Umro je papa emeritus Benedikt XVI, potvrđeno je u subotu u Vatikanu. Preminuo je u dobi od 95 godina, nekoliko dana nakon što mu se pogoršalo zdravstveno stanje zbog čega je trenutni papa Franjo pozvao na molitvu za njega.
Benedikt XVI, rođen kao Joseph Ratzinger, izabran je za papu 2005., a povukao se s dužnosti 2013. godine, što je bio prvi takav slučaj u gotovo 600 godina. “S tugom vas obavještavam da je papa emeritus Benedikt XVI umro danas u 9.34 sati u samostanu Majke Crkve u Vatikanu. Dodatne informacije ćemo objaviti što prije bude moguće”, kazao je glasnogovornik Vatikana u pisanoj izjavi. Naknadno je priopćeno da će Benediktovo tijelo biti od ponedjeljka izloženo u bazilici svetog Petra kako bi vjernici mogli odati počast te da će se sprovod, koji će predvoditi papa Franjo, održati 5. siječnja.
Kao umirovljeni papa, s titulom pape emeritusa, Benedikt je živio u bivšem samostanu u Vatikanu, a posljednji put u javnosti je viđen 1. prosinca kada je objavljena fotografija na kojoj vidno slab prima nekoga u posjet.
Vidno slab, ali sa sjajem u očima
Na posljednjoj javnoj video snimci koju je Sveta Stolica objavila u kolovozu, Benedikt XVI je mršav, sa slušnim aparatom i premda više nije mogao govoriti, oči su mu se još sjajile.
Papa Franjo prvi je u srijedu otkrio da se Benediktovo zdravstveno stanje jako pogoršalo rekavši da je njegov prethodnik “jako bolestan” i pozvavši da se za njega moli. U danima nakon toga iz Vatikana su javljali da je Benediktovo stanje ozbiljno, ali stabilno, a u subotu se ono naglo pogoršalo zbog, kako su naveli, njegove pozne dobi.
Zadivila ga biskupova crvena oprava
Kad je njemački kardinal Ratzinger 19. travnja 2005. u četvrtom glasovanju izabran za 265. papu postao je prvi poglavar Katoličke crkve iz Njemačke nakon devet i pol stoljeća. On je rođen 16. travnja 1927. u Marktlu u Bavarskoj. Otac mu je bio policijski časnik, a većinu svog djetinjstva proveo je u mjestu Traunsteinu gdje je pohađao gimnaziju.
Navodno ga je kao petogodišnjaka zadivila crvena oprava minhenskog nadbiskupa koji je posjetio njegov gradić, a tu sklonost prema finoj garderobi donio je u Vatikan, vrativši u uporabu dio papinskih odjevnih obilježja iz prošlih stoljeća.
Ratzinger je kratko vrijeme, poput većine njemačke djece, tijekom Drugog svjetskog rata bio član Hitlerjugenda, a National Catholic Reporter objavio je 1999. godine da je 1943. godine bio raspoređen u protuzračnoj obrani tvornice BMW-a. Prema istom izvoru, zatim je poslan na austrijsko-mađarsku granicu, te potom premješten natrag u Bavarsku gdje je dezertirao. Budući papa kraj rata dočekao je kao američki ratni zarobljenik.
Protivnik teologije oslobođenja
Od 1946. do 1951. studirao je na teološkom fakultetu u Freisingu, zatim i na sveučilištu u Münchenu, a nakon toga se zaredio.
Predavao je na sveučilištu u Bonnu od 1959. do 1966. i potom preuzeo katedru dogmatske teologije u Tuebingenu. Bio je zapanjen količinom simpatija svojih studenata prema marksizmu, ideologiji koju je smatrao “tiranskom, brutalnom i okrutnom”.
Kasnije će postati vodeći protivnik teologije oslobođenja, pokreta za uključenje Crkve u društveni aktivizam, što je za njega bilo preblizu marksizmu.
Liberal prestao biti nakon ’68.
Ratzinger, poliglot zaljubljen u klasičnu glazbu, posebice u Mozarta i Beethovena, bio je teološki savjetnik Drugog vatikanskog koncila, tada još smatran liberalom koji će nakon studentskih pokreta 1968. godine postati znatno konzervativniji.
Godine 1977. bit će imenovan nadbiskupom Münchena i Freisinga. Kardinalom ga je proglasio Pavao VI iste godine.
Godine 1981. papa Ivan Pavao II imenovao ga je nasljednikom hrvatskog kardinala Franje Šepera na položaju prefekta Kongregacije za nauk vjere, do početka 20. stoljeća poznate kao svete inkvizicije.
Dobio nadimak Božji rotvajler
Zbog strasti kojom je čuvao katoličku doktrinu zaradio je nadimak “Božji rotvajler”.
“Njegovo imenovanje bio je čin čiste poslušnosti Papi. Wojtyla ga je htio. Ratzinger nije imao izgleda. Dvaput ga je odbio uz neko obrazloženja. Treći put je dobio zapovijed”, zapisao je njegov biograf Peter Seewald.
Ratzinger će na tom položaju ostati sve kraja života Ivana Pavla II i izbora za njegova nasljednika.
Nitko se ne ‘laktari’ biti papa
U veljači 2013. najavio je da će se odreći papinske dužnosti jer je zbog poodmakle dobi, narušena zdravlja i prevelika tereta više ne može obnašati na odgovarajući način.
“Nitko nije sretan kad ga izaberu. Nitko se nikada nije ‘laktario’ do Svete Stolice”, rekao je 28 godina prije nego li je sam bio izabran.
A njemu je posebno bilo teško naslijediti karizmatičnog prethodnika. “Da Ivan Pavao II. nije postao papa, bio bi filmska zvijezda, da Benedikt nije papa, bio bi sveučilišni profesor”, napisao je američki stručnjak za Vatikan John Allen.
Ostavkom iznenadio i šokirao svijet
Benedikt XVI je bio prvi papa koji se odrekao dužnosti nakon 598 godina, čime je iznenadio i šokirao vjernike u svijetu, ali i svoj najbliži krug u Vatikanu.
Pontifikat mu je službeno završio 28. veljače 2013. nakon sedam godina, deset mjeseci i devet dana. Prvo se na dva mjeseca povukao u papinsku ljetnu rezidenciju u Castel Gandolfu, a kasnije se skrasio u samostanu u Vatikanu.
Oni koji su ga poznavali kažu da je bio opušten, umjeren i skroman, ali nepokolebljivo moralan. Ili kako je to opisao jedan kardinal, “ljubazan, ali tvrdoglav”. Drugi je kazao da je Ratzinger imao mnogo vještina, “ali upravljanje nije bilo među njima”.
U osami bio do kraja života
Kao njegova “Njegova Svetost Benedikt XVI., Papa u miru” vratio se 2. svibnja u obnovljeni vatikanski samostan Mater Ecclesiae i do kraja života živio daleko od očiju javnosti.
Iako su se mnogi propitivali kako će izgledati suživot dvojice papa u Vatikanu, što je nezabilježena situacija u njegovoj modernoj povijesti, sve je prošlo bez ikakvih napetosti jer se Ratzinger, kao što je i obećao, ni na koji način nije miješao u posao pape Franje.