Uživo. Ugledni institut: 'Ukrajinci razvaljuju Ruse kod Bahmuta'. Zelenski na mjestu velike pobjede: 'Mi smo zemlja hrabrih'
Pratimo 500. dan ruske invazije na Ukrajinu
Ovo su ključni događaji:
ŠTO SE TRENUTNO DOGAĐA:
- Erdogan podržao Ukrajinu i najavio Putinov dolazak
- Amerikanci uništili kemijsko oružje, kasetno poslali u Ukrajinu
- NATO saveznici dogovorili se izdvajati najmanje 2 posto BDP-a na obranu
- Zelenski na presici s Erdoganom: Vratit ćemo kontrolu na Krimom
- Britanski premijer protiv uporabe kasetnog streljiva
U Ukrajinu se vratilo pet vojnih zapovjednika koji su branili Mariupolj, oglasio se Kremlj
- Ukrajina je organizirala povratak pet vojnih zapovjednika koji su kao ratni zarobljenici boravili u Turskoj. Radi se o zapovjednicima koji su vodili obranu ukrajinskog lučkog grada Mariupolja prije nego što su ga morali predati ruskim snagama u svibnju prošle godine. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zeleneski dočekao je i zagrlio svakoga od njih po povratku u zemlju.
U međuvremenu, iz Kremlja su poručili da je njihov povratak u Ukrajinu “izravno kršenje” dogovora o razmjeni zarobljenika u kojem je prošle godine posredovala Ankara.
Moskva o slanju kasetnih bombi Ukrajini: ‘To je gesta očajnika’
- Rusija je u danas objavila da je isporuka kazetnih bombi Ukrajini, o čemu su odluku donijele Sjedinjene Države, “priznanje slabosti” koje će Washington učiniti “suučesnikom” u pogibiji civila od toga kontroverznog oružja. “Transfer kazetnog streljiva gesta je očajnika i priznanje slabosti u kontekstu neuspjeha takozvane ukrajinske protuofenzive”, priopćilo je rusko ministarstvo obrane.
Biden: Bilo je teško donijeti odluku, ali Ukrajini nestaje streljiva
- Američki predsjednik Joe Biden za CNN je rekao da je odluka o slanju kasetnog streljiva Ukrajini bila “teška”, ali da je o tomu razgovarao sa svim saveznicima. “Ukrajini ponestaje streljiva”, poručio je Biden.
Britanski premijer protiv uporabe kasetnog streljiva
- Nižu se reakcije na odluku SAD-a da Ukrajini isporuči kasetno streljivo. Britanski premijer Rishi Sunak dao je do znanja da njegova zemlja ne podržava uporabu tog oružja. Istaknuo je da je Velika Britanija jedna od 123 potpisnice konvencije koja zabranjuje uporabu kasetnih bombi. “Nastavit ćemo pružati podršku Ukrajini protiv ruske ilegalne invazije, ali to smo učinili pružanjem teških borbenih tenkova i najnovijeg oružja dugog dometa, i nadamo se da sve zemlje mogu nastaviti podržavati Ukrajinu”, poručio je.
Šojgu izvršio inspekciju novih trupa
- Ruski ministar obrane Sergej Šojgu izvršio je inspekciju trupa i nadgledao obuku novoustrojenih jedinica sastavljenih od vojnika s ograničenim ugovorima, priopćilo je njegovo ministarstvo. Ministarstvo je u subotu objavilo videosnimku na svom Telegram kanalu na kojoj se vidi Šojgua u vojnoj uniformi kako pregledava vojnike na streljani. Iz ministarstva nisu rekli kada je video snimljen.
Zelenski posjetio Zmijski otok: ‘Mi smo zemlja hrabrih’
- Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski posjetio je crnomorski otok čiji su branitelji prkosili ruskom ratnom brodu na početku invazije. “Danas smo na Zmijskom otoku koji više nikada neće osvojiti okupator, kao ni cijelu Ukrajinu, jer mi smo zemlja hrabrih. Želim zahvaliti odavde, s ovog mjesta pobjede, svakom našem vojniku za ovih 500 dana”, rekao je Zelenski.
Na nedatiranoj snimci koja je objavljena u subotu prikazan je kako brodom stiže na otok i ostavlja cvijeće na spomeniku. Moskva je zauzela Zmijski otok nedugo nakon što je započela invaziju 24. veljače 2022. Radio razmjena postala je viralna u kojoj su ukrajinski vojnici rekli posadi ruskog napadačkog ratnog broda, koja je zahtijevala njihovu predaju, da se “jebu”.
