U Hrvatskoj konačno napravljeno veliko istraživanje - ‘kako krademo’

Tipični hrvatski prevarant je, kako navode, muškarac, ima dugi staž u organizaciji koja je žrtva prijevare, te ima oko 50 godina

22.10.2012., Zagreb - Privedeni Vlado Rajic i dva poduzetnika iz Sesveta zbog sumnje na kupovanje informacija iz najosljetljivijih policijskih istraga dolaze u pratnji policije u zgradu Uskoka na ispitivanje. Igor Mlinar. 
Photo: Zeljko Lukunic/PIXSELL
FOTO: Zeljko Lukunic/PIXSELL

“Kako Krademo?” prvo je sveobuhvatno istraživanje provedeno od Udruženja ovlaštenih istražitelja prijevara Hrvatska, lokalnog ogranka ACFE (Association of Certified Fraud Examines), o vrstama i načinima prijevara u hrvatskom gospodarskom okruženju.

Istraživanje upućeno na adrese više od 3.500 ispitanika u detalje ispituje 124 slučaja prijevare u 16 različitih sektora gospodarstva u posljednje dvije godine. Ukupna zabilježena šteta je veća od 165 milijuna kuna, a procjenjuje se da je i do 13 posto ukupnih prihoda izgubljeno uslijed prijevarnih radnji, navodi se u priopćenju Udruženja.

Kako izgleda tipični prevarant

Tipični hrvatski prevarant je, kako navode, muškarac, ima dugi staž u organizaciji koja je žrtva prijevare, te ima oko 50 godina starosti, u više od dvije trećine slučajeva naš počinitelj ima i suučesnike. Medijan gubitka po oštećenoj organizaciji je oko 750.000 kuna, a tipična prevara traje osam mjeseci prije nego što bude otkrivena.

Protupravno prisvajanje imovine je najčešći oblik prijevare (52 posto slučajeva), potom mito i korupcija (31 posto), dok je treći i brzorastući oblik prijevare računalni/kibernetički kriminal (22 posto). Tri četvrtine prijevara obuhvaćenih istraživanjem prijavljeno je u privatnom sektoru, dok ostatak otpada na državni i javni sektor.

Čak 13 posto prijevara otkriva se slučajno

Svega 22 posto prijevara je otkriveno dojavom ili pritužbom, a u odnosu na međunarodne iskustva, ispodprosječni smo u menadžerskim kontrolnim mehanizmima. Čak 13 posto svih prevara je otkriveno slučajno, polovica organizacija ne posjeduje kontrolne mehanizme za otkrivanje prijevara, a svega 7 posto organizacija je u trenutku prijevare imalo SOS telefon ili drugi formalni mehanizam prijavljivanja.

Cjelovito istraživanje “Kako Krademo?” dostupno je svim zainteresiranima na web stranicama udruge, na adresi https://acfecroatia.hr/.