U zemlji u kojoj vlakovi notorno kasne, Plenković je svečano obećao da će nas HŽ uskoro voziti na baterije. Sad je i to zapelo
Projekt bi trebao biti spreman do kraja 2024. godine, a sada je Vlada tražila odgodu
Na globalnom klimatskom skupu, održanom prošlog studenog u egipatskom Šarm El Šeiku, hrvatski premijer govorio je o ambicioznim planovima za domaću željeznicu. “U idućem desetljeću investirat ćemo više od četiri milijarde eura u modernizaciju željeznica”, kazao je Andrej Plenković.
“Do 2032.”, nastavio je premijer s ambicioznim najavama, “uvest ćemo vozni park baterijskih električnih vlakova koji će zamijeniti dizelske”. Za zemlju u kojoj sve vezano za željeznicu notorno kasni – od samih vlakova pa do obnove pruga – bilo je to krajnje futurističko obećanje.
EU nam daje milijune
Premijer, naravno, nije govorio napamet: Vlada je s Bruxellesom bila dogovorila da će europskim novcem sufinancirati nabavku dva prototipa vlakova – baterijski elektromotorni i baterijski motorni vlak – te šest stabilnih punionica baterija na kolodvorima, koje su sastavni dio ove investicije vrijedne 17,12 milijuna eura. Od tog iznosa, EU kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti financira 13,27 milijuna.
Projekt bi trebao biti spreman do kraja 2024. godine – takav je bio originalni plan koji je Vlada usuglasila s Bruxellesom. No, u međuvremenu su se pojavile komplikacije zbog kojih nije sasvim izvjesno da će baterijski vlakovi hrvatskim prugama voziti po planiranom rasporedu: iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture potvrđuju da je za završetak ovog projekta tražena odgoda od godine dana.
Baterije umjesto dizela
Prema Vladinim planovima, novi baterijski vlakovi za prijevoz putnika na neelektrificiranim prugama trebali bi postupno zamijeniti 60 dizel motornih vlakova starijih od 40 godina i time doprinijeti smanjenju štetnih emisija. Zato je ova investicija i sufinancirana iz europskog Mehanizma za oporavak i otpornost, koji služi za poticanje digitalne i zelene tranzicije država članica EU-a.
Početak ove dugoročne transformacije na domaćoj željeznici bit će dva prototipa baterijskih vlakova i šest punionica na kolodvorima Split, Osijek, Varaždin, Bjelovar, Virovitica i Pula. Ugovor o kupoprodaji vlakova te isporuci i puštanju u pogon energetskih priključaka za punjenje baterija na željezničkoj mreži lani u prosincu potpisali su tvrtka Končar – Električna vozila i javno poduzeće HŽ Putnički prijevoz.
‘Kompleksne aktivnosti’
Međutim, u revidiranom planu oporavka i otpornosti Vlada je zatražila pomicanje rokova s kraja 2024. na zadnji kvartal 2025. U dokumentu, upućenom krajem kolovoza u Bruxelles, Vlada argumentira da se radi o projektu za koji je potrebno odraditi niz kompleksnih aktivnosti, pa među ostalim nabrajaju gradnju trafostanica na odabranim mikrolokacijama, projektiranje, ishođenje građevinskih dozvola, građevinske radove…
Iz HŽ Putnički prijevoz na naš upit naglašavaju da je ovo prvi takav projekt u Hrvatskoj koji stoga ima specifične zahtjeve. “Za baterijske vlakove potrebna je veća snaga raspoložive električne energije i veća brzina punjenja što se bitno razlikuje od punionica dostupnih na tržištu koje služe za punjenje cestovnih vozila s baterijskim pogonom s manjom snagom baterija i dužim vremenom punjenja, zbog čega je kompleksnije i ishođenje posebnih uvjeta građenja”, objašnjavaju iz javnog poduzeća.
Problemi s kablovima
Na pitanje o odgodi rokova, slične argumente iznose i u resoru ministra Olega Butkovića – da se radi o jedinstvenom projektu sa specifičnim zahtjevima zbog čega su, među ostalim, morali prilagođavati i projektnu dokumentaciju.
“Prilikom ishođenja posebnih uvjeta građenja, utvrđeno je uvidom u idejni projekt kako se planirani energetski kablovi križaju s već postojećom linijskom infrastrukturom, što je uvjetovalo dodatne izmjene projektne dokumentacije i samim time potrebne vremenske izmjene ugovora”, kažu iz Ministarstva.
‘Sve ide prema planu’
Na naše upite o rokovima realizacije projekta, iz HEP-ODS-a – koji nije ugovorna strana, ali je uključen zbog izgradnje trafostanica – odgovaraju, međutim, da sve ide prema planu. Četiri priključna postrojenja bit će gotova u ranije definiranim rokovima, a za preostala dva, za koja je tehničko rješenje izmijenjeno, “planirani rok je do kraja drugog kvartala 2024., a što je unutar ugovorenog razdoblja provedbe projekta”.
Iz Končara također tvrde da se sve odvija unutar rokova. Čelične konstrukcije vagona vlakova dolaze krajem godine, potom kreće završna montaža koja bi trebala biti gotova do travnja 2024., piše Lider. Potom slijede ispitivanja u tvornici pa na pruzi, a sve bi trebalo biti završeno u kolovozu. Prema Liderovom izvještaju, iz Končara potvrđuju da su ugovorene i punionice te da i njihova proizvodnja ide prema planu.
Čemu onda odgoda?
S obzirom na priličnu dozu optimizma svih uključenih u ovaj projekt, logično je upitati zašto je onda uopće tražena odgoda? Čini se da su, kad je Vlada radila reviziju NPOO-a, u Butkovićevom ministarstvu zaključili da bi im pomicanje rokova dobro došlo – za svaki slučaj.
“(…) S obzirom da se tijekom početne faze provedbe projekta naišlo na određene izazove (…) zatraženo je produljenje roka, a imajući za cilj da se izbjegnu i eventualna kašnjenja u daljnjim povezanim aktivnostima projekta, za koji je predviđeni završetak bio zadnji kvartal 2024. godine”, odgovaraju na naš upit.
Napominju i da je, uz proizvodnju vlakova i priključaka, potrebno još “ishođenje niza dozvola te izvođenje radova u infrastrukturnom željezničkom području” na koje će potom Končar priključiti stabilne energetske priključke, koji će također morati proći proceduru ishođenja dozvola. Zbog svega toga tražena je odgoda. U zemlji u kojoj i vlakovi i pruge notorne kasne, predostrožnosti, očito, nikad dosta.