Trgovinski sporazum između EU-a i Južne Amerike, dogovaran 20 godina, zapeo je zbog Amazonije. Što se događa?
Otpor trgovinskom sporazumu EU-a i zemalja Južne Amerike traje mjesecima, a sporna su pitanja okoliša i poljoprivrede
O trgovinskom sporazumu između Europske unije i Mercosura, skupine zemalja koju čine Argentina, Brazil, Paragvaj i Urugvaj, pregovaralo se 20 godina, a sada je njegova sudbina upitna zbog požara koji haraju Amazonom i nedostatne reakcije brazilskih vlasti na katastrofu koja prijeti amazonskoj prašumi. No, sporazum, koji tek treba biti ratificiran, izazvao je i podjele među članicama EU-a koje se očito ne slažu treba li blokirati stvaranje jedne od najvećih zona slobodne trgovine kako bi se prisililo brazilskog predsjednika Jaira Bolsonara da učini više za zaštitu okoliša.
Otpor predvodi Francuska, uz podršku Irske. Francuski predsjednik Emmanuel Macron i irski premijer Leo Varadkar zaprijetili su da će odustati od ratifikacije sporazuma – bez koje dokument ne može stupiti na snagu – ako Bolsonaro ne poduzme ozbiljne korake kako bi se zaustavili požari i krčenje prašume. U međuvremenu im se pridružio i Luksemburg.
Kritike na račun trgovinskog deala s Mercosurom, pogotovo u Francuskoj, nisu međutim od jučer. Macron je u više navrata upozoravao da će Francuska blokirati sporazum, ako Bolsonaro – kao što je govorio u predizbornoj kampanji, a kasnije od tog obećanja odustao – povuče Brazil iz Pariškog sporazuma o klimi. I krajem lipnja, dan prije nego što je Bruxelles objavio da je sa zemljama Mercosura postignut dogovor o sveobuhvatnom trgovinskom sporazumu, Macron je ponovio svoje upozorenje.
Zelena politika francuskog predsjednika
Takav čvrst stav proizlazi iz njegove proklamirane zelene politike koja je, doduše, dosad izazvala i dosta nevolja za francuskog predsjednika kada se, zbog najavljenog povećanja trošarina na gorivo, suočio s višemjesečnim, povremeno vrlo nasilnim prosvjedima. Te su trošarine, od kojih je pod pritiskom demonstracija odustao, bile dio njegove zelene agende, trebale su služiti kao poticaj građanima da se okrenu automobilima manje štetnima za okoliš.
Na međunarodnoj pozornici Macron se nastoji profilirati kao predvodnik europske, a onda i globalne borbe protiv klimatskih promjena. Američkog predsjednika Donalda Trumpa, skeptičnog prema klimatskim promjenama, fino je podbadao parafrazirajući Trumpov poznati slogan u „Make our planet great again”. U istupu pred američkim Kongresom u proljeće prošle godine poručio je da „nemamo planet B”.
Europski poljoprivrednici strahuju od konkurencije
U Francuskoj, ali i šire u Europi, sporazum EU-a s Mercosurom izazvao je kontroverze i protivljenje, ali ne isključivo zbog zaštite okoliša (mada su navodno nedovoljno stroge odredbe u tom području jedna od glavnih zamjerki na sporazum). Europski poljoprivrednici strahuju od konkurencije iz zemalja Južne Amerike koja se, tvrde, neće morati pridržavati jednako strogih standarda u pogledu zdravlja i zaštite okoliša kao europski farmeri. Boje se i jeftinijeg uvoza poljoprivrednih proizvoda, osobito govedine.
Da su upravo francuski poljoprivrednici vrlo glasni i vrlo aktivni u protivljenju trgovinskim sporazumima pokazalo se i ovoga ljeta, kada su prosvjedovali protiv ratifikacije sporazuma između EU-a i Kanade. Francuski parlament taj je sporazum potvrdio tek u srpnju ove godine (Sabor je to učinio još 2017.), a nezadovoljni poljoprivrednici protestirali su pred uredima zastupnika vladajuće stranke. Ispred jednog takvog ureda su, primjerice, pod okriljem noći iskrcali nekoliko tona stajskog gnojiva.
Ni irski poljoprivrednici nisu sretni. Stotine njih prosvjedovalo je u srpnju pred parlamentom koji je, pak, u neobveznom glasovanju zatražio od irske vlade da se usprotivi sporazumu. Taj je simbolični čin – jer nije se radilo o stvarnoj ratifikaciji – pokazao da bi potvrđivanje sporazuma u nacionalnim parlamentima moglo biti vrlo izazovno.
Sporazum pomaže europskoj autoindustriji
S druge strane, Njemačka, kako prenose europski mediji, nije sklona tako drastičnim mjerama kao Macron i njegov irski kolega, da se zbog akutne krize u Amazoni odustane od trgovinskog sporazuma koji bi obuhvatio oko 780 milijuna stanovnika. Prema izvješćima europskih medija, iz njemačke vlade su u petak poručili da, iako su zabrinuti zbog onoga što se događa, nesklapanje sporazuma neće pomoći da se smanji uništavanje prašume u Brazilu.
Ni njemački poljoprivrednici nisu, doduše, zadovoljni potpisanim dokumentom. Iz najvećeg njemačkog poljoprivrednog udruženja još su krajem lipnja poručili da je sporazum neuravnotežen i da ugrožava budućnost brojnih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. No, sporazum isto tako predviđa smanjenje carina i uklanjanje drugih trgovinskih barijera u industrijskom sektoru, a od toga bi osobito profitirala automobilska industrija. Njemačka – čije je gospodarstvo izvozno orijentirano, pa mu trgovinski sporazumi idu na ruku – može računati na značajan doprinos jednoj od svojih ključnih proizvodnih djelatnosti.
Što misli Hrvatska – nije poznato
Budući da je i Hrvatska ravnopravna članica EU-a, Telegram je pitao Vladu kakav je stav prema ratifikaciji sporazuma Unije sa zemljama Mercosura. Zanimalo nas je smatraju li u Banskim dvorima da bi, zbog politike brazilskog predsjednika kad je riječ o zaštiti okoliša i požarima u Amazoni, s ratifikacijom trebalo pričekati ili, recimo, u potpunosti odustati od sporazuma. Odgovor još nismo dobili.
O sporazumu su u Hrvatskoj i dosad bile dostupne tek ograničene informacije. Europska komisija je, primjerice, krajem srpnja objavila nekoliko, očekivano vrlo optimističnih podataka o mogućem utjecaju tog deala na Hrvatsku. Naveli su, među ostalim, da već sada 53 hrvatske tvrtke posluju sa zemljama Mercosura te da će hrvatski izvoznici moći povećati svoj izvoz. Napomenuli su i da će 24 hrvatska autohtona proizvoda, poput baranjskog kulena, paškog sira i zagorskih mlinaca, biti zaštićeni od imitacije u državama Mercosura.