Ukrajina uživo. Nizozemska zatvara konzulat u Rusiji: ‘Pokušavaju nam ubaciti špijune kao diplomate’
Pratimo 360. dan ruske invazije na Ukrajinu
Danas je 360. dan ruske invazije na Ukrajinu. Ovo su ključni događaji:
- Izašao film Seana Penna o Zelenskom na početku rata
- Bijela kuća: Skupina Wagner pretrpjela više od 30.000 gubitaka
- Poljska pozvala SAD da predvodi koaliciju aviona
- Institut za rat: ‘Putinove imperijalističke ambicije postale jasnije’
- Kamala Harris: ‘Brine nas suradnja Kine i Rusije’
- Sunak: ‘Vrijeme je za udvostručenje potpore’
- Kuleba: ‘Ukrajina je Putinova osobna opsesija’
ŠTO SE TRENUTNO DOGAĐA:
Nizozemska: ‘Rusi nam pokušavaju ubaciti agente pod krinkom diplomata’
- Nizozemska vlada zatvara konzulat u Sankt Peterburgu i ograničava broj ruskih diplomata u Haagu, objavili su danas uz poruku: “Rusija pokušava u zemlju ubaciti tajne agente pod krinkom diplomata. Ne možemo i nećemo dozvoliti”, kazao je ministar vanjskih poslova Nizozemske, Wopke Hoekstra.
“U isto vrijeme ne daju vize nam diplomatima koji bi nastavili raditi u Sankt Peterburgu. Stoga će velik dio njihovih diplomata morati otići iz Nizozemske u sljedeća dva tjedna”, dodao je objašnjavajući kako Nizozemska izjednačava broj svojih diplomata u Rusiji s ruskim u Nizozemskoj.
Orban: ‘Europa indirektno ratuje s Rusijom’
- Mađarski premijer Viktor Orban kazao je danas da je Europa u indirektnom ratu s Rusijom. “Europa odlazi u rat u ovim trenutcima, dok opasno balansira. Zapravo…već je u indirektnom ratu s Rusijom. Počelo je s kacigama, sada šaljemo tenkove i borbeni avioni su na planu…Uskoro ćemo slati tzv. mirovne postrojbe”, kazao je.
SAD procjenjuje da je u Ukrajini poginulo ili ranjeno oko 200.000 Rusa
- Sjedinjene Države procjenjuju da je oko 200.000 Rusa već ubijeno ili ranjeno u ratu protiv Ukrajine, rekao je državni tajnik Antony Blinken na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji. Trošak gotovo jednogodišnjeg rata bio veći je za Rusiju, primijetio je Blinken.
“Imamo više od milijun Rusa koji su napustili svoju zemlju jer ne žele biti dio ovog rata i smjera kojim se zemlja kreće”, kazao je. Dodatno, 1000 ili više tvrtki prestalo je poslovati u Rusiji zbog straha od štete za ugled, prema šefu američke diplomacije. “Pogledajte što se dogodilo, što je Putin učinio vlastitoj zemlji”, rekao je Blinken, misleći na ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Kuleba: ‘Ukrajina je Putinova osobna opsesija’
- Ukrajina je opsesija ruskog predsjednika Vladimira Putina i dok je on na vlasti bit ćemo u nevolji, rekao je u subotu ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba. Dodao je da je su Kijevu za obranu od ruske agresije trenutno nužni novac, streljivo i sankcije, a za dugoročnu sigurnost članstvo u EU-u i NATO-u. “Sve dok je Putin na vlasti, bit ćemo u nevolji. Ukrajina je njegova osobna opsesija”, rekao je Kuleba na konferenciji o sigurnosti u Münchenu. “Rusija se mora promijeniti. Trajni mir zavladat će euroatlantskim svijetom kada Rusija više ne bude prijetnja. Sve između toga će biti rat, na ovaj ili onaj način”, upozorio je.
