Dogovor Rusije i Saudijske Arabije o zamrzavanju proizvodnje nafte spektakularno je propao
Na summitu članica OPEC-a nije postignut dogovor
Na summitu članica OPEC-a, na kojemu su sudjelovali i drugi najveći svjetski proizvođači nafte poput Rusije, Brazila, Kanade, Meksika, Norveške, nije, kako se gotovo sa sigurnošću očekivalo, postignut dogovor o zamrzavanju proizvodnje na razini siječnja ove godine.
Zbog toga je za samo nekoliko sati, umjesto očekivanog naglog rasta cijena nafte, došlo do novog, dramatičnog pada vrijednosti nafte na svjetskom tržištu. Još i prije nego li su u ponedjeljak ujutro otvorene burze u Europi, nafta je u Aziji i SAD-u pala za pet posto te se spustila na četrdesetak dolara po barelu.
Iran minirao dogovor
Premda se nakon dogovora Saudijska Arabija i Rusija prošli tjedan o zamrzavanju proizvodnje, gotovo sa sigurnošću najavljivalo da će nakon sastanaka OPEC-a u Dohu cijene nafte skočiti na 50 do 60 dolara do barelu, sporazumu je posljednji trenutak propao jer se na summitu u Dohi nije pojavio Iran.
U Teheranu su, objašnjeno je, odustali od dolaska u Katar jer im nije bio prihvatljih dogovor Rusije i Saudijske Arabije. Time je Teheran minirao dogovor Moskve i Rijada s kojim se suglasile sve ostale članice OPEC-a, Alžir, Angola, Ekvador, Irak, Kuvajt, Libija, Nigerija, Katar, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati te Venezuela.
Realnost
Iranski ministar nafte Bijan Zanganeh rekao je da veliki proizvođači nafte moraju prihvatiti realnost da se Iran vratio na svjetsko tržište te da moraju uvažavati stajališta Teherana. Objasnio je kako je Iran uvjeren da zamrzavanje proizvodnje neće donijeti korist njegovoj državi koja je tolike godine bila pod sankcijama i nije mogla izvoziti naftu. S druge strane Saudijska Arabija ponovila je da se sporazum može postići tek kada se s njime suglase svi najveći proizvođači nafte, pa i Iran.
Katarski ministar energije Mohammed Saleh al-Sada izjavio je kako su još u nedjelju ujutro svi bili uvjereni da će se postići sporazum, no nakon šestosatnih pregovora ispostavilo se da je to nemoguće bez suglasnosti Irana. Najavio je da će se razgovori između članica OPEC-a te ostalih velikih proizvođača nafte nastaviti tek u lipnju, što znači da će se još najmanje dva mjeseca cijene nafte kretati oko 40 dolara po barelu.
Why Saudi Arabia won't shed any tears after Doha oil talks collapse https://t.co/sNNpIUHMz6 pic.twitter.com/OdBUsXBL3a
— Bloomberg (@business) April 18, 2016
Tako su političke napetosti između Irana i Saudijske Arabije koje su najprisutnije u njihovoj izravnoj vojnoj konfrontciji u Jemenu, Siriji i Iraku, dovele i do rata cijenama nafte na svjetskom tržištu. Politički sukobi između Teherana i Rijada, suglasni su politički analitičari, glavni su razlog propasti dogovora koji je trebao dovesti do povećanja cijena nafte.
Ekonomski problemi
Zbog niske cijene nafte Rusija i Saudijska Arabija zapale su u goleme ekonomske probleme pa su požurili postići dogovor za koji su vjerovali da će biti prihvaćen i od ostalih proizvođača nafte, poput Kanade, Norveške, Meksika, Brazila, Nigerije, Alžira, Kazahstana, Bjelorusije čije su ekonomije ozbiljno uzdrmane niskim cijenama nafte.
No, sve je te planove onemogućio Iran kojemu je u interesu da izveze na svjetsko tržište što više nafte, koje zbog dugogodišnjih sankcija ima na svojim skladištima u izobilju, a osim toga na taj je način pokazao Saudijskoj Arabiji, ali i ostalim proizvođačima nafte da od sada bez Teherana više neće moći donosti niti jednu važnu odluku.