“Mihail Sergejevič Gorbačov preminuo je večeras nakon duge i teške bolesti”, izvijestila je Središnja klinička bolnica u Moskvi. Posljednji čelnik Sovjetskog Saveza imao je 92 godine. Kako javlja ruska agencija TASS, hospitaliziran je na samom početku pandemije i od tada je pod stalnim nadzorom liječnika.
Gorbačov je bio glavni tajnik Komunističke partije Sovjetskog saveza od 1985. do 1991. te šef države od 1988. do 1991.
Mnogi ga smatraju jednim od najutjecajnijih političara 20. stoljeća, jer se njegovim dolaskom na vlast počeo približavati kraj Hladnog rata, ali i raspad Sovjetskog Saveza, unatoč njegovim naporima da to spriječi.
Nije nasilno suzbio demokratske prosvjede
Rođen je mjestu Privolnoje, u siromašnoj seljačkoj obitelji rusko-ukrajinskog podrijetla. Odrastao je u Staljinovo doba i vrlo mlad se priključio partiji.
Gorbačov je, kao posljednji sovjetski lider, približio SSSR Zapadu. Sklopio je sporazume o razoružanju sa SAD-om i partnerstvu sa zapadnim silama o ukidanju “Željezne zavjese” što je dovelo do ujedinjenja Njemačke.
Za razliku od svojih prethodnika koji su nasilno suzbijali prosvjede, Gorbačov to nije učinio kada su 1989. diljem zemalja Sovjetskog Saveza u istočnoj Europi izbili demokratski prosvjedi, koji su na kraju i doveli do raspada SSSR-a.
Rusi ga smatraju odgovornim za raspad SSSR-a
Glavni tajnik Komunističke partije postao je 1985. kad je imao 54. godine i htio je reformirati stranku uvođenjem ograničenih ekonomskih i političkih sloboda. No, te reforme su se ubrzo proširile izvan njegove kontrole.
Zagovarao je slobodu govora – “glasnost” – čime je dopušteno do tad nezamislivo – kritiziranje partije i države, ali to je ohrabrilo i pozive za neovisnošću u sovjetskim državama, poput Baltičkih zemalja.
Mnogi Rusi Gorbačova i njegove reforme smatraju odgovornima za raspad SSSR-a. Kritičari mu pripisuju i odgovornost za nestabilnost i pad životnog standarda koji su uslijedili.