Po njegovim riječima, prilika za mir bit će razdoblje od odlaska Putina s vlasti i dolaska novog ruskog čelnika. “Ne mogu procijeniti kada će to biti. Sada se samo možemo fokusirati na borbu, na bojnom i diplomatskom polju”, rekao je. Rat u Ukrajini u središtu je tradicionalnog okupljanja zapadnih čelnika i stručnjaka za sigurnost u Muenchenu, nekoliko dana uoči prve obljetnice ruske invazije 24. veljače. Rusija je ove godine prvi puta od 1963. isključena s konferencije, jer po riječima organizatora nisu joj željeli dati pozornicu za širenje propagande.
Plenković: ‘Hrvatska vlada nastavlja s vojnom pomoći Ukrajini’
- Hrvatska u skladu sa svojim mogućnostima nastavlja vojno pomagati Ukrajini da izdrži rusku agresiju i ostvari slobodu, izjavio je u subotu premijer Andrej Plenković u Münchenu. “Hrvatska vlada nastavlja s vojnom pomoći Ukrajini i pomažemo u onim okvirima i sadržajima koliko Hrvatska može”, izjavio je Plenković novinarima.
Dodao je da su održivost jedinstva i održivost pomoći Ukrajini trenutno ključna pitanja. “Čini mi se da su poruke francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i njemačkog kancelara Olafa Scholza na tom tragu”, rekao je.
Upitan o mogućem prelijevanju sukoba iz Ukrajine na zapadni Balkan, Plenković je rekao da Hrvatska godinama smatra da je tom prostoru potrebna stabilnost koja će šest zemalja iz hrvatskog susjedstva vući prema EU. “Tu Hrvatska ima instrumentalnu ulogu da im pomaže na tome putu i da stvorimo ozračje kod naših partnera da se otvore prema proširenju”, rekao je Plenković koji će kasnije u subotu sudjelovati na panelu o zapadnom Balkanu.
Harris: ‘Nema sumnje, Rusija je počinila zločine protiv čovječnosti’
- Harris je rekla da je SAD službeno zaključio da je Rusija u Ukrajini počinila zločine protiv čovječnosti. Dodala je da sumnje u to nema. “Provodili su široke i sistemske napade na civile, gnjusna ubojstva, mučenja, silovanja i deportacije. Nasilno su deportirali tisuće ljudi, uključujući djecu. Okrutno su odvojili djecu od obitelji”, kazala je.
“U slučaju Rusije i njenih postupanja u Ukrajini, pregledali smo dokaze, znamo pravni standard i sumnje nema. To su zločini protiv čovječnosti”, zaključila je. “Svim počiniteljima tih zločina i njihovim nadređenima poručujem: odgovarat ćete!”, rekla je Harris. Rat u Ukrajini i narušeni kinesko-američki odnosi u središtu su sastanka visokih dužnosnika i stručnjaka za sigurnost u Muenchenu, nekoliko dana uoči obilježavanja godišnjica ruske invazije na Ukrajinu.
Sunak: ‘Vrijeme je za ojačanje potpore’
- Britanski premijer Sunak je danas u Münchenu kazao kako je vrijem da Zapad ojača potporu Ukrajini. “Svakim danom ruske snage nanose još bola i patnje. Jedini način da to prestane je pobjeda Ukrajine. Stoga trebamo vojnu strategiju kojom bi stekli prednost na bojištu i dobili rat, kao i političku strategiju za osvajanje mira”, kazao je.
“Sada je vrijeme da se podrška ojača. Kada je Putin počeo ovaj rat, kockao se da će naša odlučnost pasti. Ali dokazali smo mu da griješi tada, a dokazat ćemo i sada” kazao je Sunak.