Ukrajinski vojnici su zarobljeni, ali su kasnije razmijenjeni za ruske zarobljenike. Snimka ove verbalne razmjene obišla je svijet i poslužila je kao tema za ukrajinski otpor, čak se pojavila na plakatima tijekom skupova potpore u inozemstvu i na poštanskim markama.
Uključeni ruski brod, Moskva, potonuo je u Crnom moru u travnju nakon, kako je Moskva rekla, eksplozije na brodu. Ukrajina je rekla da je ratni brod pogodila projektilima. Ukrajinske snage ponovno su zauzele otok u lipnju prošle godine.
500 days of the full-scale war.
Snake Island. The free island of free Ukraine.
I am grateful to everyone who fought here against the occupiers. We commemorated the heroes who gave their lives in this battle – one of the most important during the full-scale war.
Glory to… pic.twitter.com/RODccfWkWm
— Володимир Зеленський (@ZelenskyyUa) July 8, 2023
Найтемніша ніч завжди перед світанком. Цей світанок на Зміїному був надихаючим.
Острів перемоги, який відвідали разом з Президентом та командою.
500 днів… 9 років війни…
Зміїний є символом незламності України.Ми все повернемо. І будемо зустрічати українські світанки🌅 pic.twitter.com/QVGTtWrKoG
— Andriy Yermak (@AndriyYermak) July 8, 2023
Institut za rat: Ukrajina ostvarila ‘značajne uspjehe’ kod Bahmuta
- Ukrajinska protuofenziva postigla je “taktički značajne” uspjehe u području Bahmuta i nastavila operacije u najmanje tri druga sektora na prvoj liniji, prema američkom thinktanku.
Institut za proučavanje rata rekao je da geopolitička snimka pokazuje da su ukrajinske snage zauzele značajne dijelove u blizini sela sjeverno i južno od Bahmuta, vraćajući kontrolu nad prethodno izgubljenim položajima u tom području. Vojni dužnosnici potvrdili su nastavak ofenzivnih operacija u zapadnom Zaporožju i duž granice između Zaporožja i Donjecke oblasti.
Rusko Ministarstvo obrane i drugi ruski izvori tvrdili su da su ukrajinske snage izvodile ofenzivne operacije u smjeru Kremine duž granice Harkov-Luhansk.
Zelenski na presici s Erdoganom: Vratit ćemo kontrolu na Krimom
- Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je kako vjeruje da će njegova zemlja vratiti kontrolu nad Krimom i zahvalio Turskoj na podršci suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine.
“Zahvalan sam Turskoj na podršci našem teritorijalnom integritetu i suverenitetu”, rekao je Zelenski govoreći zajedno s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoğanom na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji u Istanbulu rano u subotu.
“Razgovarali smo o situaciji na Krimu koji Rusija još uvijek nezakonito kontrolira i koristi kao mostobran prijetnji i opasnosti. U svakom slučaju, obnovit ćemo našu kontrolu nad Krimom”, rekao je.
Erdogan podržao Ukrajinu i najavio Putinov dolazak
- Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan sastao se u petak navečer s ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim i iskazao punu podršku njegovoj zemlji, ali i najavio da će ga idući mjesec posjetiti Vladimir Putin.
Erdogan se u petak u Istanbulu prvi put sastao s ukrajinskim predsjednikom otkako je počeo ruski napad. Kazao je poslije sastanka da Ukrajina “zaslužuje integraciju s NATO-om” i pozvao Kijev i Moskvu da se vrate mirovnim pregovorima.
Najavio je da će “idući mjesec” Tursku posjetiti ruski predsjednik Vladimir Putin. Erdogan i Zelenskij razgovarali su o budućnosti ukrajinskog sporazuma o izvozu žitarica preko Crnog mora.
Sporazum, postignut u srpnju 2022. uz pokroviteljstvo Ujedinjenih naroda i Turske, istječe 17. srpnja, a Rusija je rekla da ne vidi razloga za njegovo produljenje. “Nadamo se da će sporazum biti produžen”, rekao je Erdogan i najavio da o tome namjerava razgovarati s Putinom u kolovozu.
