Trump je održao prvi ambiciozniji vanjskopolitički govor i čini se da svijet može očekivati brojne ludosti

Donald Trump dao je svoj prvi vanjskopolitički govor

FOTO: AFP/AFP

Nakon zvučnih pobjeda na predizborima Republikanske stranke na istoku zemlje, Donald Trump u govoru u srijedu obećao je kako će staviti “Ameriku na prvo mjesto”. Kritizirao je američkog predsjednika Baracka Obamu i bivšu državnu tajnicu, te vjerojatnu kandidatkinju demokrata za predsjednika Hillary Clinton, za ono što je opisao kao niz krivih koraka koji su razočarali saveznike i ohrabrili suparnike, piše NYT.

Favorit za nominaciju kod republikanaca Trump obećao je jačanje vojske, brzo uništenje takozvane Islamske države i odbacivanje trgovinskih sporazuma za koje je naveo da su naciji zavezali ruke. Međutim, kritizirao je i administraciju bivšeg republikanskog predsjednika Georga W. Busha, podsjećajući prisutne kako se protivio Bushevom ratu u Iraku.

Saveznici i neprijatelji

“Amerika će opet biti jaka; Amerika će opet biti velika; opet će biti prijatelj”, kazao je Trump. “Konačno ćemo imati koherentnu vanjsku politiku, baziranu na američkim interesima i zajedničkim interesima naših saveznika”.

Kazao je i kako svijet mora znati da SAD ne ide u inozemstvo u potrazi za neprijateljima, te da su uvijek sretni kada “stari neprijatelji postaju prijatelji i kada stari prijatelji postaju saveznici”. Dodao je: “To je ono što želimo: Želimo donijeti mir svijetu”.

Pobunjenički ton

NYT piše kako je ovaj govor, s obzirom na dosadašnje Trumpove nastupe bio prilično ozbiljan. Govoreći ispod svjetlucavog lustera u dvorani hotela Washington ispred američke zastave, pred uglavnom starijom publikom, gotovo se u potpunosti držao onoga napisanog na blesimetru.

No, iako je usvojio neke navike establishmenta, piše NYT, njegov je govor ipak imao pobunjenički ton. Kritizirao je američke saveznike u Europi i Aziji da ne snose teret vlastite obrane, a rekao je kako će pokušati popraviti odnose s Rusijom, te je napao svoje protivnike da su pretjerano agresivni u vanjskopolitičkim stajalištima. Rekao je da se ne planira savjetovati s vanjskopolitičkom elitom, a njegov program je mješavina ideja koje prkose nekim temeljnim republikanskim i demokratskim idejama.

Neki paradoksi

Bilo je i paradoska u Trumpovom govoru – pozvao je na povratak koherentnosti američke politike za vrijeme Hladnog rata. No, otvoreno je sumnjičav prema institucijama iz tog tog doba. Obećao je uništenje Islamske države, no rekao je kako je borba protiv ekstremizma, ili kako ga je on nazvao “radikalnog islama”, više filozofska nego vojna.

Kazao je kako će poštivati granice koje povuče, ali za razliku od drugih kandidata agresivnost nije njegov prvi instinkt. Nije nikoga spomenuo, ali se čini da je aludirao na senatora Teda Cruza, piše NYT.

Njegov je govor privukao negativne reakcije na cijelom političkom spektru. “Ronald Reagan se sada vrti u grobu”, napisao je senator Lindsey Graham, republikanac iz Južne Karoline na Twitteru. Republikanski kandidat za predsjednika 2012. Mitt Romney kazao je kako je očito da je u govoru postojala izolacionistička nota. R. Nicholas Burns, bivši viši dužnosnik State Departmenta pod Bushom koji sada savjetuje Hillary Clinton rekao je: “On sije gromove i prijetnje našim saveznicima, a prema Rusiji i Kini ima tretman gotovo u dječjim rukavicama”.

Povijesna amnezija

Kritičari su primjetili i kako je Trumpovo geslo “Amerika na prvom mjestu” populariziran 1930-ih kada su se pilot Charles A. Lindbergh i drugi izolacionisti protivili ulasku SAD-a u Drugi svjetski rat. “Isticanje natpisa “Amerika na prvom mjestu” pokazuje povijesnu amneziju ili jednostvno nerazumijevanje povijesti”, kazao je Burns.

U nekoliko svojih konkretnih prijedloga, Trump je rekao kako bi sazvao sastanke u Europi i Aziji kako bi reformirao NATO i rebalansirao nuklearne sigurnosne dogovore s Japanom i Južnom Korejom. Nije ponovio izjavu koju je dao za NYT kada je rekao da bi trebalo razmotriti da te dvije države steknu vlasito nuklearno oružje.

Odnosi s Putinom

Oštar je bio prema Obaminoj administraciji zbog intervencije u Libiji, a Obamu je okrivio i zbog toga što nije reagirao kada je prijeđena crvena linija u Siriji koju je sam postavio. No, dao je do znanja da bi vojnu snagu koristio samo kao posljednju opciju.

Odbio je reći kako bi uništio ISIS, a ponovio je kako traži bolje odnose s Rusijom i ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. “Tražim poboljšanje odnosa s Rusijom, iz pozicije moći, kako je moguće”, rekao je i dodao da da neki kažu da Rusi neće biti razumni, a on to namjerava saznati.