Ugledni profesori pravnih fakulteta tvrde da je štrajk sudaca posve nezakonit: ‘Ovo što rade je nakaradno’

Za Telegram govore profesor Alan Uzelac iz Zagreba te predstojnik katedre za kazneno postupovno pravo u Rijeci, Petar Veić

FOTO: Pixsell

Jučer, u ponedjeljak 8. svibnja, suci su počeli tzv. ‘bijeli štrajk’. Na nekim prvostupanjskim sudovima u toj prosvjednoj akciji sudjeluju gotovo svi. Bit će tako iduća dva tjedna, bez rasprava koje su redom otkazali. Stranke u procesima dobile su rješenja u kojima stoji da suci rasprave odgađaju kako bi ‘zaštitili neovisnost sudbene vlasti u Hrvatskoj”.

To, međutim, upozoravaju ugledni profesori s kojima smo analizirali ovu situaciju, nije zakonski razlog za odgodu suđenja. Iako konstatiraju kako suci ovime krše zakon, uvjereni su da im se neće dogoditi ništa. Oni će, ističu, samo demonstrirati svoju moć u državi čiji bi stupovi trebali biti.

Profesor s Katedre za građansko procesno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu Alan Uzelac naglašava da se u parnicama odluke o odgodama mogu donositi samo prema Zakonu o parničnom postupku, a ne Ustavu, Ugovoru s Europskom unijom, preporukama Vijeća Europe i ostalih deklaracija na koje su se odlučili pozvati. Uzelac drži da bi se mogla tražiti i stegovna odgovornost sudaca koji su donijeli takva rješenja.

Nezakonito odugovlačenje suđenja

“Članak 116. Zakona o parničnom postupku propisuje da do odgode može doći zbog potrebe za izvođenjem dokaza ili kada postoje drugi opravdani razlozi”, konstatira profesor Uzelac pojašnjavajući da je rješenje o odgodi jedno od tzv. rješenja o upravljanju postupkom o kojima suci slobodno odlučuju i protiv kojih žalba nije dopuštena.

“Međutim, kada odlučuje o upravljanju postupkom, sudac mora imati na umu načelno pravilo iz Članka 10. Zakona o parničnom postupku prema kojem se postupak mora provesti bez odugovlačenja, u razumnom roku i sa što manje troškova”, naglašava Uzelac primjećujući da odgode suđenja u ‘bijelom štrajku’ svakako nisu u skladu s tim načelom. Dodaje kako suci u redovnim okolnostima pri odgodi ročišta čak i ne pišu neka posebna obrazloženja, budući da stranke protiv njih ne mogu izjaviti žalbu.

Zato mu navođenje odredbi Ustava, Ugovora o Europskoj uniji te ostalih pravnih i političkih akata, uključujući i više neobvezujućih deklaracija u uvodu rješenja o odgodi, više nalikuje na demonstraciju moći negoli na ozbiljan sastavni dio sudske odluke. Smatra da je riječ o predlošku koji je poslan od strane Udruge hrvatskih sudaca članovima te organizacije, da bi se ostvarili njeni politički ciljevi.

Evo što su suci napisali u rješenjima

Telegram je dobio uvid u više rješenja o odgodama u kojima je napisano sljedeće: “U cilju zaštite neovisnosti sudbene vlasti, a na temelju Članka 115. Ustava RH, Članka 19. Ugovora s Europskom unijom, Članka 47. Europske povelje o temeljnim pravima, temeljnih načela Magna Carte sudaca Savjetodavnog vijeća europskih sudaca, Mišljenja broj 598/2010 Venecijanske komisije i Preporuke (2010) Odbora ministara Vijeća Europe, kao i Opće povelje sudaca Međunarodne udruge sudaca, te sukladno Zaključcima sa Zbora Udruge hrvatskih sudaca od 31. ožujka 2023. i zaključcima s Upravnog odbora Udruge hrvatskih sudaca od 3. svibnja odgađa se glavne rasprava…”

Niti jedan od tih razloga, kako je naveo profesor Uzelac, nije zakonski osnov za odgodu. “Na ovaj se način želi pokazati da nema efikasnih načina da se suce pozove na odgovornost, čak i ako očito rade protivno zakonu. Donošenje ovakvih rješenja, naime, ima sve odlike stegovnog djela, jer Zakon o Državnom sudbenom vijeću predviđa kao stegovno djelo izazivanje poremećaja u radu koji značajno utječu na djelovanje sudbene vlasti kao i nanošenje štete ugledu suda i sudačke dužnosti. Međutim, o stegovnoj odgovornosti za donošenje takvih odluka odlučivalo bi Državno sudbeno vijeće u kojem dominiraju članovi Udruge hrvatskih sudaca koja ih je i izazvala”, rekao nam je Uzelac.

