Udovica ubijenog ruskog špijuna uputila oštru poruku Zapadu: 'Prijeđite s riječi na djela'

Smrt ruskog oporbenog čelnika Alekseja Navaljnog trebala bi potaknuti zapadne zemlje da prijeđu “s riječi na djela” kada se radi o režimu Vladimira Putina, rekla je u subotu u razgovoru za agenciju France presse udovica bivšeg ruskog špijuna Aleksandra Litvinjenka otrovanog 2006.

Smrt Alekseja Navaljnog koji je u kažnjeničkoj koloniji ruskog Arktika služio kaznu od 19 godina šokirala je u petak cijeli svijet. Bio je to i “tužan dan” za Rusiju, naglasila je Marina Litvinjenko u Londonu.

Njezin suprug Aleksandar Litvinjenko, agent KGB-a a potom i FSB-a boravio je u egzilu u Ujedinjenom Kraljevstvu kada je umro u dobi od 43 godine 23. studenog 2006., dvadesetak dana nakon što je otrovan polonijem 210, iznimno otrovnom radioaktivnom tvari.

‘Dobro znam kako se Julija osjeća’

“Vrlo dobro razumijem kako se Julija (Navaljni) može osjećati nakon ovoga što se dogodilo njezinom mužu”, rekla je s bijesom i emocijama.

“Bio je to vrlo tužan dan, ne samo za obitelj Alekseja Navaljnog – njegovu suprugu, sina i kćer – nego i za mnoge Ruse koji sanjaju o boljoj budućnosti za svoju zemlju”, istaknula je.

Marina Litvinjenko, koja se dugo borila za rasvjetljavanje okolnosti smrti svog supruga, pozvala je udovicu Navaljnog da osigura da međunarodna zajednica “nikada ne zaboravi” smrt njezina supruga. “Nije dovoljno govoriti o tome jučer, danas i možda još nekoliko dana. Mora se o tome razgovarati koliko god je potrebno dok Julija ne dobije pravdu”, istaknula je.

Putin vjerojatno odobrio ubojstvo

Britanska istraga zaključila je 2016. da je Vladimir Putin “vjerojatno odobrio” ubojstvo Aleksandra Litvinjenka, koje su izvršili biznismen Dmitrij Kovtun i bivši tajni agent Andrej Lugovoj, s kojim je bivši špijun popio čaj 1. studenog 2006. Isto tako, Europski sud za ljudska prava proglasio je 2021. Rusiju “odgovornom” za ovaj atentat što je Kremlj uvijek negirao.

Za suprugu bivšeg špijuna, smrt Alekseja Navaljnog mora potaknuti međunarodnu zajednicu, a posebno zapadne zemlje, da prijeđu “s riječi na djela” pred ruskim predsjednikom. “Važno je (da lideri) kažu koliko žale i suosjećaju, ali to nije dovoljno”.

Za nju ta “djela” prije svega uključuju podršku Ukrajini koja je u ratu protiv Rusije gotovo dvije godine nakon invazije koju je pokrenula Moskva. “Jedini način da se pomogne ruskoj oporbi da svrgne Putinov režim je podrška Ukrajini”, rekla je, vjerujući da samo ukrajinska pobjeda može “potaknuti ruske građane da traže promjene”.