Trgovci poskupljenja uporno pravdaju divljanjem proizvođačkih cijena. Provjerili smo, u godinu dana skočile su samo 0,6 posto
Trgovci krivce za poskupljenja najčešće traže u proizvođačima. No, imaju li pravo?
Svako poskupljenje prehrambenih proizvoda u protekle dvije godine trgovci su opravdavali time da su ih dobavljači samo izvijestili o novim cijenama te da su proizvođačke cijene u prerađivačkoj industriji hrane eksplodirale. No, proizvođačke cijene prehrambenih proizvoda, barem prema podacima iz službene statistike, rasle su znatno sporije od cijena u maloprodaji. U međuvremenu je država za pojedine prehrambene proizvode snižavala stope PDV-a.
Novi podaci Državnog zavoda za statistiku kažu da je prosječna proizvođačka cijena u prehrambenoj industriji u veljači ove godine bila tek 0,6 posto veća nego lani u istom mjesecu, što bi značilo da se cijene prehrambenih proizvoda u godinu dana nisu trebale ni mijenjati. U godinu dana prije toga rast proizvođačkih cijena bio je 13,9 posto. Riječ je o cijenama po kojima proizvođač prodaje svoje proizvode na domaćem tržištu.
Proizvođačke cijene rasle 21,5, hrana skuplja 43,9 posto
Kako su se kretale proizvođačke cijene u prehrambenoj industriji i cijene koje su u trgovinama plaćali potrošači dobro pokazuje usporedba u duljem periodu, odnosno usporedba sadašnjih cijena s onima iz 2015. godinom. Indeks tih cijena odnosno njihovo kretanje DZS nudi i za cijene u industriji i za cijene u maloprodaji.
Cijela prehrambena industrija u razdoblju od 2015. godine povećala je proizvođačke cijene za 21,5 posto. U istom razdoblju cijene hrane u prosjeku su porasle 43,9 posto. U taj prosječni rast cijena hrane uračunato je i poskupljenje poljoprivrednih proizvoda koji nisu prošli preradu, poput svježeg mesa, voća ili povrća, pa ta usporedba možda i nije najbolja.
Cijene u trgovinama rasle i po četiri puta većoj stopi
DZS nema posebnu statistiku za ukupne maloprodajne cijene hrane koje je proizvela prehrambena industrija pa je najbolji pokazatelj kako su se kretale proizvođačke i konačne cijene koje su plaćali građani, usporedba po pojedinim sektorima.
I ta usporedba pokazuje još veću razliku između brzine kojom su rasle cijene hrane u trgovinama i rasta proizvođačkih cijena. Stopa poskupljenja u maloprodaji bila je ponekad i četiri puta veća od povećanja proizvođačkih cijena.
I u pekarskoj industriji ogromna razlika u cijenama
Tako su proizvođačke cijene mlinarskih proizvoda porasle 14,8 posto, a cijene pekarskih proizvoda i brašna 27,6 posto. U isto vrijeme u maloprodaji su cijene kruha povećane 65,6 posto, a ostalih pekarskih proizvoda 50 posto.
Proizvođačke cijene u industriji mlijeka i sira sada su u prosjeku veće za 26,3 posto, a jogurt je u dućanima skuplji za 44, 7 posto, dok su sir i skuta poskupjeli za 27 posto. Ostali mliječni proizvodi skuplji su za 40 posto. Dakle, jedino maloprodajne cijene sira pratile su rast proizvođačkih cijena u mljekarskoj industriji dok su sva ostala poskupljenja bila znatno veća.
Stopa maloprodajne cijene ulja čak četiri puta veća
Industrija prerade i konzerviranja mesa povećala je svoje cijene za 17,4 posto, a na policama su proizvodi poput suhog usoljenog i dimljenog mesa koštali 46,6 posto više nego 2015. godine. Ostale mesne prerađevine poskupjele su 49,7 posto. Dakle, stopa po kojoj je povećana prerađivačka cijena tri puta je manja od one po kojoj su cijene rasle u maloprodaji.
Od tvornice do dućana još je više porasla cijena smrznute i konzervirane ribe, račića i školjki. Proizvođačka je cijena povećana za 17,4 posto, a potrošačka je cijena porasla za više od 60 posto.
Prvi vjesnik inflacije krajem 2021. godine bilo je poskupljenje ulja i masti. Ti su proizvodi trenutno u prodavaonicama u prosjeku skuplji 41,2 posto nego u 2015. godini, dok je proizvođačka cijena povećana za 9,7 posto. To znači da je stopa povećanja maloprodajne cijene čak četiri puta veća od stope po kojoj je rasla proizvođačka cijena u industriji ulja i masti. Dakle, konačno je poskupljenje, s obzirom na to da su se porezi, kad je hrana u pitanju samo smanjivali, nastalo u troškovima koji su uslijedili nakon proizvodnje, bilo da je riječ o distribuciji ili trgovačkoj marži.