U kojoj bi državi, osim Hrvatske, šefovi HEP-a i HAZU mogli ilegalno graditi ova čuda, a da im se ništa ne dogodi?
Prije predsjednika uprave HEP-a, i šef HAZU uhvaćen je da bespravno gradi na Hvaru. To ga nije koštalo funkcije
Država posljednjih mjeseci želi ostaviti dojam kao da se uhvatila u koštac s bespravnom gradnjom. Tako je u ožujku Državni inspektorat počeo rušiti ilegalne objekte u Istri uz najavu kako je to “tek početak borbe”. U medijima su istupali građani slabijeg imovinskog statusa žaleći se da će ostati bez doma, no inspektori su slali poruke kako se zakon mora poštivati.
Kada je riječ o istaknutim građanima, poruke nisu tako snažne. Najbolje to dokazuju dva primjera; šef uprave HEP-a Frane Barbarić čija je ilegalna gradnja otkrivena ovih dana te predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Velimir Neidhardt koji je usput – poznati arhitekt. Njega je Telegram prije nekoliko mjeseci uhvatio kako, također na Hvaru, gradi vilu bez ikakve dozvole.
HDZ-ovac bespravno gradi vilu
A kako je nedavno otkrio 24 sata, predsjednik Uprave HEP-a i potpredsjednik zagrebačkog HDZ-a Frano Barbarić u općini Jelsa u mjestu Zastražišće bespravno gradi golemu vilu s bazenom. Barbarić pak tvrdi kako se samo radi o rekonstrukciji postojeće derutne legalizirane građevine, stare više od 50 godina.
Nju je, ističe, naslijedio i koristi se u osobne svrhe. A radovi? Barbarić tu poentira – priznaje da se sve izvodi bez građevinske dozvole, ponavljajući tvrdnju kako je u pitanju samo rekonstrukcija. No, da Barbarić nema dozvolu za 24sata potvrdili su iz županijskog Ureda za prostorno uređenje i graditeljstvo, iz kojeg također dodaju kako je dozvola potrebna i za rekonstrukcijske zahvate.
Morao prijaviti gradilište, ali nije
Na tom zemljištu, navode iz Ureda, postoji legaliziran objekt. Barbarić je još 2015. dobio rješenje o legalizaciji objekta na dvije etaže koji je tamo ranije bio izgrađen, ali je, kako piše 24sata, izgledao bitno drugačije nego sadašnji objekt. U rješenju o legalizaciji ne spominju se ni bazen koji je niknuo, a ni drugi manji objekt koji se vidi na parceli.
Iz županijskog Ureda za prostorno uređenje i graditeljstvo navode i da je Barbarić po zakonu morao prijaviti gradilište, ako se već na zemljištu izvode radovi. No, na terenu nema ni građevinske ploče s potrebnim informacijama, imenom investitora, izvođača radova niti nadzora, kao ni pripadajućeg broja građevinske dozvole.
I šef HAZU-a kršio zakon na Jelsi
Ipak, Barbarić nije jedini koji se ogrezao o zakon i upustio u bespravnu gradnju na području Jelse. Telegram je krajem prošle godine otkrio kako je i Velimir Neidhardt, arhitekt i aktualni predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, bespravni graditelj u mjestašcu Gromin Dolac.
On je za Telegram tada kazao kako se u njegovom slučaju, kao i u Barbarićevom, samo radilo o rekonstrukciji kuće. Njihove slučajeve veže i to što je Neidhardt rekonstrukciju obavljao bez građevinske dozvole i van građevinskog područja, što je Telegramu potvrdio i Državni inspektorat.
Neidhardt je tada za Telegram kazao kako se svi radovi izvode u skladu s propisima, da je lokacijsku dozvolu za rekonstrukciju dobio još 2007. godine, potvrdu glavnog projekta 2009., a da je graditi započeo 2011. te “o tome obavijestio sve nadležne institucije”.
‘Ploča je ili otuđena, ili ju je odnio vjetar’
No, u tome ga je demantirao Državni inspektorat koji je u odgovoru za Telegram nedvosmisleno potvrdio da Neidhardt nema potrebne dozvole. Krimen pak, reći će čelnik HAZU-a, vjerojatno nije njegov. Za Telegram je tada kazao kako je možda samo bio problem u inspektoru koji nije vidio ploču o izvođenju radova.
Te ploče, kao i u Barbarićevom slučaju, nije bilo na gradilištu. Neidhardt je za Telegram kazao kako je uredno postavljena, ali je očito nestala. Ozbiljno nam je kazao kako je, citiramo, “ploču netko otuđio, ili ju je možda odnio vjetar”.
Neidhardtov graditeljski pothvat za Telegram je analizirala splitska arhitektica Mariana Bucat. Na temelju fotografija i dokumentacije, arhitektica je utvrdila da je površina kuće zadana lokacijskom dozvolom dramatično premašena, te da je dio kuće nakon “rekonstrukcije” nadograđen s čak dvije etaže više nego je bilo predviđeno lokacijskom dozvolom na koju se predsjednik HAZU pozivao.
