U apotekama već tjednima nedostaje nekih lijekova, stanje na tržištu sugerira da će nestašice postati još gore

Problem stvara i nesrazmjer između cijena lijekova i troškova proizvodnje

06.05.2022., Zagreb - U nacionalnoj i sveucilisnoj knjiznici odrzana je 117. sjednica vlade. Izjave nakon sjednice Vlade. Vili Beros. Photo: Luka Stanzl/PIXSELL
FOTO: Luka Stanzl/PIXSELL

Nestašice pojedinih lijekova u ljekarnama u posljednje su vrijeme nešto malo češće i dulje traju nego inače, ali još uvijek ne i dramatične jer ima zamjenskih lijekova. Međutim, može se pretpostaviti da će ozbiljnije nestašice ipak uslijediti, piše u petak Večernji list.

Problemi u globalnim lancima opskrbe ne smiruju, dok se istovremeno sigurnosne zalihe proizvođača tope. Problem bi mogao produbiti i novi pravilnik o lijekovima koji je u pripremi, a koji će postrožiti kriterije za stavljanje lijekova na listu HZZO-a.

HALMED: Postoje zamjenske terapije

Proteklih dana u ljekarnama nije bilo nekih lijekova za povišen krvni tlak, nekih antibiotika, sirupa za sniženje temperature, kortikosteroida, lijekova za snižavanje kolesterola… Međutim, ljekarnici tvrde da nitko u konačnici nije ostao bez lijeka.

U drugoj ljekarni kažu da nerijetko nekog lijeka nema u jednoj ljekarni, ali se kraćom potragom preko mrežnih grupa brzo pronađe u drugoj. To je, međutim, teže u manjim mjestima. Iz HALMED-a kažu da opskrba lijekovima nije ugrožena jer postoje zamjenske terapije.

Sve više nestašica lijekova posljedica je neodrživog kontinuiranog pritiska na cijene lijekova na recept, iznosi Milka Kosanović iz Hrvatske udruge poslodavaca. “S druge strane, svjedoci smo enormnih povećanja svih proizvodnih troškova: energije, transporta pa i ljudskih resursa”, rekla je.

Troškovi transporta narasli do 160 posto

Upravo taj nerazmjer između cijena lijekova i troškova proizvodnje počinje uzorkovati i probleme u proizvodnji i opskrbi lijekovima.

“Mnoge države u EU postale su svjesne ove problematike i ugroženosti opskrbe lijekovima te su hitno pristupile svojim proizvođačima lijekova kako bi zajedno pronašle modele koji bi jamčili sigurne opskrbe i ubrzano rade na pronalasku održivih modela”, kaže M. Kosanović.

Dodaje kako su članicama HUP-ove Udruge proizvođača lijekova u zadnjih godinu dana troškovi transporta porasli do 160 posto, troškovi sirovina do 118 posto, troškovi rada do 110 posto, a troškovi energije do čak 330 posto, piše novinarka Večernjeg lista Romana Kovačević Barišić.