Kamala Harris: ‘Brine nas suradnja Kine i Rusije’
- Američka potpredsjednica Kamala Harris izjavila je u subotu da je zabrinuta zbog jačanja suradnje Kine i Rusije od početka rata u Ukrajini i da potpora Pekinga Moskvi potkopava međunarodni poredak utemeljen na pravu. Govoreći na konferenciji o sigurnosti u Muenchenu, Harris je to rekla nedugo nakon što je kineski ministar vanjskih poslova Wang Ly na istom skupu najavio da će Kina predstaviti mirovni plan za Ukrajinu utemeljen na poštivanju teritorijalnog integriteta i povelje UN-a.
Ne spominjući izrijekom tu ideju, Harris je istaknula da će se nastaviti transatlanska potpora Ukrajini. “Ako ruski predsjednik Vladimir Putin misli da ćemo čekati dok rat ne prođe, gadno se vara”, rekla je Harris. “Vrijeme nije na njegovoj strani”. Dodala je da će, ako Putin uspije, to ohrabriti druge autoritarne države da učine isto. Iran i Sjevernu Koreju je spomenula kao države koje također pomažu Moskvi.
Britansko ministarstvo: ‘Putinu je sve teže izolirati stanovništvo od rata’
- Britansko ministarstvo obrane u najnovijoj procjeni javlja kako je Putinu sve teže izolirati stanovništvo Rusije od stvarnosti rata u Ukrajini. Javljaju da je najnovija anketa provedena u Rusiji pokazala kako 52 posto građana ima prijatelja ili rođaka koji je služio ili služi u ratu.
Rusija ispalila dvije rakete duboko u teritorij Ukrajine
- Rusija je ispalila dvije rakete duboko u teritorij Ukrajine, zapadno od Kijeva. Zračne uzbune bile su na snazi diljem zemlje i ovog jutra.
Institut za rat: ‘Putinove imperijalističke ambicije postale jasnije’
- Institut za proučavanje rata javlja kako su Putinove imperijalističke ambicije postale jasnije nakon jučerašnjeg sastanka s Lukašenkom. Kremlj i Bjelorusija su pritom formalizirali 80 posto sporazuma koji su se odugovlačili gotovo 20 godina. Institut piše da je to dokaz kratkovidnosti zapada prema Moskvi i njenim strategijama.
“Zapad ponekad ignorira Putinove aktivnosti koje se čine trivijalnima, ali upravo one, koje prolaze ispod radara, ključne su za njegove strateške napretke. Kremlj može zapovijedati bjeloruskim tvornicama i opremiti ih da proizvode ključne materijale koje vojska treba”, dodali su.
Poljska pozvala SAD da predvodi koaliciju aviona
- Poljska je pozvala SAD da predvodi koaliciju avionskih donacija Ukrajini. Premijer Mateusz Morawiecki kazao je da će njegova zemlja poslati MiG-ove, ako dođe do plana za širu potporu Ukrajini.
Biden će idućeg tjedna uputiti poruku Putinu i Rusima
- Joe Biden koji će prvu obljetnicu rata u Ukrajini obilježiti putovanjem u Poljsku, idućeg tjedna će razgovarati telefonom s francuskim, talijanskim i britanskim kolegama, priopćila je Bijela kuća. Iz Varšave, gdje će boraviti u utorak i u srijedu, američki će predsjednik “uputiti poruku (Vladimiru) Putinu i ruskom narodu”, rekao je glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost John Kirby na tiskovnoj konferenciji.
Joe Biden, koji će 3. ožujka primiti njemačkog kancelara Olafa Scholza, “razgovarat će idućeg tjedna telefonom sa stanovitim brojem naših saveznika”, istaknuo je. John Kirby je zatim dodao da će to biti francuski predsjednik Emmanuel Macron, britanski premijer Rishi Sunak i talijanska premijerka Giorgia Meloni. “Dok se približavamo prvoj obljetnici, možemo ponosno reći da je naša potpora Ukrajini i dalje čvrsta i da je (…) međunarodna koalicija za pomoć Ukrajini jača no ikad”, rekao je glasnogovornik.
