Trump se sve češće sramoti zbog vojnih akcija svoje zemlje. Recimo, nije imao pojma da će biti bačena ona golema bomba na ISIS
Vojni šefovi sami donose ključne odluke o kojima Pentagon i Trump nemaju pojma
Admiral Harry B. Harris, zapovjednik Treće američke pacifičke flote, priznao je na saslušanju u američkom Kongresu kako je upravo on odgovoran što je došlo do konfuzije i krajnje neugodnog nesporazuma oko toga gdje se početkom travnja nalazio i kretao nosač zrakoplova na atomski pogon Carl Vinson. Naime, 9. travnja objavljeno je priopćenje kako je admiral Harris zapovijedio nosaču zrakoplova Carl Vinson i floti od dva razarača, krstarice i brodova za opskrbu, da napuste luku u Singapuru i krenu prema Korejskom poluotoku.
Ta vijest izazvala je odmah veliku pozornost jer je potvrdila odlučnost američkog predsjednika Donalda Trumpa, da, ako bude potrebno, i vojno intervenira protiv Sjeverne Koreje. Južnokorejski i japanski mediji, kao i The New York Times, tada su izvijestili kako je upućivanje nosača zrakoplova u krizno područje dokaz da se kriza intenzivira te da pokazuje spremnost SAD-a da vojnom akcijom spriječi daljnji razvoj sjevernokorejskog nuklearnog programa.
Američka flota krenula u pogrešnom smjeru
I dok je svijet s velikom pozornošću pa i zebnjom pratio približavanje Carl Vinsona novom vojno političkom kriznom žarištu, bojeći se da bi to moglo dovesti do rata, u Bijeloj kući i Pentagonu ubrzo su se suočili sa zapanjujućom informacijom: treća američka flota nije ni krenula prema Korejskom poluotoku, nego plovi u potpuno suprotnom pravcu, prema Tihom oceanu. Tek kasnije je utvrđeno da je admiral Harris na svoju ruku odgodio odlazak u super važnu vojnu i političku misiju koju mu je odredio Pentagon te je odlučio da, kako je bilo ranije predviđeno, njegovi brodovi sudjeluju u tajnim vojnim vježbama u Australiji.
Zbunjeni vojni zapovjednici u Pentagonu odlučili su prešutjeti javnosti to neugodno otkriće, bojeći se da bi se ta vijest mogla pogrešno protumačiti. Odnosno, da bi diktator Kim Jong-un mogao pomisliti da se predsjednik Trump povukao te da je odustao od upotrebe vojne sile. I dok su američki vojni brodovi održavali manevre s australskom flotom u Indijskom oceanu, 3.500 milja jugozapadno od Korejskog poluotoka, Južna i Sjeverna Koreja, Kina i Japan, prije svih, s uzbuđenjem su čekali da se nosač zrakoplova Carl Vinson pojavi ispred obale Sjeverne Koreje. Sve je zanimalo kako će na njegov dolazak reagirati vojna hunta u Pjongjangu.
Admiral Harris preuzeo svu odgovornost
Još većoj konfuziji pridonijela je informacija da Carl Vinson sudjeluje zapravo u vježbama s japanskom mornaricom u filipinskom moru. Naime, objavljene su fotografije nosača zrakoplova Carl Vinson kako prolazi kroz tjesnac Sunda, koji razdvaja indonezijske otoke Java i Sumatra. Nakon što se u javnosti pročulo da nosač zrakoplova Carl Vinson još uopće nije krenuo put Korejskog poluotoka, nastao je skandal koji je doveo u pitanje ne samo efikasnost funkcioniranja američke vojske, nego i političku vjerodostojnost Trumpove administracije i njenu sposobnost upravljanja vojnim strukturama.
Situaciju je spasio admiral Harris koji je odmah preuzeo na sebe svu odgovornost za spornu odluku, a u Kongresu je objasnio da je pogriješio jer nije uspio na pravi način komunicirati s novinarima i objasniti im cijelu situaciju. U povodu tog incidenta admiral James Winnefeld, umirovljeni zamjenik načelnika Zajedničkog stožera američke vojske, izjavio je kako njihovi zapovjednici imaju veliku samostalnost pri donošenju odluka, ali da uvijek žele još više slobode kako bi što brže reagirali u nepredviđenim situacijama.
