Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Sanader osuđen na šest, a Hernadi na dvije godine zatvora u aferi Ina-MOL

Sanaderu se oduzima nezakonita korist od 5 milijuna eura, a formalno mu je određen i istražni zatvor

ZADNJA IZMJENA: pro 30, 2019
Foto: PIXSELL

Bivši premijer Ivo Sanader osuđen je za primanje 10 milijuna eura mita od predsjednika uprave MOL-a Zsolta Hernadija.

Sanader je osuđen za primanje mita na šest godina, a Hernadi za davanje mita na dvije godine. Također, Sanaderu se oduzima nezakonita korist od 5 milijuna eura, a formalno mu je određen i istražni zatvor. Uz to, Ježićeva firma mora taj novac vratiti Republici Hrvatskoj u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude.

Obrazloženje presude

Obrazlažući presudu sutkinja Maja Štampar Stipić kazala je kako se o izmjenama ugovora između Ine i MOL-a raspravljalo na sjednicama Vlade, te je Sanader pri tome iskoristio svoj utjecaj na ostale članove Vlade da te izmjene podrže.

Nakon što je ugovor i izmijenjen, Sanaderu je preko MOL-ovih tvrtki s Cipra uplaćen novac za navodne konzultantske usluge. Robert Ježić je sudu objasnio da je to bilo mito za Sanadera, no nikada mu ga nije uspio isplatiti. Ježićeve riječi u većem dijelu potvrdili su svjedoci Imre Fazekaš i Stephan Hurlimann, istaknula je.

Podsjetila je kako su Ježić i Sanader u ono vrijeme bili iznimno bliski. Tako je Ježić i uoči Sanaderove ostavke proveo s njim najmanje dva sata u zgradi Vlade. I zato, smatra vijeće, nije neobično što je Sanader baš Ježića tražio da mu primi novac na račun.

Utjecao na ministre kao šef Vlade

Sudsko vijeće utvrdilo je izravnu povezanost Imre Fazekaša s MOL-om i njegovim ciparskim tvrtkama, te da je preko njega Hernadi organizirao isplatu mita za Sanadera.

Sudsko vijeće odbacilo je tezu obrane da je Ježić teretio Sanadera kako bi sebi olakšao poziciju u drugom kaznenom postupku. Naime, Ježić je sve do lani doista protiv sebe imao optužnicu za malverzacije pri kupovini struje od HEP-a. Donijeta je nepravomoćna oslobađajuća presuda.

Damir Polančec i Jadranka Kosor, bivši najbliži Sanaderovi suradnici, u svojim su iskazima podsjetili kako je Sanader bio pozitivan oko izmjena međudioničarskog ugovora s MOL-om, a iz toga je sudsko vijeće zaključilo da je na njih utjecao kao predsjednik Vlade.

Ručak u restoranu Marcellino

“Ne znamo točno kada i gdje su Sanader i Hernadi sklopili ovaj koruptivni sporazum. No iz svega što se događalo može se zaključiti da je to bilo prije sjednice Vlade 2008. godine. Na njihov bliski odnos ukazuje i sastanak u restoranu Marcellino, kao i sastanak u središnjici HDZ-a kada je pred Hernadijem pitao ministra financija što je s ugovorom o izdvajanju plinskog biznisa iz Ine. I nakon što je otišao s čela Vlade Sanader se, dakle, sastajao s Hernadijem, očito zbog dogovora koji su od ranije imali”, primijetilo je sudsko vijeće.

“Sanader je morao znati da je podmitljivost nespojiva s funkcijom koju je obavljao, ali je unatoč tome postupao s vlastitim interesom, suprotno interesima svih građana Hrvatske. Svojim činom zanemario je opći interes, a učinio je to i Hernadi, jer je postupao suprotno interesima kompanije koju predstavlja”, naglasila je sutkinja Štampar Stipić dodajući da je upravo Sanaderova funkcija bila otegotna okolnost kod odmjeravanja kazne.

Uz to narušio je i ugled Hrvatske u svijetu, te je već osuđivan za kršenje zakona. Olakotna okolnost bili su Samaderova dob i loše zdravlje. Intrigantno je da je i protek vremena od počinjenja kaznenog djela uzeta u obzir kao olakotna okolnost.


