Hrvatska je, nažalost, svoj gospodarski put odavno izabrala. Teško da će ga ikakav plan ili strategija promijeniti
Prerađivačka industrija je prije 20 godina bila jača od graditeljstva, smještaja i ugostiteljstva i financijskih usluga zajedno. Danas je situacija puno drugačija
Stručna javnost i ministri u Vladi Andreja Plenkovića složni su oko toga da je za Hrvatsku uspjeh to što je lani imala jednu od najvećih stopa rasta BDP-a u Europskoj uniji, ali i da bi bilo bolje da je struktura njezina gospodarstva drukčija. Rast temeljen na potrošnji, graditeljstvu i uslugama, prije svega turističkim, nikada neće biti tako stabilan kao rast temeljen na solidnoj industriji, a time i na robnom izvozu.
Upravo u tom segmentu, koji je jamac dugoročnog rasta, Hrvatska bilježi minuse. Slabljenje utjecaja industrije na ukupno gospodarstvo toliko je ustrajno zadnjih 25 godina da će taj trend teško preokrenuti novi Plan za industriju koji je ovih dana izašao iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
Pad prerađivačke industrije
Još 2000. godine udio prerađivačke industrije u hrvatskom BDP-u bio je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, 16,7 posto. Do kraja 2022. godine spustio se za gotovo trećinu na 11,7 posto. U 2000. godini udio prerađivačke industrije bio je veći od zajedničkog udjela građevinarstva, smještaja i ugostiteljstva i financijskih djelatnosti.
Pet godina kasnije, 2005., te tri djelatnosti izjednačile su se svojim ukupnom udjelom u BDP-u s udjelom koji je imala prerađivačka industrija. Do toga je došlo jer je udio industrije padao, a udjeli ove tri grane su rasli.
Već u 2022. godini te su tri djelatnosti s ukupnim udjelom u BDP-u za dva i pol postotna poena “prešišale” prerađivačku industriju. Njihov je zajednički udio sada za petinu veći od udjela prerađivačke industrije.
Crna sudbina prehrambene industrije
Najviše je u tom razdoblju, od 2000. do 2022. godine, porastao udio smještaja i usluživanja i priprema hrane, s 2,9 posto na 5,4 posto. Rast je to udjela od 86 posto.
Istu je sudbinu, kao i cijela industrija, doživjela najvažnija i najsnažnija grana prerađivačke industrije, prehrambena industrija. S udjelom od 2,6 posto u BDP-u u 2000. godini pala je ispod 1,9 posto.
Još je gore stradala poljoprivreda i šumarstvo, njezin je udio pao s 5 na 3,2 posto. Djelatnost smještaja i pripreme i usluživanja hrane sada ima veći udio u BDP-u nego poljoprivreda i šumarstvo i prehrambena proizvodnja zajedno.
BDV najsporije rastao u industriji
Paralelno s time povećavao se hrvatski uvoz hrane i poljoprivrednih proizvoda. Još plastičnije ta kretanja pokazuje bruto dodana vrijednost (BDV), što je BDP bez poreza, a s uključenim subvencijama.
Ta je bruto dodana vrijednost u Hrvatskoj od 1995. do 2022. godine porasla 4,4 puta, s gotovo 13 na 57 milijarda eura. No, ona je u prerađivačkoj industriji rasla tek 2,76 puta sa 2,88 milijardi eura na 7,98 milijardi eura.
Bruto dodana vrijednost prerađivačke industrije nekada je činila više od 22 posto ukupno bruto dodane vrijednosti u hrvatskom gospodarstvu, a sada je pala na ispod 14 posto.
Odavno izabran gospodarski put
S druge strane, bruto dodana vrijednost u graditeljstvu od kraja rata do 2022. godine porasla je otprilike za isti postotak kao i BDV cijelog gospodarstva. U onom dijelu usluga koje nude smještaj i usluživanje i pripremu hrane i pića bruto dodana vrijednost porasla je čak deset puta.
Nakon završetka rata djelatnost smještaja i ugostiteljstva imala je nisku bazu i snažan rast nije začuđujući. No, ako se promatra posljednjih deset godina, ili osam godina mandata sadašnje Vlade, graditeljstvo i usluge smještaja i pripreme hrane su djelatnosti u kojima je bruto dodana vrijednost najviše rasla. U smještaju i ugostiteljstvu čak dvostruko. Za to vrijeme ona je u prerađivačkoj industriji porasla za 38,7 posto.
Hrvatska je, dakle, svoj put odavno izbrala i teško da će ga bilo kakav plan ili strategija promijeniti.