No opetovao je da Biden ne planira posjetiti Ukrajinu idućeg tjedna ni razgovarati s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, kojeg je u prosincu primio u Bijeloj kući. Joe Biden će se u Varšavi sastati s poljskim predsjednikom Andrzejom Dudom. Uz to će se sastati sa skupinom “devetorkom iz Bukurešta”, zemljama istočne Europe koje su članice zapadnog obrambenog saveza.
Američka vojska kupuje topničko streljivo za gotovo milijardu dolara
- Američka vojska je objavila ugovor vrijedan gotovo milijardu dolara za povećanje proizvodnje topničkog streljiva kalibra 155 mm kojim se Ukrajina koristi u velikim količinama. Vojne tvrtke General Dynamics Ordnance&Tactical Systems i American Ordnance natjecat će se za pojedinačne narudžbe streljiva u okviru ugovora vrijednog 993.7 milijuna dolara, navodi se u priopćenju američke vojske.
Cilj je proizvesti između 12.000 i 20.000 dodatnih topničkih granata na mjesec, dodaje se. Vijest dolazi pošto je vojska dvjema drugim tvrtkama dodijelila ugovor od 522 milijuna dolara za kupnju streljiva istog kalibra u okviru Pentagonova mehanizma za pomoć Ukrajini. Ruska invazija na Ukrajinu 24. veljače 2022. potvrdila je povratak sukoba velesila uz svekoliku uporabu topničkog streljiva.
U studenome je američki dužnosnik rekao da su ruske snage ispaljivale oko 20.000 granata na dan. Ukrajina je pak ispaljivala između 4000 i 7000 granata na dan, što je više nego što zapadni proizvođači oružja mogu proizvesti da bi to mogli pratiti. Za proizvodnju topničkog streljiva treba dosta vremena, a brzo se troši. Količina streljiva kojim se koriste Ukrajina i Rusija ipak se smanjila od tada zbog dolaska zime i nestašice koju osjećaju obje zemlje.
MMF: Dogovor s Ukrajinom otvara put financijskoj pomoći
- Ukrajina će moći zatražiti financijsku pomoć Međunarodnoga monetarnog fonda (MMF), priopćila je u petak ta ustanova koja je provodila nadzor nad politikama u zemlji i ističe da će to pridonijeti naporima ukrajinske vlade za pristupanje Europskoj uniji. “Službe MMF-a i ukrajinske vlasti postigle su dogovor” koji “utire put otvaranju pregovora o cjelovitom programu koji podupire MMF”, navodi washingtonska ustanova. Dogovor još mora potvrditi čelništvo MMF-a.
Riječ je o prvom i jedinom nadzoru u okviru programa praćenja (PMB), instrumenta pomoći zemljama u osmišljavanju politika i privlačenju financiranja donacijama u složenim okolnostima. “Rezultati vlasti u okviru PMB-a bili su solidni”, ističe MMF u priopćenju. Voditelj MMF-ova izaslanstva u Ukrajini Gavin Gray izvijestio je u prosincu da se potrebe proračuna i funkcioniranja Ukrajine procjenjuju od 40 do 57 milijarda dolara u 2023.
U petak je dodao, prenosi se u priopćenju, da su “zahvaljujući zajedničkim naporima ukrajinske vlade i Ukrajinske državne banke svi ciljevi (…) ostvareni krajem prosinca, a krajem siječnja i pet strukturnih pokazatelja”. “U 2022. gospodarstvo je palo za 30 posto, što je bolje od predviđanja”, ali “kratkoročni izgledi su se pogoršali” od prosinca, dodao je, ocijenivši ipak da se “tijekom godine očekuje postupan gospodarski oporavak”. “Isplata velike vanjske pomoći u pravi čas bila je presudna za makrogospodarsku stabilnost, a velike isplate bit će iznimno važne u 2023. i nakon toga”, istaknuo je Gray. Uz to, “MMF-ov cjeloviti program poduprijet će napore ukrajinske vlade za članstvo u EU-u”, komentirao je.