Suci se mogu boriti i drugačije

Na pitanje o tome je li bilo drugih, zakonitijih načina da se stupi u tzv. ‘bijeli štrajk’, Uzelac odgovara: “Smatram da bi bilo manje pogubno za vladavinu prava, a bolje za sudačke interese da su suci, umjesto ovakvih nakaradnih rješenja, naprosto zastali na kraće vrijeme s poduzimanjem radnji, kako bi simbolički iskazali solidarnost sa zahtjevima za poboljšanjem stanja u pravosuđu. Na ovakav način šalje se vrlo opasna poruku da suci u svojim odlukama mogu pisati praktički bilo što, i da se odlučivanje o pravima građana može zlorabiti na štetu tih istih građana za promicanje vlastite koristi”.

No, motive za ovu situaciju profesor Uzelac nalazi i u svijesti o tome da suci ionako prečesto odgađaju suđenja, zbog čega se možda tražio način da se uobičajeno stanje razluči od ‘bijelog štrajka’. “Ovako se sudački korpus tjera i da kroz kršenje zakona iskaže svoju lojalnost UHS-u, što je vrlo nekorektno”, smatra.

“Ima zemalja, poput Poljske, gdje suci ne miješaju svoju sudačku misiju i iskazivanje svojih stavova, pa nekada i izlaze na ulicu prosvjedovati protiv napada na svoju neovisnost. U tim su zemljama sudački prosvjedi usmjereni tome da se osiguraju uvjeti za samostalan i kvalitetan rad, a ne nerealni zahtjevi za višestrukim povećanjem primanja. Kod nas, imao bih puno više razumijevanja za prosvjede zbog uvjeta rada hrvatskih sudaca koji su jako loši, negoli za zahtjeve za radikalnim povećanjem plaća koje za hrvatske prilike i nisu tako niske”, zaključuje profesor Alan Uzelac.

Sve je krenulo od suca s Krka

Ovdje valja podsjetiti da je krčki sudac Anton Hlača stegovno prijavljen jer je odgodio suđenje zbog zlovolje koja ga je obuzela nakon što je vidio platnu listu. U takvom zlovoljnom stanju, objasnio je, nije bio raspravno sposoban, odnosno nije mogao dijeliti pravdu. Suđenje je zato odgodio, no nakon što je njegova odluka objavljena u medijima bio je prisiljen da ju promijeni.

Sada pak svi njegovi kolege odgađaju suđenja uz obrazloženja koja profesor Uzelac opisuje kao nezakonita. ‘Bijeli štrajk’ može se, objašnjavaju nam pravni stručnjaci s kojima smo razgovarali, provoditi samo prema Zakonu o radu.

I predstojnik katedre za kazneno postupovno pravo Pravnog fakulteta u Rijeci Petar Veić otvoreno je kritizirao ‘bijeli štrajk’ sudaca, kao i rješenja o odgodama rasprava u kojima su naveli nezakonite razloge.

“To što navode su deklaratorne stvari. Hvataju se za maglu”, riječi su kojima je opisao rješenja o odgodama. Osvrnuo se zatim i na sami ‘bijeli štrajk’ koji je prema njegovim riječima neprimjeren.

Suci su jedan od stupova države

“Država sucima nudi jednu razinu povišice, koja je zamjetna, koja je vidljiva. Po mom mišljenju oni su to trebali prihvatiti, a zatim za ostatak nastaviti pregovarati s državom. To bi bilo korektno”, rekao nam je ugledni profesor.

Podsjetio je i da su suci šutjeli 10-15 godina da bi tek sada počeli raditi ‘ovakve ekscese’. “To nije prijateljska verzija rješavanja spora. Još u vrijeme dok sam ja bio pripravnik na sudu administrativno osoblje bilo je potplaćeno do mjere da je to bilo neprihvatljivo”, prisjetio se Veić. Tvrdi da su suci u specifičnom odnosu prema državi, jer predstavljaju jedan od stupova države. Ranije su sve olako prihvaćali, a sada idu s ovakvim maksimalističkim zahtjevom, upozorava profesor.

Na upit kako to da je sudac Hlača stegovno prijavljen jer je suđenje odgodio zbog zlovolje, a sada i ostali suci odgađaju ročišta zbog nezakonitih razloga, profesor Veić odgovara kratko i jasno: “Takve eskapade ne mogu se prihvatiti”.