Nanesena golema šteta vjerodostojnosti SAD-a
Brian McKeon, bivši visoki politički dužnosnik u Pentagonu za administracije Baracka Obame, smatra međutim kako su takva neusklađenost i konfuzija nanijeli golemu štetu vjerodostojnosti SAD-a jer se ne zna tko donosi ključne odluke. Nekoliko dana kasnije, predsjednik Donald Trump i zapovjednici u Pentagonu nisu krili ponos i zadovoljstvo što su mogli objaviti da je na kompleks podzemnih tunela u provinciji Nangarhar u istočnom Afganistanu, gdje su tajne baze talibana, bačena najmoćnija konvencionalna bomba na svijetu teška gotovo 11 tona.
Pentagon se pohvalio da je riječ o “majci svih bombi”, a svijet je tu akciju protumačio jasnom porukom predsjednika Trumpa da se na sličan način spreman obračunati s diktatorima u Siriji i Sjevernoj Koreji. Ubrzo je međutim uslijedilo razočarenje američke javnosti. Procurila je, naime, informacija kako Bijela kuća i Pentagon nisu imali pojma da će biti upotrebljeno to moćno oružje koje je impresioniralo svijet. Naime, zapovjednik američkih snaga u Afganistanu general John Nicholson, nije zatražio dopuštenje predsjednika Trumpa, ministra obrane Jima Mattisa ili generala Josepha Dunforda Jr., zapovjednika Zajedničkog stožera, da prvi put upotrijebi tu divovsku bombu.
‘Majka svih bombi’ bačena bez odobrenja
Robert Scher, bivši visoki dužnosnik Pentagona izjavio je kako je admiral Nicholson trebao biti svjestan da će korištenje tog oružja izazvati veliku pozornost u svijetu te da će biti velika priča na naslovnim stranicama svih medija novina. “Postoje mnoge odluke koje vojni zapovjednici svaki dan naprave sami, bez da pitaju, majko, zar ne? Ali moraju shvatiti i uzeti u obzir da njihova djelovanja mogu imati dalekosežne strateške posljedice”. Na pitanje je li unaprijed obaviješten da će biti bačena “majka svih bombi” ministar obrane Mattis neodređeno je odgovorio kako prati ratne napore svoje vojske u Aganistanu, ali da na terenu postoje zapovjednici koji su zaduženi za donošenje odluka te da oni uzimaju u obzir i strateški učinak svega što rade.
Američki vojni dužnosnici pokušali su opravdati generala Nicholsona tvrdeći kako je dobio dopuštenje za bombardiranje kompleksa tunela još tijekom Obamine administracije. Također su objasnili da je predsjednik Trump zatražio da ga ne konzultiraju oko svake vojne akcije jer smatra da zapovjednici na terenu moraju imati maksimalne ovlasti kako bi mogli na vrijeme reagirati na eventualne akcije neprijatelja.
U Pentagonu sumnjičavi prema uspjehu operacije
Zanimljivo je, međutim, da su u Pentagonu vrlo sumnjičavi prema učinkovitosti te operacije budući da je izvedena u području visokih planina u kojima su probijeni dobro zaštićeni tuneli. Upitan zašto nisu još objavljeni službeni podaci o rezultatima te akcije, general Mattis je odgovorio kako bi bilo besmisleno prebrojavati mrtve po tunelima. Nekolicina sadašnjih i bivših dužnosnika Ministarstva obrane tvrdi da se general Nicholson nikada ne bi usudio upotrijebiti novo oružja bez konzultacija s bivšim predsjednikom Barackom Obamom i tadašnjim vojnim šefovima.
Andrew Exum, bivši visoki dužnosnik Pentagona, najbolje je objasnio razloge ovih nesporazuma. Kazao je kako u vrijeme kad članovi predhodne administracije napuštaju svoje položaje, a novi još nisu preuzeli dužnosti, dolazi do neravnoteže u odnosu snaga u vojnom zapovjedništvu. Zbog toga umjesto civila, prednost u donošenju odluka prvo vrijeme imaju vojni dužnosnici. “To nije nužno opasno, ali dok novi civilni dužnosnici ne preuzmu upravljanje, vojni dužnosnici donose odluke bez njihova nadzora. A zapovjednici na terenu, koji su fokusirani na operativni dio posla, donose odluke ne uzimajući do kraja u obzir političke i strateške posljedice svojih odluka”.