Bijela kuća: Skupina Wagner pretrpjela više od 30.000 gubitaka u Ukrajini
- Ruska plaćenička skupina Wagner je pretrpjela više od 30.000 gubitaka otkako je počela ruska invazija na Ukrajinu 24. veljače prošle godine, a otprilike 9000 njenih pripadnika poginulo je u borbama, rekla je Bijela kuća u petak. Sjedinjene Države procjenjuju da zatvorenici čine 90 posto ubijenih pripadnika grupe Wagner od prosinca, rekao je novinarima na brifingu glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost Bijele kuće John Kirby.
Polovica ukupnog broja smrti odnosi se na razdoblje od sredine prosince zbog pojačanja borbi u istočnom ukrajinskom gradu Bahmutu, kazao je Kirby, pozivajući se na nedavno deklasificirane obavještajne podatke. Kirby je istaknuo da je plaćenička skupina ostvarila postupne dobitke unutar i oko Bahmuta proteklih dana, no da im je za to trebalo više mjeseci i došlo je uz “razarajuću cijenu koja nije održiva”.
“Moguće je da na koncu uspiju u Bahmutu, no neće im biti od stvarne koristi jer nema pravu stratešku važnost”, objasnio je, dodavši da će ukrajinske snage vjerojatno zadržati snažne obrambene položaje diljem Donbasa. Kirby je novinarima rekao se Wagner i dalje uvelike oslanja na zatvorenike, koji su poslani u sukob bez obuke ili opreme, unatoč nedavnim komentarima Wagnerovog osnivača Jevgenija Prigožina da je prestao novačiti zatvorenike za rat u Ukrajini.
Izašao film Seana Penna o Zelenskom na početku rata
- Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je kasno navečer 24. veljače 2022., svega 15-ak sati nakon što je Rusija započela invaziju na njegovu zemlju, pronašao vremena i primio američkog glumca Seana Penna, što se može vidjeti u njegovom filmu “Superpower” premijerno prikazanom u petak u Berlinu. Zelenski je sjedeći u praznoj sobi bez prozora nagađao o motivima ruskog predsjednika Vladimira Putina za invaziju. “Želi da budemo mrtvi. Mrzi Ukrajinu. Mrzi nas”, rekao je Zelenski o ruskom predsjedniku u središnjoj sceni dokumentarnog filma “Superpower” o ukrajinskom vođi, koji je u petak prikazan na međunarodnom filmskom festivalu u Berlinu.
Ukrajina se u borbi protiv ruske invazije “bori umjesto svih nas”, rekao je Penn publici na premijeri filma. Film je producirao kanadsko-američki časopis Vice, a sniman je izbliza i “iz ruke”, u stilu interaktivnog dokumentarca koji je popularizirala ta medijska organizacija i prikazuje Pennove napore da razumije Ukrajinu, njenog predsjednika i njenu borbu. “Ako ne pobijedimo danas, tad će Amerikanci voditi ratove za nekoliko godina”, rekao je Zelenski Pennu u kasnijem intervjuu, upozorivši da bi poraz Ukrajine imao dalekosežne posljedice.
Putinove snage su nakon gotovo godinu dana invazije još uvijek u Ukrajini, pojačavaju napade na istoku u sklopu onoga što Moskva naziva “posebnom vojnom operacijom”, u kojoj su smrtno stradale tisuće ljudi, a raseljeni milijuni. Kamera gledatelje neugodno približava smrti i krvoproliću koje su za sobom ostavili ruski vojnici pri povlačenju, a film je iskren kada su u pitanju ograničenja za zvijezdu Hollywooda usred ratnog stanja. “Mogu li biti otvoren?”, čuje se kako na filmu govori jedan od tjelohranitelja. “Vi ste Sean Penn. Nitko neće biti odgovoran za Vašu smrt na bojišnici”, rekao mu je.