Udruga Franak prosvjedovala ispred Vrhovnog suda, udruga banaka im poručila: 'U potpunosti ste obeštećeni'

Prosvjednici traže da se donese odluka o ništetnosti ugovora, i to u roku od 15 dana

01.04.21023., Zagreb - U parku Zrinjevac organiziran prosvjed Udruge franak pod nazivom "Vrijeme je!" Photo: Sanjin Strukic/PIXSELL
FOTO: Sanjin Strukic/PIXSELL

Mnogobrojni prosvjednici u organizaciji Udruge Franak u subotu su glasno i s transparentima prosvjedali na Zrinjevcu ispred Vrhovnog suda. Od suda su pri tom zatražili da u roku od 15 dana donese odluku o ništetnosti ugovora s ništetnom valutnom klauzulom i ništetnom promjenjivom kamatnom stopom.

“Zahtijevamo i da Vrhovni sud u roku od 15 dana donese odluku o pravu na puno obeštećenje svih potrošača s konvertiranim kreditima na temelju Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju”, poručio je Goran Aleksić iz Udruge Franak, što su prosvjednici popratili glasnim zvukom sirena i zviždaljki.

Suci se ponašaju birokratski

Rekao je kako je potpuno neshvatljivo zašto pojedinim sucima Vrhovnog suda nije jasno da potrošači s konverzijama moraju imati jednaka prava kao potrošači koji nisu konvertirali kredite.

“Potpuno je neshvatljivo da pojedinim sucima nije jasno da se prava potrošača mogu utvrditi samo i jedino vještačenjem, a ne nekom arbitrarnom odlukom suca koji se ponaša birokratski, umjesto da poštuje pravo”.

Njima također nije jasno, kaže Aleksić, da je Zakonom o konverziji bilo zabranjeno potrošačima uvjetovati konverziju bilo kakvim odricanjima od njihovih prava, pa se potrošači nisu mogli niti smjeli odreći svojih budućih potraživanja na temelju kasnije utvrđene ništetnosti valutne klauzule u “švicarcima” i gotovo tri godine nakon prihvaćenih ponuda konverzija.

Ništetan je ugovor u cijelosti

Potrošači se svojih prava konverzijom nisu odrekli niti informirano, niti neinformirano, poručio je Aleksić. “I moram se ovdje prisjetiti Vlade koja je Sudu Europske unije dala lažno očitovanje i izrekla je gnjusnu laž da su se potrošači konverzijom odrekli svojih potraživanja”, istaknuo je Aleksić.

“Ako su ništetni glavni predmet i cijena, ništetan je i ugovor u cijelosti – kako po hrvatskom pravu tako po pravo EU, iskazanom i ponovljenom kroz čitav niz presuda Suda EU”, ustvrdio je.

Poručio je kako je krajnje vrijeme da Vrhovni sud RH konačno odluči o tim krucijalnim pitanjima, a oni zahtijevaju da se to riješi u roku od 15 dana, nakon njihovog prosvjeda.

Reagirala Hrvatska udruga banaka

Prosvjednici su i uputili zahtjev Vladi da predloži u hitnoj proceduri te da Hrvatski sabor izglasa u adekvatnim zakonskim aktima produljenje roka zastare potraživanja do 31. prosinca 2024. godine za sve potrošačke kredite s valutnom klauzulom u švicarcima koji su obuhvaćeni kolektivnom sudskom presudom u slučaju franak.

Nakon prosvjeda, reagirala je Hrvatska udruga banaka (HUB). Oni su pak poručili kako je u Hrvatskoj, na osnovi zahtjeva samih potrošača te u skladu sa zakonom, provedena konverzija kojom su bivši korisnici CHF kredita u potpunosti obeštećeni.

“Zakon, donesen 2015., bio je rezultat državne intervencije u CHF materiju, pri čemu je imao retroaktivni učinak kojim su korisnici kredita u švicarskim francima stavljeni u poziciju kao da su od datuma uzimanja CHF kredita uzeli kredit vezan uz EUR”, priopćio je HUB.

Korisnici kredita su izjednačeni

Banke su bile dužne prihvatiti zahtjev potrošača za konverzijom te slijediti postupak konverzije koji im je detaljno propisao zakon. “Time je zakonodavac, na teret banaka, u potpunosti izjednačio položaj bivših korisnika CHF kredita s korisnicima EUR kredita. Banke su snosile sav trošak konverzije u ukupnom iznosu od oko milijardu eura”, tvrdi HUB.

Udruga banaka napominje kako pojedini potrošači temelje svoje zahtjeve za dodatnim isplatama na razlici koja se temelji na obračunskoj usporedbi s nepostojećim kreditom u kunama fiksne kamate stope od oko 4,2%.

Općepoznato je da u vrijeme kad su banke u ponudi imale CHF kredite u ponudi u Hrvatskoj nije postojao kreditni proizvod u kunama s fiksnom kamatnom stopom od 4,2%. U ponudi je eventualno bio kunski kredit s promjenjivom kamatnom stopom u iznosu nešto više od 10%, podsjeća HUB.

Njihova potraživanja nisu realna

Ovakva potraživanja nekih potrošača, dodaje Udruga banaka, ne samo da nisu utemeljena na zakonu, nego ne slijede niti ekonomsku realnost vremena u kojem su dizali kredite.

“Ovakvim zahtjevima se suprotno svrsi zakona, neopravdano i neutemeljeno želi bivše korisnike CHF kredita staviti u ekonomski povoljniji i nezakonito povlašteni položaj u odnosu na sve druge korisnike kredita u Hrvatskoj”, ističe HUB.