjeda Šurjaka te njegovog poslovnog partnera Husića nije dobio mito nego da su podijelili zaradu od preprodaje plina, navodi Jutarnji.
Prema neslužbenim informacijama sto milijuna kuna završilo je na računu Škugorov oca, koji je navodno također uhićen. Upravo se zbog višemilijunskog iznosa na računu umirovljenika upalila lampica Poreznoj upravi koja je prijavila sve nadležnim institucijama i time pokrenula istragu. Navodno je 20 milijuna od tog iznosa pokušao oprati kupnjom niza nekretnina.
Tko su osumnjičeni?
Direktor Službe trgovine prirodnim plinom INA-e, Damir Škugor, diplomirao je 2002. godine na Rudarsko-geološkom-naftnom fakultetu u Zagrebu te nosi titulu diplomiranog inženjera naftnog rudarstva. U INA-i je počeo raditi u djelatnosti Istraživanja i proizvodnje nafte i plina, a o tvrtki je obavljao i rukovodeće pozicije – bio je glavni direktor INAgipa, direktor Sektora komercijalnih poslova, a od srpnja 2016. je na trenutnoj poziciji.
Josip Šurjak osim tvrtke povezane s današnjom akcijom policije ima i odvjetnički ured, a za šefa Hrvatske odvjetničke komore prvi put je izabran u srpnju 2018. Za drugi mandat izabran je prošle godine. Diplomirao je 1994. na Pravnom fakultetu u Zagrebu, a u imenik odvjetnika HOK-a upisan je 1. siječnja 1998. sa sjedištem ureda u Zagrebu. Šurjak je bio predsjednik Odvjetničkog zbora Zagreb od 2015. do 2018. godine te član Upravnog odbora HOK-a i Izvršnog odbora HOK-a.
Goran Husić, suvlasnik tvrtke sa Šurjakom, prije desetak godina bio je direktor hrvatske MMA lige, a o njemu se pisalo i prije dvije godine zbog pravnih problema s Gradom Zagrebom oko isplate naknade za zemljište na kojemu se nalazi okretište tramvaja u Prečkom.
Tražio naknadu od Zagreba
U listopadu 2019. članovi obitelji Maršanić ogradili su tramvajsku prugu na Prečkom i blokirali promet u znak prosvjeda zbog postupanja Grada. Tvrdili su da se pruga nalazi na njihovoj zemlji, koja im je navodno uzeta u Jugoslaviji za izgradnju ceste. Ta cesta nikada nije izgrađena pa obitelj od 1997. traži povrat zemljišta, no Grad Zagreb ih je, kako su tada rekli, ignorirao i 2000. izgradio tramvajsko okretište.
Husić je godinama zastupao tu obitelj tijekom pravnih prepirki s Gradom, a nakon što je Ministarstvo pravosuđa 2019. pravomoćnim rješenjem odredilo da Zagreb Maršanićima mora vratiti zemljište, bio je opunomoćenik obitelji u pregovorima oko isplate naknada.
Zagrebačka vlast, tada predvođena Milanom Bandićem, navodno je 2019. ponudila Maršanićima 79 eura po kvadratu za 1425 četvornih metara zemljišta, što su iz obitelji odbili. Husić je tada tvrdio da je Grad cijenu temeljio na procjeni iz listopada 1996. Obitelj Maršanić i Husić tada nisu htjeli reći koliko traže od Zagreba, a tvrdili su da su im iz Grada i prijetili.
Zagreb ga optužio za ucjenu
Kasnije je, kako piše Jutarnji list, Husić otkupio to zemljište od prijatelja koje je predstavljao, za 399.000 eura, što je 280 eura po kvadratu. Od Zagreba je pak navodno tražio 426 eura po kvadratu i više od milijun kuna najamnine za korištenje zemljišta, što su iz Grada ocijenili ucjenom poručivši da nikada ne mogu pristati na to.
Iz Zagreba su tvrdili da je cijena koju Husić traži šest puta veća od iznosa isplaćenog drugima u sličnim situacijama i 1,5 puta veća od onoga što je Husić navodno platio Maršanićima. Gradske vlasti su tada od Visokog procjeniteljskog povjerenstva zatražili procjenu da se utvrdi točna cijena zemljišta. Tvrdili su da je na sastanku sa ZET-om u veljači 2020. godine Husić prijetio “unaprijed plaćenim medijskim aktivnostima” ako mu ne isplate traženo te da je tvrdio da priprema “izrazito neugodno iznenađenje”.
Husić je visoku cijenu pravdao tvrdnjom da ima internu dokumentaciju grada iz 2011. koja demantira njihove ranije tvrdnje da je zemljište bilo zelena površina, a ne građevinsko. Tada je poručio da neće odustati od naplate najma, a odbacio je i navode da se bavi “spekulantskim poslom”. “Bio sam jedini realni kupac, jer nitko drugi ne bi uzeo zemljište s obzirom na problematiku koju vuče sa sobom”, kazao je tada. Cijela priča, koliko je poznato još uvijek nije završila.