U trenutku kad se Vlada hvali ingenioznim potezom oko državnih nekretnina, potiho objavljeno izvješće koje ih pokapa
Tvrde kako ciljevi vođenja Središnjeg registra nisu ostvareni te tako nisu poznati ni obujam ni vrijednost državne imovine
Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva (SDURDD), koji vodi HDZ-ovac Bernard Gršić, od Državne revizije je dobio porazne kritike oko vođenja i uspostavljanja Središnjeg registra državne imovine. U jučer objavljenoj reviziji za 2021. godinu ustanovili su kako nije u cijelosti evidentirana ukupna državna imovina te nije poznat njen obujam i vrijednost kao ni koristi i učinci upravljanja njome.
U vrijeme obavljanja revizije, u listopadu prošle godine, u Središnjem registru bilo je 354.812 nekretnina. No, za većinu podaci nisu potpuni niti upotrebljivi. Za dva ministarstva uopće nema podataka o imovini koju posjeduju, a od 576 jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, uneseni su podaci o nekretninama za svega 16 gradova, 28 općina i osam županija.
Uz to, navodi Revizija, Gršićev ured još uvijek nije donio Pravilnik o tehničkoj strukturi podataka i načinu upravljanja Registrom iako je to trebao napraviti do 16. ožujka 2020. godine. Od lipnja navedene godine Ured provodi i EU projekt unaprjeđenja sustava, ali unatoč potrošenih 9 i pol milijuna kuna on neće biti završen u planiranom roku. To je trebao biti lipanj ove godine, ali Ured sada tvrdi da će nadogradnja biti gotova najranije u kolovozu.
Bez kvalitetnog registra nema upravljanja imovinom
U svega 11 godina, od 2011. pa do vremena obavljanja revizije, uspostava i vođenje registra državne imovine bili su u nadležnosti Agencije za upravljanje državnom imovinom pa onda Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom pa Ministarstva državne imovine te sada naposljetku Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva.
Kako navode revizori cijelo to vrijeme nije ispunjen temeljni uvjet za uspješnije upravljanje – potpuna evidencija svih oblika, broja, namjene i vrijednosti imovine. SDURDD-u pak zamjeraju što od ožujka 2019. nije donio plan kojim bi odredio aktivnosti i rokove za uspostavu cjelovitog i funkcionalnog registra državne imovine. “Bez njega pak nema učinkovitog i brzog donošenje odluka o tome kako njome upravljati”, upozorava Državna revizija.
Naglasili su i kako Ured nije donio jedinstvenu metodologija procjene i iskazivanja vrijednosti stanova, poslovnih prostora, poljoprivrednog i drugog zemljišta te ostalih pojavnih oblika nekretnina u Središnjem registru. Bez toga sve ostaje na lokalnim službenicima koji nemaju kompetencije ni znanja bitna za samostalno procjenjivanje tržišne vrijednosti nekretnina pa ih u sustav unose bez tih podataka kako ne bi bili odgovorni za krive informacije.
Sve stoji zbog nadogradnje sustava
Iz nadležnog Ureda pravdaju se da su 2019. od Ministarstva državne imovine preuzeli registar s 1.067.071 podatkom, ali su zbog nemogućnosti kopiranja tih podataka u novi sustav (i činjenice da ti podaci nisu bili kvalitetni niti pravilno strukturirani) morali praktički raditi sve ispočetka.
Navode da trenutačno u evidenciji državne imovine nedostaju pojedine informacije o vrijednostima zemljišta, dionicama, poslovnim udjelima, ispravnim nazivima tijela državne uprave, vrijednostima stanova i korisne površine te druge informacije o pojavnim oblicima definiranih zakonom.
Obrazlažu i da se Središnji registar državne imovine još uvijek nalazi u procesu nadogradnje bez koje nije u mogućnosti prihvatiti sve potrebne informacije koje obveznici moraju dostaviti. Stoga tvrde da će Pravilnik o tehničkoj strukturi podataka i načinu upravljanja Središnjim registrom donijeti nakon što se on nadogradi, odnosno bude u mogućnosti prihvatiti sve podatke.
Nema kriterija niti sankcija
Baš dok je u listopadu prošle godine Revizija češljala Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva i njihovo upravljanje Registrom, Gong je predstavio analizu o upravljanju državnim nekretninama izrađenu u suradnji sa zviždačicom i pravnicom Majom Đerek.
U toj analizi naglasila je kako se unatoč nizu donesenih zakona i dalje ne upravlja državnom imovinom. “Iako je obveza uspostave registra imovine propisana i drugim zakonima te iako je za obvezu dostave podataka u registar propisana i prekršajna odgovornost, do danas je zakon ostao tek mrtvo slovo na papiru”, napisala je lani Đerek, a očito je da se s tom konstatacijom slaže i Državna revizija.
Zanimljivo, baš na dan kada je Revizija objavila negativno izvješće ministar graditeljstva i državne imovine Branko Bačić predstavio je prijedlog Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu države koji bi trebao omogućiti “inventuru državnih nekretnina”. Pritom je komunicirao da je Središnji registar državne imovine tek u izradi iako je to – netočno. Kako smo vidjeli on postoji, ali zbog inercije nadležnih nije funkcionalan.