Što je pisalo u optužnici?

Sanader je bio osumnjičen da je primio 10 milijuna eura mita od predsjednika uprave MOL-a Hernadija koji mu je, prema USKOK-ovoj optužnici, uplatio polovinu obećanog iznosa mita. Novac je išao preko računa tvrtki u vlasništvu poduzetnika Roberta Ježića, koji je bio glavni svjedok optužbe.

Za taj iznos Sanader je, prema optužnici, kao predsjednik Vlade RH, omogućio da MOL preuzme upravljačka prava u Ini, iako je aneksom međudioničarskog ugovora iz 2009. stekao oko 48 posto dionica hrvatske naftne kompanije. Dakle, nije imao većinski paket dionica. MOL je udio u Ini imao još od 2003., no nakon dogovora Sanadera i Hernadija dobio je upravljačka prava.

Kronologija procesa protiv Sanadera zbog Ine

U ovom slučaju Sanader je prvi puta osuđen još 2012. godine. Vijeće Županijskog suda u Zagrebu na čelu sa sucem Ivanom Turudićem tada ga je u aferi Ina-MOL, te aferi Hypo kaznilo s 10 godina zatvora. Nakon, Sanaderove žalbe, Vrhovni sud potvrdio je osuđujuću presudu, no umanjio je bivšem premijeru kaznu na osam i pol godina zatvora.

Uslijedila je, u srpnju 2015., poznata odluka Ustavnog suda RH koji je zaključio da su Sanaderu tijekom procesa prekršena osnovna prava, odnosno da nije imao pravedno suđenje. Ustavni suci zamjerili su što se u presudi bivšem premijeru spominjala šteta za Hrvatsku koja je nastala zbog afere Ina-MOL odnosno Sanaderovog primanja mita od Hernadija. Tražili su da se samo utvrdi je li mito primljeno ili ne.

Mađarska odbila izručiti Zsolta Hernadija RH

Zbog toga je cijeli postupak morao krenuti iznova. Afera Hypo je razdvojena u zasebni proces u kojem je Sanader u međuvremenu nepravomoćno osuđen na dvije i pol godine zatvora. Slučaju Ina-MOL dodan je pak dio optužbi protiv Hernadija, protiv kojeg je sada postupak proveden u odsutnosti.

Njega, naime, mađarske vlasti nisu željele izručiti Hrvatskoj, uz obrazloženje da je postupak zbog optužbi za korupciju prilikom kupovine dionica Ine proveden i u Mađarskoj, te da nikakva krivnja predsjedniku uprave MOL-a nije dokazana.

Kako je plaćeno mito za prodaju Ine-MOL-u?

Istim spornim ugovorom iz 2009. Republika Hrvatska obvezala se preuzeti Inino plinsko poslovanje, na čemu je inzistirala mađarska strana. Taj dio poslovanja, naime, nije po mišljenju predstavnika MOL-a bio dovoljno rentabilan, pa su ga se evidentno željeli riješiti u nastavku upravljanja Inom.

Među ključnim dokazima bio je iskaz Roberta Ježića koji je opisao kako je na račun svoje tvrtke primio novac, pet milijuna eura, za Sanadera i kako su ta sredstva trebala neko vrijeme biti kod njega prije isplate bivšem premijeru. Drugi dio iznosa odbio je primiti jer je, kako je posvjedočio, shvatio da bi se moglo raditi o nekim sredstvima vezanima za prodaju Ine MOL-u o čemu se tada mnogo govorilo.

Dogovor između Sanadera i Hernadija navodno je pao u zagrebačkom restoranu Marcellino, čiji je vlasnik Mario Čerhak, također tijekom suđenja detaljno opisao što se događalo tijekom susreta bivšeg hrvatskog premijera i šefa mađarske kompanije. Uvjeravao je sud da je onu famoznu snimku na kojoj je zabilježen baš taj sastanak sasvim slučajno sačuvao među zapisima nadzornih kamera svog restorana, a zatim ih je predao ondašnjem glavnom državnom odvjetniku Mladenu Bajiću.

Ana Raić Knežević
Telegram autor
1629 članaka Više o autoru
Više s weba