Packa Državnog inspektorata
U veljači ove godine Državni inspektorat Telegramu je javio kako su utvrdili da je Neidhardt učinio povredu odredbe članka 106. st. 1. i 2. Zakona o gradnji, odnosno da nije gradio u skladu s glavnim projektom.
Kažu kako su zato donijeli rješenje o usklađenju građevine s dostavljenim glavnim projektom te da je Neidhardt obustavio građenje. Također je podnio zahtjev za izdavanje izmjene i dopune potvrde glavnog projekta za rekonstrukciju stambene i pomoćne građevine.
Balkon postao ‘ekološki viseći vrt’
Valja spomenuti kako to nije bio jedini upliv akademika Neidhardta u bespravnu gradnju. Prije tri godine Jutarnji list je otkrio kako je na zaštićenom spomeniku kulture, kući Job u samom centru grada, s dvorišne strane niknuo novi čelični balkon na stanu u vlasništvu njegove supruge Narcise Neidhardt.
Iz Ministarstva kulture tada su potvrdili da se radovi u stanu obavljaju bez dozvola Gradskog zavoda za zaštitu spomenika. Radovi su obustavljeni, pa se 2021. događa obrat. Supružnici Neidhardt legaliziraju čeličnu balkonsku konstrukciju te ona preko noći postaje “ekološki zeleni viseći vrt”, a za to im je izdana građevinska dozvola.
Unatoč ovim nelegalnim građevinskim radovima i kršenju zakona, spomenut ćemo da su i Barbarić i Neidhardt krajem prošle godine nagrađeni novim mandatima na čelu institucija na kojima se nalaze. Barbarić je tako ostao na čelu Uprave HEP-a, a Neidhardt na predsjedničkoj poziciji HAZU.
Bespravna devastacija vile Peroš
A jedan od posljednjih primjera, doduše ne bespravne gradnje već bespravne devastacije, je zagrebačka vila Peroš u vlasništvu Opus Deia, odnosno njihove Zaklade dostojanstvo i nada, o kojoj je Telegram ekstenzivno izvještavao.
Zaklada je uspjela učiniti sve da devastira kulturno dobro kako bi ga srušila i na njegovoj lokaciji izgradila veliki duhovni centar, što planiraju napraviti otkako su kupili parcelu 2011.
Pročelnica zagrebačkog Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode Lana Križaj u dopisu od 27. travnja ove godine, koji je u posjedu Telegrama, ističe niz pokušaja vlasnika da zaobiđu pravila i konzervatore kako bi srušili vilu Peroš.
Pokušaji rušenja vrijedne vile
Zavod je utvrdio da nakon potresa vila nije pretrpjela značajnija oštećenja, no Zaklada je 2020. tvrdila suprotno. Tako su u svibnju te godine, pod izlikom da je vilu znatno oštetio potres i da imaju sve potrebne dozvole (koje nisu imali op.a.), doveli bager i skinuli čitav krov te nastavili uništavati vilu.
Zavod je tada izdao rješenje o obustavi radova jer nisu imali njihovu suglasnost, ali to nije spriječilo Zakladu da još nekoliko puta pokuša srušiti vilu. Zavod ih je stoga prijavio Državnom inspektoratu, Upravi za zaštitu kulturne baštine te policiji.
Zgrada snimljena u svibnju 2020., dakle debelo nakon potresa za koji vlasnici tvrde da ju je uništio:
Zgrada snimljena mjesec dana kasnije, u lipnju 2020.:
Zgrada snimljena ovaj tjedan:
Građevinski materijal pao na ulicu
Tri godine kasnije, ponovno u svibnju, Zaklada počinje s novom rundom rušenja vile. Za Telegram su iz Zavoda kazali da su po zaprimljenoj prijavi nastavka radova rušenja Vile Peroš, 08. svibnja, obavili izvid na lokaciji Ribnjak 46.
Opisuju da su zatekli otvoreno gradilište, bez službenih osoba i bez oznaka, skele i ograde te radnike koji su ručno uklanjali dijelove pročelja i začelja zgrade, “pri čemu je građevinski materijal nekontrolirano padao na dvorište, na balkon susjedne zgrade i ulicu Ribnjak, o čemu je obaviještena i inspekcija”.
Oprečna mišljenja Inspektorata i Zavoda
No, sada Državni inspektorat u odgovoru za Telegram tvrdi da više nisu imali izbora osim izdati dozvolu za rušenje zbog stanja poprilično devastirane vile. Tako, kako smo ranije spomenuli, ne misle u zagrebačkom Gradskom zavodu za zaštitu spomenika.
“Gradski zavod je obavio izvid na terenu i postupio tako da je obavijestio sve nadležne službe s pozivom na nadležno postupanje. Prethodno je, dopisom od 27.04.2023. upućenim Državnom inspektoratu, Ministarstvu kulture i medija i Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, upozorio na okolnosti vezane za predmetno rješenje s pregledom svih poduzetih aktivnosti od kraja 2019. do početka 2023. radi zaštite i očuvanja Vile Peroš”, navode u odgovoru za Telegram.