Telegram doznaje: Državna revizija upravo pokopala aferičnu tvrtku zbog koje Milanović zahtijeva progon Banožića
U vrijeme dok su resorom državne imovine upravljali Banožić i Darko Horvat, pronađena je hrpa nepravilnosti
Tvrtka Državne nekretnine, kojoj je glavna svrha upravljanje s više od 6600 nekretnina u državnom vlasništvu vrijednih oko pola milijarde eura, dobila je uvjetno mišljenje o usklađenosti poslovanja u najnovijem izvješću Državnog ureda za reviziju. U prijevodu, poslovanje im nije bilo besprijekorno.
U izvješću je opisan zanimljiv slučaj iz Splita, gdje su zakupcu poslovnog prostora odobravali obročnu otplatu duga, iako nije redovito plaćao ni tekući mjesečni najam niti prethodne obročne otplate zaostalog duga. Također, revizori im zamjeraju što nisu učinkovito upravljali imovinom, odnosno, što je posljednji natječaj za više stotina praznih stanova s kojima raspolažu objavljen još sredinom prošlog desetljeća, u srpnju 2016. godine. U reviziji je apostrofiran i slučaj iz obnove Vile Kovač na Hvaru koja je prošle godine bila predmet sukoba između MORH-a i Ureda predsjednika.
Zviždačica upozoravala na sporno poslovanje
U kontekstu revizorskog posjeta ovoj državnoj tvrtki neizbježno je podsjetiti da je prije nešto više od godinu dana bivša direktorica Sektora za poslovne prostore Maja Đerek u javnost izašla s teškim optužbama o malverzacijama u Državnim nekretninama. Ona je u tvrtki prije toga dobila otkaz koji je u međuvremenu, nepravomoćnom presudom, proglašen nezakonitim.
Optužbe zviždačice, koje je nakon javnih istupa detaljno ponovila i u prostorijama Uskoka, uključuju pogodovanje pojedinim zakupcima poslovnih prostora; sporne dodjele i opremanje državnih stanova ili podruma visokim dužnosnicima, kao i zapošljavanja po stranačkoj liniji. Revizija je sada analizirala poslovanje 2020. godine kada je direktorica bila Renata Sabo, a nadležni ministri Mario Banožić te nakon njega Darko Horvat.
Triput odobravali obročnu otplatu
Od nepravilnosti vezanih uz naplatu zakupnina za poslovne prostore, revizori detaljno opisuju slučaj iz Splita gdje su Državne nekretnine iskazale priličnu benevolentnost prema zakupcu koji nije plaćao za državni prostor koji je koristio. Mjesečno je trebao plaćati 66.133,00 kuna bez PDV-a, no nakon prvih trinaest mjeseci (od travnja 2018. do svibnja 2019.) ostao je dužan milijun kuna – što ukazuje da nije platio ni jednu zakupninu.
No, Državne nekretnine odobravaju mu da taj dug plati u 12 rata. Ali ni to nije pomoglo. “Zakupnik nije redovito podmirivao obveze po odobrenoj obročnoj otplati niti je redovito podmirivao tekuće mjesečne obveze”, ističe revizija i napominje kako mu je, unatoč svemu, odobrena i druga i treća obročna otplata za dugovanja, a u vrijeme obavljanja revizije u travnju 2022. i dalje je bio dužan oko milijun kuna. Državne nekretnine lakonski su odgovorile kako je riječ o “pojedinačnom slučaju” koji je otklonjen.
Nabava za Vilu Kovač bez dokumentacije
Revizija je otkrila propuste i u postupcima jednostavne nabave za usluge zdravstvenog osiguranja te nabave opreme za terasu Vile Kovač. Kako stoji u nalazu, za te poslove nije sastavljena dokumentacija o nabavi, ni zapisnici o otvaranju, pregledu i ocjeni ponuda. A za opremu terase Vile Kovač, povrh svega, nije donesena ni odluka o odabiru. Tvrtka se reviziji opravdavala kako je sve bilo u skladu s Pravilnikom, no revizori su ostali pri svome.
Upravo je adaptacija Vile Kovač bila jedna od sporednih epizoda iz prošlogodišnjeg verbalnog rata predsjednika Zorana Milanovića i ministra Marija Banožića. Predsjednik je, podsjetimo, ukazao da si je Banožić kao ministar državne imovine “sredio korištenje jednog od najvećih stanova u državnom portfelju, iako nije imao pravo na njega”, a potom je MORH uzvratio priopćenjem u kojem su Milanovića pozvali da se očituje o adaptaciji i ulaganju u državnu rezidenciju na Hvaru, Vilu Kovač. Milanović u međuvremenu neprekidno, gotovo u svakom svom istupu, poziva DORH da se pozabavi Banožićem baš zbog navodnih malverzacija u Državnim nekretninama.
Stotine stanova zjape prazni
U trenutku kada cijene kvadrata stanova na tržištu lete u nebo, stotine državnih stanova zjape prazni i samo su trošak Državnim nekretninama koje bi njima trebale raspolagati. Porazno zvuči podatak naveden u revizorskom izvješću kako od srpnja 2016. nisu objavljeni natječaji za davanje praznih stanova (njih više od 600) u najam. Razlog je još bizarniji.
Kako bi Državne nekretnine mogle objaviti natječaj, trebaju dobiti odluku i kriterije od Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. Iz tvrtke navode kako su u više navrata “pokretali aktivnosti prema nadležnom Ministarstvu”, ali bez uspjeha. Unatoč obrazloženju, revizija je zaključila kako ne upravljaju učinkovito imovinom, što je jedna od mjera iz Strategije upravljanja državnom imovinom 2019. – 2025.
Naknade za NO i bez sjednice
No, u Državnim nekretninama učinkovito se i redovito isplaćivala naknada za rad Nadzornog odbora, čak i u mjesecima kada tog rada – sjednice – uopće nije bilo. Tako su revizori ukazali da su tijekom 2020. održane četiri sjednice Nadzornog odbora, ali su naknade isplaćene mjesečno.
Troškovi naknada Nadzornom odboru iznosile su ukupno 119.599,00 kuna bruto, odnosno 2000 kuna neto svakom članu mjesečno. Sve to, naravno, prema važećoj Odluci o visini naknade članovima NO. Revizija je preporučila da članovima obračunavaju naknade prema broju održanih sjednica na kojima su sudjelovali, umjesto mjesečnih iznosa.