Zelenskij je kazao da se mnogi ljudi diljem svijeta oslanjaju se na taj koridor za hranu “i ti životi ne mogu ovisiti o raspoloženju predsjednika Ruske Federacije”. Američkom predsjedniku Bidenu zahvalio je na odluci da Ukrajini pošalje kasetno streljivo.
Amerikanci uništili kemijsko oružje, kasetno poslali u Ukrajinu
- Američka vojska uništila je svoje posljednje zalihe kemijskog oružja, objavio je predsjednik Joe Biden, nekoliko sati nakon što je obznanio da je Ukrajinu odlučio poslati kontroverzno kasetno streljivo, zabranjeno u više od 120 zemalja.
“Danas s ponosom objavljujem da su Sjedinjene Države sigurno uništile svoje posljednje zalihe kemijskog oružja i dovele nas korak bliže svijetu slobodnom od tog užasa”, kazao je Biden u pisanoj izjavi. Sjedinjene Države potpisnice su Konvencije o zabrani kemijskog oružja, koju je Senat ratificirao 1997. godine, po kojoj sve potpisnice trebaju uništiti zalihe kemijskog oružja do 30. rujna ove godine.
Amerikanci su godinama uništavali svoje preostale zalihe kemijskog oružja u vojnim skladištima u Pueblu, u Coloradu, i u Richmondu u Kentuckyju. Godine 2022. posljednja raketa M55 s nervnim otrovom VX uništena je u tvornici u Kentuckyju. Sjedinjene Države imale su prije pedesetak godina 40.000 tona kemijskog oružja.
“Kemijsko oružje odgovorno je za neke od najužasnijih epizoda gubitaka ljudskih života. Iako će uporaba tog smrtonosnog oružja uvijek biti mrlja u povijesti, danas je naša nacija konačno ispunila svoje obećanje da će osloboditi svoj arsenal od tog zla”, rekao je republikanski čelnik Mitch McConnell.
Kemijsko oružje počelo se koristiti u Prvom svjetskom ratu, koji su zbog toga neki nazivali i “ratom kemičara”. Po podacima UN-a, kemijsko oružje usmrtilo je 100.000 ljudi u Prvom svjetskom ratu i uzrokovalo još milijun žrtava u svijetu od tada.
Biden je svega nekoliko sati prije objavio da SAD u Ukrajinu šalje kontroverzno kasetno streljivo, koje je zbog neselektivnog ubijanja zabranjena u mnogim zemljama, naročito europskim. “Bila mi je to vrlo teška odluka”, kazao je Biden u razgovoru za CNN. “Trebalo me dugo uvjeravati da to učinim”, rekao je pravdajući se da je tako odlučio jer je Ukrajini ponestalo streljiva.
Ukrajinci su, rekao je Bidenov savjetnik za nacionalnu sigurnost, pismeno zajamčili da će kasetno streljivo koristiti samo za obranu i smanjiti maksimalno rizik za civile.
NATO saveznici dogovorili se izdvajati najmanje 2 posto BDP-a na obranu
- Saveznici u NATO-u postigli su dogovor o podizanju cilja saveza za vojnu potrošnju na najmanje 2 posto nacionalnog BDP-a, izjavila su Reutersu dva diplomata kasno u petak, uoči samita u Vilniusu sljedeći tjedan kada bi taj dogovor trebao biti potvrđen.
Trideset i jedna zemlja složila se o “trajnoj obvezi ulaganja najmanje 2 posto” svog BDP-a u svoje vojne snage u budućnosti, rekla su dvojica diplomata koji su željeli ostati anonimni.
Dogovor o novom cilju izdvajanja za vojsku bio je jedno od otvorenih pitanja uoči dvodnevnog samita NATO-a u utorak i srijedu u glavnom gradu Litve. Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg namjeravao je sadašnji vojni cilj NATO-a od 2 posto nacionalnog BDP-a učiniti minimalnim zahtjevom, a ne ciljem kojem treba težiti.
Godine 2023., prema procjenama NATO-a, čak će i stari cilj ispuniti samo 11 od 31 članice saveza – SAD, Britanija, Poljska, Grčka, Estonija, Litva, Finska, Rumunjska, Mađarska, Latvija i Slovačka. Cilj je postavljen 2014., kada su se čelnici NATO-a složili povećati potrošnju na 2 posto BDP-a za obranu u roku od jednog desetljeća. Na začelju su Kanada, Slovenija, Turska, Španjolska, Belgija i Luksemburg, čiji su izdaci za obranu bili ispod 1,4 posto BDP-a.